Prvo treba re\u0107i ne\u0161to o na\u010dinu na koji je ono \u0161to sam napisala do\u0161lo do javnosti i intenciji \u2013 medij koji je objavio screenshot s rasprave s mojeg zida ra\u010dunao je s tim da \u0107e ovako objavljen status (bez rasprave) u kojem stoji nacionalizacija Facebooka biti shva\u0107en na najbanalniji na\u010din \u2013 tako kao da ja zagovaram neku autoritarnu praksu ograni\u010davanja komunikacije i uvo\u0111enja nadzora po uzoru na ono \u0161to provodi recimo Kina. Naravno da tom mediju nije ni na kraj pameti objasniti kako je rije\u010d o omogu\u0107avanju demokratske kontrole nad onim alatima koji imaju karakter javne sfere, te zada\u0107i dr\u017eave ne da osigurava temelj za neometano stvaranje profita ili da stvara klijentelisti\u010dku mre\u017eu, ve\u0107 da osigura temeljne potrebe svima, a u te potrebe, pored zdravstvene za\u0161tite, obrazovanja, hrane i stanovanja sigurno spada i prostor suvremene \u201ejavne sfere\u201d u kojoj komunikacija i informacije trebaju biti za\u0161ti\u0107eni od manipulacije i gdje bi korisnici trebali imati mogu\u0107nost utjecaja na formu medija.<\/p>\n
Za taj medij vo\u0111en clickbait strategijama samorazumljivo je da nacionalizacija zna\u010di \u201eotimanje\u201d ne\u010dega \u0161to je privatno vlasni\u0161tvo i za \u0161to privatni vlasnik sam ima pravo odre\u0111ivati pravila i svrhu kori\u0161tenja. No \u201epodru\u0161tvljenje\u201d ili \u201enacionalizacija\u201d je oblik osiguravanja uvjeta demokratske kontrole dru\u0161tvene ve\u0107ine nad onim sustavima koji su od va\u017enosti za sve, a imamo primjere za to i u bogatim kapitalisti\u010dkim zemljama pogotovo kada djelatnosti koje su od va\u017enosti za dru\u0161tvenu ve\u0107inu bivaju monopolizirane. U pro\u0161losti to su bile komunalne djelatnosti, \u017eeljeznice i sli\u010dni sustavi koje nije dobro ostaviti privatnom interesu kojem je jedini cilj profit. Podru\u0161tvljenje je klju\u010dno u onim situacijama u kojima dru\u0161tvena ve\u0107ina treba biti korektor da se privatni interes i profit ne postave iznad svega, \u0161to mo\u017ee dovesti do toga da se recimo, privatne informacije o korisnicima prodaju tre\u0107oj strani koja manipulira pona\u0161anjem glasa\u010da na izborima kao \u0161to je to bio slu\u010daj s Facebookom.<\/p>\n
Da privatno vlasni\u0161tvo Facebooka nad podacima korisnika nije korisno za dru\u0161tvenu ve\u0107inu koja taj sustav koristi i stvara glavni sadr\u017eaj te komunikacijske platforme \u2013 pokazale su mnoge situacije. Tako je to bilo u slu\u010daju Beacon skandala jo\u0161 iz 2007. godine kada je Facebook uveo novi model komercijalizacije privatnih informacija, kao dio Facebookova sustava ogla\u0161avanja, kako bi omogu\u0107io ciljano ogla\u0161avanje na korisni\u010dkom news feedu. Beacon je izvje\u0161tavao tre\u0107e strane o aktivnostima svojih korisnika, bez njihova znanja. Tu\u017eba korisnika je sre\u0107om uspjela u tome, pa je Beacon modificiran na na\u010din da ga se mo\u017ee isklju\u010diti. Nakon tog skandala slijedio je skandal s Cambridge Analyticom pri \u010demu je Facebook dozvolio jednoj privatnoj tvrtki da se okoristi s 50 milijuna korisni\u010dkih profila i proda podatke drugoj tvrtki, Cambridge Analytici koja je manipulirala elektoralnim pona\u0161anjem bira\u010da u korist Donalda Trumpa. Mnogi su nakon ovog skandala smatrali da je to trenutak kada treba demokratski regulirati samovolju platformskih giganata.<\/p>\n
