{"id":307586,"date":"2020-11-13T10:40:42","date_gmt":"2020-11-13T09:40:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=307586"},"modified":"2020-11-13T10:50:34","modified_gmt":"2020-11-13T09:50:34","slug":"vode-mutne-do-tare-vode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/13\/vode-mutne-do-tare-vode\/","title":{"rendered":"Vode mutne do Tare vode"},"content":{"rendered":"<p>U ovaj kraj dovela nas je gra\u0111evinska dozvola kojom je upaljeno zeleno svijetlo za izgradnju mini hidroelektrane (mHE) \u201cBjelojevi\u0107ka 2\u201c, ali smo, umjesto radova na mHE, zatekli zamu\u0107enu rijeku i njeno korito o\u0161te\u0107eno radovima na rekonstrukciji puta Mojkovac \u2013 Lubnica.<\/p>\n<p>Radovi na dvije mHe \u201cBjelojevi\u0107ka 1\u201c i \u201cBjelojevi\u0107ka 2\u201c jo\u0161 nisu otpo\u010deli, ali tik uz rijeku Uprava za saobra\u0107aj i \u201cBemax\u201c jo\u0161 od jula ove godine rekonstrui\u0161u dionicu puta Mojkovac- Vragodo. Radovi ostavljaju vidljive posledice na rijeku i njeno korito, ali i na rijeku Taru.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Mutne vode do Tare vode\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/DASB6bFF_W4?start=69&#038;feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Mojkov\u010danka Ljiljana Joki\u0107 ka\u017ee da je \u010desto voljela da \u0161eta i u\u017eiva u prirodim ljepotama ove rijeke, ali da je sada ne mo\u017ee prepoznati.<\/p>\n<h2><strong>&#8220;Kao Mojkov\u010danka i kao neko ko od svoje pete godine \u0161eta kroz Bjelojevi\u0107e i u\u017eiva u ljepoti Bjelojevi\u0107ke rijeke, kada sam vidjela u kakvom se stanju nalazi, bila sam bijesna. Pojedine djelove nisam mogla da prepoznam koliko su uni\u0161teni. Radovi koji se obavljaju, a vezani su za izgradnju puta koji prolazi kroz Bjelojevi\u0107e je proizveo nevi\u0111enu devastaciju rijeke\u201c, ka\u017ee <\/strong>Ljiljana.<\/h2>\n<p>Ona se sje\u0107a da se vodom iz ove rijeke mogla, bez straha, ugasiti \u017ee\u0111, da su se u njoj mogle vidjeti ribe, da su joj obale u jesenje doba krasile boje. Poslala nam je fotografije koje prikazuju rijeku prije radova.<\/p>\n<p>Ljiljana nije jedina nezadovoljna. Razgovarali smo sa mje\u0161tanima koji su nas informisali da su pisali lokalnoj vlasti kako bi upozorili na devastaciju lokalnog\u00a0 puta kojim svakodnevno prolazi te\u0161ka mehanizacija. Zahtijevaju da se put sanira.<\/p>\n<p>&#8220;Mi nemamo ni\u0161ta protiv gradnje ovoga puta, samo tra\u017eimo da se po\u0161tuju obaveze da se put odr\u017eava i da se okolina ne uni\u0161tava. U slu\u010daju da nam nadle\u017eni ne iza\u0111u u susret, bi\u0107emo prinu\u0111eni da u znak protesta blokiramo put. Ako se ovako nastavi, osta\u0107emo bez njega\u201c, kazao je jedan od nezadovoljnih mje\u0161tana.<\/p>\n<div id=\"attachment_307587\" style=\"width: 650px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-307587\" class=\"size-full wp-image-307587\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Bjelojevicka-rijeka-nekad-e1605260038783.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"480\" \/><p id=\"caption-attachment-307587\" class=\"wp-caption-text\">Bjelojevicka rijeka nekad<\/p><\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div id=\"attachment_307589\" style=\"width: 710px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-307589\" class=\"size-full wp-image-307589\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Bjelojevicka-rijeka-sada.jpg\" alt=\"\" width=\"700\" height=\"412\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Bjelojevicka-rijeka-sada.jpg 700w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Bjelojevicka-rijeka-sada-300x177.