{"id":307583,"date":"2020-11-13T09:32:01","date_gmt":"2020-11-13T08:32:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=307583"},"modified":"2020-11-13T09:32:01","modified_gmt":"2020-11-13T08:32:01","slug":"simbolika-jabuke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/13\/simbolika-jabuke\/","title":{"rendered":"Simbolika jabuke"},"content":{"rendered":"<p>Od 1973. godine u Austriji se Dan jabuka tradicionalno obilje\u017eava drugog petka u novembru. Ovaj dan ne spada u zvani\u010dni popis praznika nego je gra\u0111anska inicijativa u cilju ja\u010danja ekonomskog zna\u010daja jabuke i vo\u0107arstva u regiji.<\/p>\n<p>Od davnina, jabuka je jedan od najpopularnijih simbola u svim kulturama, jer je povezana sa zdravljem, trajnim prosperitetom i dugovje\u010dno\u0161\u0107u, i neraskidivo se nadovezuje na ljubav, mudrost i porodi\u010dni sklad. Ona ima mitolo\u0161ko i religiozno zna\u010denje i \u010desto se pojavljuje kao misti\u010dni ili zabranjen plod.<\/p>\n<p>Jabuka simboli\u0161e element Vatre, ljubavi, ozdravljenja i obnove. U mnogim tradicijama, simbol jabuke predstavljao je blagostanje, izazove i bo\u017eiji dar. Energija jabuke povezuje se sa obnovom energije\u00a0 i povratkom snage u Feng \u0161uiu.<\/p>\n<p>U starogr\u010dkoj mitologiji jabuka je posve\u0107ena boginji ljubavi, ljepote i plodnosti Afroditi.<\/p>\n<p>Drvo \u017eivota sa zlatnim jabukama koje su obezbje\u0111ivale vje\u010dnu mladost i besmrtnost, boginja Gea je poklonila Zevsu i Heri prilikom njihovog vjen\u010danja i one su ukra\u0161avale vrt koji su \u010duvale Hesperide.<\/p>\n<p>Jabuka u Solonovoj Pjesmi nad pjesmama simboli\u0161e plodnost, ukus i miris Bo\u017eje Rije\u010di. \u201c\u0160to je jabuka me\u0111u drvetima \u0161umskim, to je dragi moj me\u0111u momcima\u2026 \u201c.<\/p>\n<p>Prema legendi, Aleksandar Veliki je tragaju\u0107i za vodom \u017eivota u Indiji prona\u0161ao jabuke koje su \u017eivotni vijek produ\u017eavale \u010dak i do 400 godina.<\/p>\n<p>U keltskim predanjima jabuka predstavlja sveto stablo sa onoga svijeta, koje daje plodove znanja, magije i otkrovenja. Smatrali su je simbolom plodnosti i braka i bila je obavezan poklon koji mlado\u017eenja daruje svojoj nevjesti, \u010dime pokazuje \u017eelju da im brak bude dugovje\u010dan i \u017eelju da mu ba\u0161 ona rodi djecu.<\/p>\n<p>Zlatna jabuka je u alhemiji simbol sumpora. Zbog pet krakova i pet sjemenki smje\u0161tenih u njenom sredi\u0161tu neki je smatraju i simbolom slobode i spoznaje.<\/p>\n<p>U hri\u0161\u0107anstvu postoji ambivalentan stav prema jabuci kao simbolu. Jabuka se odnosi na Adamov pad nakon \u0161to je probao zabranjenu jabuku sa drveta znanja u Endemskom vrtu, koju mu je ponudila Eva na nagovor zmije kako bi ga zavela. Za kaznu su oboje protjerani iz rajskog vrta. Tako je jabuka postala simbol znanja i besmrtnosti, kao i grijeha i seksualnosti. Istovremeno kada je prikazuju uz Isusa Hrista ili Bogorodicu, ona je i simbol novog \u010dovjeka i iskupljenja.<\/p>\n<p>U kineskoj tradiciji jabuka je simbol mira i poklanja se kada se potpisuje primirje. Cvijet jabuke ozna\u010dava obo\u017eavanje. Vjeruje se da drvo jabuke u dvori\u0161tu privla\u010di povoljnu energiju i poma\u017ee u stvaranju skladne i harmoni\u010dne porodice. <em>(Izvor: Kompilcija iz vi\u0161e izvora)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema legendi, Aleksandar Veliki je tragaju\u0107i za vodom \u017eivota u Indiji prona\u0161ao jabuke koje su \u017eivotni vijek produ\u017eavale \u010dak i do 400 godina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":307584,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-307583","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307583","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=307583"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307583\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":307585,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307583\/revisions\/307585"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/307584"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=307583"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=307583"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=307583"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}