{"id":307535,"date":"2020-11-12T13:12:53","date_gmt":"2020-11-12T12:12:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=307535"},"modified":"2020-11-12T13:12:53","modified_gmt":"2020-11-12T12:12:53","slug":"moze-li-se-krsto-zrnov-uporedivati-sa-pavlom-durisicem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/12\/moze-li-se-krsto-zrnov-uporedivati-sa-pavlom-durisicem\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li se Krsto Zrnov upore\u0111ivati sa Pavlom \u0110uri\u0161i\u0107em?"},"content":{"rendered":"

Grupa gra\u0111ana\/ki sa Cetinja je nedavno podnijela predsjednici Skup\u0161tine Cetinja Maji \u0106etkovi\u0107 inicijativu za podizanje spomenika Krstu Zrnovom Popovi\u0107u. Inicijativu je, kako tvrde, potpisalo 638 gra\u0111ana, koji tra\u017ee da se podigne \u201cdostojanstven spomenik u Grahovskoj ulici jednoj od najzna\u010dajnijih li\u010dnosti\u201c i ka\u017eu da bi se realizacijom ove inicijative \u201csada\u0161nje i budu\u0107e generacije na primjerima takvih istorijskih li\u010dnosti u\u010dile ljubavi i odanosti dr\u017eavi Crnoj Gori.\u201c Tri godine ranije, prilikom obilje\u017eavanja 70 godina od ubistva Krsta Zrnovog Popovi\u0107a, pokrenuta je i inicijativa za njegovu rehabilitaciju.<\/a><\/p>\n

\u201cMislim da je inicijativa legitimna i zaka\u0161njela. Lo\u0161e bi bilo ako je ona motivisana aktuelnim politi\u010dkim trenutkom a ne potrebom da se dokazanom crnogorskom patrioti uka\u017ee \u010dast. Dobro je da inicijativa sti\u017ee sa Cetinja, a lo\u0161e da nije inicirana od bora\u010dkih organizacija koje i postoje kako bi njegovale spomen na ljude koji u narodu u\u017eivaju ugled crnogorskih patriota\u201d, kazao je za PCNEN istori\u010dar, akademik dr \u00a0\u0160erbo Rastoder.<\/strong><\/p>\n

Nijedna od dvije bora\u010dke organizacije u Crnoj Gori (SUBNOR i SOBNOR) nije \u017eeljela da za PCNEN komentari\u0161e zahtjev Cetinjana za podizanje spomenika Krstu Zrnovom Popovi\u0107u. Iz SUBNOR-a nijesu uop\u0161te odgovorili na pitanja, dok su iz SOBNOR-a poru\u010dili da ima razloga za\u0161to ne\u0107e da komentari\u0161u inicijativu, ali te razloge nijesu objasnili.<\/h2>\n

Kada je, godinama ranije, pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika jednom drugom antikomunisti\u010dkom vo\u0111i i saradniku okupatora iz Drugog svjetskog rata, \u010detni\u010dkom komandantu Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u, oba udru\u017eenja su osudila tu inicijativu.<\/p>\n

Ispred SUBNOR-a se tada oglasio Ljubomir Sekuli\u0107, koji je kazao da \u0107e se ta organizacija kategori\u010dno boriti protiv ove inicijative i da je \u201cpri\u010dati danas o njegovom spomeniku kao znaku pomirenja pri\u010da za malu djecu.\u201c SOBNOR je tada izdao saop\u0161tenje za javnost, u kome su izrazili protest i neslaganje sa inicijatorima podizanju spomenika Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u, osu\u0111uju\u0107i \u010din i pojave koje \u201cveli\u010daju one li\u010dnosti koje su bile protagonisti zlo\u010dina u Drugom svjetskom ratu\u201c.<\/p>\n

Komunisti\u010dka vlast je nakon Drugog svjetskog rata proglasila i Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a i Krsta Zrnovog Popovi\u0107a za ratne zlo\u010dince, pa smo pitali dr \u0160erba Rastodera kako komentari\u0161e to da su se bora\u010dke organizacije oglasile u slu\u010daju Inicijative za podizanje spomenika Pavlu \u0110uri\u0161i\u0107u, ali ne i kada je rije\u010d o spomeniku Krstu Popovi\u0107u.<\/p>\n