Ideju da se nacionalizira globalne internetske gigante iznio je, me\u0111u ostalima, Nick Srnicek, profesor digitalne ekonomije na King's College u Londonu, poznat kao autor knjige Platformski kapitalizam.1 Srnicek upozorava da je monopolisti\u010dki oblik mo\u0107i u 21. stolje\u0107u karakteristi\u010dan za platformske kompanije poput Facebooka, Googlea i Amazona pri \u010demu uspje\u0161nost njihove strategije po\u010diva na kriti\u010dnom broju korisnika \u2013 masovno kori\u0161tenje platformi \u010dini beskorisnom poziv da ih se ne koristi ukoliko vam se ne svi\u0111aju. Bilo je i poku\u0161aja da se migrira na alternativnu mre\u017eu (Ello, Diaspora, Minds), no to je mogu\u0107e samo ukoliko se postigne kriti\u010dan broj korisnika. Neki prijedlozi se javljaju i za ograni\u010davanje ili zabranu ogla\u0161avanja, \u010dime nestaje dio profitnog interesa.2 Neki zastupaju i oporezovanje internetskih giganata. To je predlo\u017eio i Jeremy Corbyn 2018. kada je pozvao na slobodne i demokratski otvorene medije i na oporezovanje tehnolo\u0161kih divova i internetskih pru\u017eatelja usluga. Slovenska Levica je prije neki dan uputila u proceduru Zakon o oporezivanju digitalnih giganata \u0161to bi u slovenski bud\u017eet donijelo oko 10 milijuna eura.<\/p>\n
Ako se problem kapitalisti\u010dkog monopolizma u pro\u0161losti uglavnom rje\u0161avao (i to u kapitalisti\u010dkim zemljama) nacionalizacijom \u2013 istina je kako model nacionalizacije \u017eeljeznica nije mogu\u0107e jednostavno preslikati na internetske gigante \u2013 mo\u017ee se o\u010dekivati emigriranje platformskih servera u druge zemlje, no to ne zna\u010di da se podru\u0161tvljenje kao temelj demokratizacije servisa koji bi trebali biti javni servisi, a ne privatni ne mo\u017ee poku\u0161ati osmisliti. \u010cak i na ne\u0161to banalnijem primjeru, svi su nedavno iskusili prelazak Facebooka na novo su\u010delje koji mnogi ne pozdravljaju i bune se protiv njega \u2013 no ne postoji na\u010din da utje\u010demo na izgled Facebooka. Ne bi li trebali oni koji se njime koriste i koji su autori sadr\u017eaja odlu\u010divati o izgledu kao i svim bitnim pitanjima ovog javnog kanala komunikacije? Svakako va\u017eno je prisjetiti se da su u samim po\u010decima dru\u0161tvenih mre\u017ea u USA kao i Evropi korisnici su bili i moderatori i odre\u0111ivali zajedni\u010dki pravila pona\u0161anja, tako da sada\u0161nji izgled platformi nije ne\u0161to stalno i nepromjenjivo.<\/p>\n
Monopol se danas ostvario nad nekim od klju\u010dnih ljudskih djelatnosti \u2013 kompanije imaju nadzor nad pretra\u017eivanjem podataka, provjerljivo\u0161\u0107u podataka, komunikacijom. Prikupljanje podataka, dosezanje kriti\u010dne mase, kupovina \u201emanjih\u201d servisa \u2013 su sve strategije koje se nalaze daleko od proklamirane \u201eslobodne tr\u017ei\u0161ne utakmice\u201d i osiguravaju \u201epobjednicima\u201d monopol, koji je uz to povezan uz temeljne ljudske djelatnosti. S Facebookovom zloupotrebom privatnosti pokazuje se da privatni interes jedne korporacije nije nu\u017eno interes dru\u0161tvene ve\u0107ine, a stvar je time dramati\u010dnija \u0161to su mre\u017ee zamijenile ili makar dopunile ono \u0161to se podrazumijeva pod “javnom sferom”. Stoga je va\u017eno da se o mogu\u0107nostima i promjenama \u0161to vi\u0161e komunicira \u2013 ali demokratski, a ne na na\u010din fake-newsa.<\/p>\n
Reference:<\/p>\n
1https:\/\/www.theguardian.com\/commentisfree\/2017\/aug\/30\/nationalise-google-facebook-amazon-data-monopoly-platform-public-interest<\/p>\n
2https:\/\/www.jacobinmag.com\/2018\/08\/facebook-social-media-capitalism-regulation-advertising<\/p><\/blockquote>\n