{"id":308178,"date":"2020-11-19T21:24:46","date_gmt":"2020-11-19T20:24:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=308178"},"modified":"2020-11-19T21:24:46","modified_gmt":"2020-11-19T20:24:46","slug":"slicnost-neurona-u-ljudskom-mozgu-i-mrezi-galaksija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/19\/slicnost-neurona-u-ljudskom-mozgu-i-mrezi-galaksija\/","title":{"rendered":"Sli\u010dnost neurona u ljudskom mozgu i mre\u017ei galaksija"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;Jo\u0161 jednom, strukturni parametri utvrdili su neo\u010dekivane nivoe poklapanja. Vjerovatno se povezanost dviju mre\u017ea razvija slede\u0107i sli\u010dna fizi\u010dka na\u010dela, uprkos zapanjuju\u0107oj i o\u010ditoj razlici izme\u0111u fizi\u010dkih mo\u0107i koje reguli\u0161u galaksije i neurone. Ove dvije slo\u017eene mre\u017ee pokazuju vi\u0161e sli\u010dnosti od onih koje dijele kosmi\u010dka mre\u017ea i galaksija ili neuronska mre\u017ea i unutra\u0161njost neuronskog tijela&#8221;, ka\u017ee Alberto Feleti, neurohirurg sa Univerziteta u Veroni<\/p>\n<p>Ljudski mozak funkcioni\u0161e zahvaljuju\u0107i ogromnoj neuronskoj mre\u017ei za koju se vjeruje da sadr\u017ei oko 69 milijardi neurona. S druge strane, promatrani svemir sastoji se od kosmi\u010dke mre\u017ee od najmanje 100 milijardi galaksija. U oba sistema samo 30% njihove mase \u010dine galaksije i neuroni. U oba sistema, galaksije i neuroni \u010dine duga vlakna ili \u010dvorove izme\u0111u sebe. Kona\u010dno, u oba sistema 70% raspodjele mase ili energije \u010dine komponente koje igraju jasno pasivnu ulogu: voda u mozgu i tamna energija u promatranom svemiru.<\/p>\n<p>Na temelju sli\u010dnosti izme\u0111u dva sistema, istra\u017eiva\u010di su uporedili modeliranje mre\u017ee galaksija s regijama mo\u017edane kore i malog mozga. Cilj je prou\u010davati fluktuacije materije na tako razli\u010ditim ljestvicama.<\/p>\n<p>&#8220;Izra\u010dunali smo spektralnu gusto\u0107u oba sistema&#8221;, obja\u0161njava Franko Vaca.<\/p>\n<p>&#8220;Na\u0161a je analiza pokazala da raspodjela oscilacija u neuronskoj mre\u017ei malog mozga na skali od 1 mikrona do 0,1 mm slijedi isti napredak raspodjele materije u kosmi\u010dkoj mre\u017ei. U ve\u0107im razmjerima, naravno, od 5 do 500 miliona svjetlosnih godina.&#8221;<\/p>\n<p>Dvoje istra\u017eiva\u010da su tako\u0111e izra\u010dunali neke parametre koji karakteri\u0161u kako neuronsku mre\u017eu tako i kosmi\u010dku mre\u017eu: prosje\u010dni broj veza na svakom \u010dvoru i tendenciju vi\u0161estrukog povezivanja klastera na odgovaraju\u0107im sredi\u0161njim \u010dvorovima u mre\u017ei. Jo\u0161 jednom su strukturni parametri otkrili neo\u010dekivane nivoe slaganja. Me\u0111usobna povezanost unutar dviju mre\u017ea vjerovatno \u0107e se razvijati prema sli\u010dnim fizi\u010dkim principima, uprkos zapanjuju\u0107oj i o\u010ditoj razlici izme\u0111u fizi\u010dkih sila koje upravljaju galaksijama i neuronima, zaklju\u010duju nau\u010dnici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Astrofizi\u010dari Univerziteta u Bolonji i neurohirurzi Univerziteta u Veroni uporedili su mre\u017eu nervnih \u0107elija \u00a0u ljudskom mozgu s kosmi\u010dkom mre\u017eom galaksija i otkrili iznena\u0111uju\u0107e sli\u010dnosti. Rezultate istra\u017eivanja objavljuje \u010dasopis Frontiers in Physics, prenosi varazdin-express.com.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308179,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12,9],"tags":[],"class_list":["post-308178","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-prica-dana","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308178","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308178"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308178\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308180,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308178\/revisions\/308180"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308179"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}