\u201cUz svo po\u0161tovanje pomenutim organizacijama za koje nijesam siguran ni \u0161ta zna\u010de, ne vidim za\u0161to bi se ogla\u0161avale. Ali vidim iz nastavka va\u0161eg pitanja, da ideolo\u0161ki konstruisana \u2018gre\u0161ka\u2019 dovodi u vezu Krsta i Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a. Prvo, u ideolo\u0161kom smislu su to antipodi. Jedan se bori za \u2018homogenu Veliku Srbiju\u2019, s nacisti\u010dkom ideologijom istrebljenja, a drugi za Crnu Goru tradicionalisti\u010dkog shvatanja. Ta\u010dno je, da ih je komunisti\u010dka vlast proglasila \u2018ratnim zlo\u010dincima\u2019. To je uradila komisija na \u010delu sa u\u010diteljem Jak\u0161om Brajovi\u0107em. Ali, ideolo\u0161ki \u2018slijepa\u2019 nije vidjela su\u0161tinsku razliku koja se vidi u dosijeima ovih \u2018ratnih zlo\u010dinaca\u2019. Pavle \u0110uri\u0161i\u0107 ima djelo zlo\u010dina, koje je u dosijeu zapisano na manje od 1% onoga \u0161to se znalo, dok u Krstovom dosijeu, iako su mu sabrani svi grijesi, NEMA DJELA ZLO\u010cINA. Zato je \u2018zlo\u010din\u2019 dovoditi ih u vezu, jer \u010dak iako si bio \u2018komunista\u2019, o\u010dekivalo bi se da bar u Krstovom dosijeu objasni\u0161 kako to da nema konkretnog zlo\u010dina\u201d, kazao je Rastoder, prigovaraju\u0107i sudu poslijeratne komunisti\u010dke komisije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U Istorijskom leksikonu Crne Gore,<\/a> \u010diji je dr Rastoder jedan od autora, navedeno je da je Krsto Zrnov Popovi\u0107 bio jedan od vo\u0111a Bo\u017ei\u0107ne pobune, \u0161ef \u0161taba crnogorskih trupa u Italiji, posljednji na\u010delnik \u0161taba crnogorske vojske u Italiji, te komandant zelena\u0161ke Lov\u0107enske brigade u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n

On je, kako se navodi, 1918. radio na organizovanju ustanka kao vojni komandant ustanika, zalagao se za poni\u0161tenje odluka Podgori\u010dke skup\u0161tine i ravnopravno ujedinjenje Crne Gore i Srbije.<\/p>\n

Nakon Bo\u017ei\u0107ne pobune, pi\u0161e u Leksikonu, Krsto Popovi\u0107 je oti\u0161ao u Kotor, a potom u Italiju, odakle je vi\u0161e puta upadao u Crnu Goru i komitovao. Nakon smrti kralja Nikole, vratio se i naselio u Nik\u0161i\u0107,dav\u0161i obe\u0107anje kralju Aleksandru da \u0107e \u201cVa\u0161em Veli\u010danstvu i domovini biti vjeran kao \u0161to sam vjeran Njegovom Veli\u010danstvu Kralju Nikoli u Crnoj Gori\u201c.<\/p>\n

U Leksikonu se navodi da je po italijanskoj okupaciji Crne Gore, aprila 1941, Krsto Popovi\u0107 pripadao grupaciji crnogorskih federalista koja nije podr\u017eala amputaciju djelova Crne Gore i Boke, kao i krajeva pripojenih Velikoj Albaniji, za koje su zelena\u0161i smatrali da treba da budu djelovi crnogorskog dr\u017eavnog prostora.<\/p>\n

Ova grupacija je, prema navodima iz Leksikona, odbila da pru\u017ei podr\u0161ku italijanskoj rezoluciji o progla\u0161enju suverene Crne Gore i profilisala politi\u010dku platformu koja nije isklju\u010divala jugoslovensku dr\u017eavu sa Crnom Gorom kao federalnom jedinicom, prave\u0107i na taj na\u010din distancu od druge federalisti\u010dke struje, na \u010delu sa Sekulom Drljevi\u0107em, koja je isklju\u010divala bilo kakvo postojanje jugoslovenske dr\u017eave.<\/p>\n

Italijanski okupator je, navodi se u Leksikonu, odbacio predlog Krsta Popovi\u0107a o formiranju Crnogorske narodne vojske s njim na \u010delu, koja bi trebalo da uspostavi red u \u2018Staroj Crnoj Gori\u2019, ali je, tokom novembra i decembra 1941, guverner okupirane Crne Gore Pircio Biroli intenzivno radio na objedinjavanju antipartizanskih snaga, \u0161to je marta 1942. godine rezultiralo stvaranjem koalicije izme\u0111u \u010detnika i zelena\u0161a.<\/h2>\n

\"\"<\/p>\n

Ovaj savez, sklopljen iz potrebe borbe protiv partizana, raspao se \u010dim su se partizani povukli iz Crne Gore (jun 1942). \u010cetnici su odmah poku\u0161ali da uni\u0161te zelena\u0161e, ali su ih u tome sprije\u010dili Italijani. To je uslovilo da ubudu\u0107e zelena\u0161i imaju tolerantniji stav prema partizanima i odbiju (za razliku od \u010detnika) da u\u010destvuju u pohodima protiv njih u Bosni i drugim krajevima, navodi se u Leksikonu.<\/p>\n

Pokret zelena\u0161a se raspao kapitulacijom Italijana, a Krsto Popovi\u0107 razoru\u017ean od strane Njemaca, koji su zamijenili italijansku okupacionu vlast. On je, kako se navodi u Leksikonu, pobjegao sa Cetinja sa manjom grupom svojih pristalicakrajem 1943. godine.<\/p>\n