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Bjelojevicka-rijeka-sada-580x341.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 700px) 100vw, 700px\" \/><p id=\"caption-attachment-307589\" class=\"wp-caption-text\">Bjelojevi\u0107ka rijeka sada<\/p><\/div>\n<h2><strong>\u0160teta u\u010dinjena \u017eivotnoj sredini<\/strong><strong>\u00a0<\/strong><\/h2>\n<p>Biolog Bogi\u0107 Gligorovi\u0107 ka\u017ee da je nezahvalno procjenjivati nastalu \u0161tetu po \u017eivotnu sredinu uvidom u video sadr\u017eaj, ve\u0107 da to zahtjeva detaljno istra\u017eivanje. Na osnovu vi\u0111enog, ocjenjuje da je \u0161teta definitivno na\u010dinjena, a da \u0107e situaciju pogor\u0161ati i izgradnja dvije planirane mHE.<\/p>\n<p>\u201cOrganizmi koji \u017eive u tim vodama imaju evoluciono &#8216;pam\u0107enje&#8217;\u00a0 i njihovi \u017eivotni ciklusi su prilago\u0111eni periodi\u010dnim promjenama parametara u rijekama poput protoka, brzine vode, zamu\u0107enja i sl. Njihove prilago\u0111enosti na promjenu uslova su razli\u010dite, ali su odgovor na prirodne procese koji se de\u0161avaju u rijeci i okolini rijeke. Svi organizmi koji \u017eive u ovim stani\u0161tima su prilago\u0111eni velikoj koli\u010dini kiseonika, a vodeni beski\u010dmenjaci, koji su najzna\u010dajnija grupa koja naseljava ove rijeke, prilago\u0111eni su i specifi\u010dnoj strukturi rje\u010dnog dna, gdje nalaze skloni\u0161te ispod kamenja i stijena. Me\u0111utim, bilo kakva antropogena aktivnost mo\u017ee, ali i ne mora, imati nesagledive posljedice po \u017eivi svijet ovih voda\u201c, obja\u0161njava Gligorovi\u0107.<\/p>\n<p>On ka\u017ee da je \u201cintenzitet stresa koji su pretrpjeli organizmi koji \u017eive u ovoj rijeci je izuzetno velik\u201c, ali da ne mo\u017ee, bez\u00a0 istra\u017eivanja, \u201cta\u010dno odrediti da li \u0107e neke od vrsta trajno nestati iz ovog stani\u0161ta\u201c.<\/p>\n<p>\u201cZamu\u0107enje vode i spiranje materijala ima\u0107e za posljedicu promjenu kiseoni\u010dnog re\u017eima, providnosti vode i talo\u017eenje \u0161uta, \u0161to \u0107e u potpunosti izmijeniti ekolo\u0161ke uslove i izazvati migraciju ili uginu\u0107e organizama. Tako\u0111e se uo\u010dava potpuna devastacija riparijske vegetacije, tj. \u017ebunastih biljaka koje \u017eive oko ovih rijeka koje predstavljaju skloni\u0161te za mnoge organizme, a imaju uticaj na stabilnost rje\u010dnog korita i spre\u010davanje erozije. Zamu\u0107enje, promjena kiseoni\u010dnog re\u017eima, promjena kiselosti i talo\u017eenje materijala ugrozi\u0107e alge i mahovine koje su primarni producenti u vodi\u201c, ka\u017ee Gligorovi\u0107.<\/p>\n<p>On upozorana na ono \u0161to mo\u017ee da uslijedi gradnjom mHE.<\/p>\n<h2><strong>\u201cObnavljanje flore i faune rijeke ukoliko bi se uslovi vratili u prvobitno stanje je hipoteti\u010dki mogu\u0107e, ali kako je na\u0161im zakonima propisan minimum protoka od 10 % poslije izgradnje hidroelektrane proces rekolonizacije i revitalizacije bi\u0107e onemogu\u0107en, \u0161to je potvr\u0111eno nau\u010dnim studijama koje su sprovedene na rijekama gdje su hidroelektrane izgra\u0111ene\u201c, ka\u017ee Gligorovi\u0107.<\/strong><\/h2>\n<p>Na pitanje, koje su vrste najvi\u0161e pogo\u0111ene ovom devastacijom, Gligorovi\u0107 odgovara da \u0107e biti \u201csve grupe organizama jer su vrste u \u017eivotnim zajednicama me\u0111uzavisne i ispreplijetane nizom odnosa\u201c.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>\u201cNa Bjelojevi\u0107koj rijeci je Natura 2000 habitat sa sivom vrbom koji je za\u0161ti\u0107en u Evropskoj uniji. Detaljno istra\u017eivanje faune beski\u010dmenjaka na Bjelojevi\u0107koj rijeci nije ra\u0111eno, tako da je nemogu\u0107e procijeniti broj vrsta koje su ugro\u017eene, a koje predstavlaju najzna\u010dajnije organizme u vodama i \u010desto su endemske vrste. Stani\u0161te je odgovaraju\u0107e za velikog poto\u010dara, vrstu vilinog konjica koji je na Aneksima Natura 2000 mre\u017ee za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja. Ova vrsta je rijetka i osjetljiva na antropogene aktivnosti i ukoliko je naseljavala ovu rijeku trajno \u0107e nestati.\u00a0 \u0160to se ti\u010de drugih organizama, ugro\u017eeni su vodozemci \u017eabe i da\u017edevnjaci, zatim poto\u010dna pastrmka i pe\u0161. Vrsta \u017eabe \u017eutotrbi muka\u010d je na Natura 2000 listi, dok su pjegavi da\u017edevnjak i\u00a0 jedna vrsta pijavice iz roda Dina za\u0161ti\u0107eni zakonom o za\u0161titi prirode\u201c, upozorava Gligorovi\u0107<\/p>\n<h2><strong>Institucije (za sada) \u0107ute<\/strong><\/h2>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>Ovo nije prvi put da su informacije o posljedicama onoga \u0161to se radi iza\u0161le u javnost. Veliko zaga\u0111enje Tare desilo se prije par mjeseci upravo zbog ulivanja ve\u0107e koli\u010dine mulja u &#8216;suzu Evrope&#8217;. Tada su inspekcije obi\u0161le teren, ali jo\u0161 uvijek nema odgovora na pitanje da li su kontrolisani oni koji su uzrokovali \u0161tetu i da li su izre\u010dene bilo kakve kazne. Odgovor nismo dobili niti od Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine na pitanje, da li postoji elaborat o procjeni uticaja na \u017eivotnu sredinu vezan za radove na putu. \u0106ute za sad i u Upravi za saobra\u0107aj na pitanje, da li je projektom rekonstrukcije puta predvi\u0111eno da cijevi za mHE \u201cBjelojevi\u0107ka 2\u201c budu ugra\u0111ene u put koji je u izgradnji i na koji je na\u010din to definisano projektom. Radi se o cjevovodu du\u017eem od \u010detiri kilometra.<\/p>\n<p><strong>Vuk VUJISI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nekad, voda prve klase koja se mogla piti &#8211; danas, izvor zamu\u0107enja rijeke Tare. Rije\u010d je o Bjelojevi\u0107koj rijeci koja te\u010de teritorijom op\u0161tine Mojkovac.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":307590,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,14,12],"tags":[],"class_list":["post-307586","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=307586"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307586\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":307594,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307586\/revisions\/307594"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/307590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=307586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=307586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=307586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}