Iako su mu dva sina bila u partizanima, Krsto Zrnov Popovi\u0107 je uporno odbijao pozive da im se priklju\u010di. Avgusta 1944. u Katunsku nahiju poku\u0161ava bezuspje\u0161no da mobili\u0161e svoje pristalice. Ostao je u \u0161umi, skrivaju\u0107i se do 13. marta 1947. kada du ga, u sukobu, likvidirali pripadnici OZNA-e.<\/p>\n

\u201cJa\u00a0 sam jedan od, za sada rijetkih, nau\u010dnika koji tvrdi da ne postoji revizija istorije. Ono \u0161to je bilo, je bilo, i to se ne mo\u017ee \u2018revidirati\u2019. \u2018Revidira\u2019 se samo na\u0161e mi\u0161ljenje o tome \u2018\u0161to je bilo\u2019, i ako je takvo mi\u0161ljenje zasnovano na provjerljivim i mjerljivim \u010dinjenicama, onda se ne radi o \u2018reviziji\u2019 ve\u0107 o logi\u010dnom i dinami\u010dnom saznajnom procesu koji je sadr\u017ean u cjelokupnom znanju o istoriji. To \u0161to neko promovi\u0161e stav da je \u2018revizija\u2019 sve \u0161to se ne sla\u017ee sa mojim stavom je glupost koju propisuju oni koji bi da i njihova djeca razmi\u0161ljaju njihovom glavom. To \u0161to mnoge moje kolege koji \u2018brane\u2019 ili su \u2018izdali\u2019 svoje, navodno \u2018nau\u010dno\u2019 djelo, poku\u0161avaju sakralizovati svoje mi\u0161ljenje kao jedino istinito, zna\u010di samo da nijesu spremni niti sposobni da podastru provjerljive \u010dinjenice koje same po sebi \u010dine pouzdanim iznijeti sud. Kada govorite o ideologijama, prvo treba znati da one ne mogu biti kolaborantske. Kolaboracionisti mogu biti\u00a0 samo nosioci i protagonisti tih ideologija. Ideologije su sli\u010dne ili komplementarne. Koliko bar ja znam, ideologija pokreta Krsta Popovi\u0107a nema ni\u0161ta nacisti\u010dko niti fa\u0161isti\u010dko u sebi. To \u0161to nije bila ni komunisti\u010dka, samo po sebi ne zna\u010di da je kolaboracionisti\u010dka. Samo tako posmatrano, mogu se sva Krstova \u0111eca smatrati \u2018patriotima\u2019 jer su zavr\u0161ili u partizanima, a samo Krsto \u2018kolaboracionistom\u2019 jer nije \u017eelio, poput skoro svih svojih saboraca, pri\u0107i partizanima, iako mu je tako ne\u0161to nu\u0111eno. Da li bi bio kolaboracionista da je pri\u0161ao partizanima i postao njihov general, poput nekih svojih saboraca ili je vodio \u2018neki svoj rat\u2019 koji je zapo\u010deo 1918, a samo nastavio 1941, ostaje dilema? Dakle, ne postoje dva Krsta – jedan iz Bo\u017ei\u0107nog ustanka, drugi iz vremena rata 1941-1945.- nego samo jedna ideja, koju je slijedio u razli\u010ditim vremenima. Odnos prema Krstu zavisi od odnosa prema ideji koju je slijedio\u201d, odgovorio je dr Rastoder na pitanje PCNEN-a, da li bi podizanje spomenika Krstu Zrnovom Popovi\u0107u otvorilo prostor za reviziju istorije, pa, u krajnjem slu\u010daju, i obezbijedio legitimitet nekim drugim pristalicama kolaborantskih ideologija i vojski da rehabilituju svoje politike i tra\u017ee podizanje spomenika svojim \u2018idolima\u2019?<\/p>\n

General Jovo Kapi\u010di\u0107, narodni heroj iz Drugog svjetskog rata, u svjedo\u010denju o Krstu Zrnovom Popovi\u0107u<\/a>, ka\u017ee da je on \u201cu vrijeme Drugog svjetskog rata bio akciono vezan za ideju da se Crna Gora kao nezavisna drzava obnovi\u201d, te da se \u201cborio za Crnu Goru ne zbog Italijana ili fa\u0161izma, nego zbog Crne Gore\u201d.<\/h2>\n

\u201cOn nije bio ni ratni zlo\u010dinac, niti kvisling, jer njega Italijani ili Njemci nijesu postavili za dr\u017eavnika, \u0161efa marionetske drzave ili vlade, vrhovnog komandanta vojske, ministra itd. Italijani su tada vr\u0161ili vlast u Crnoj Gori, a ne Krsto Popovi\u0107\u201d, naveo je Kapi\u010di\u0107 u kazivanju istori\u010daru Novaku Ad\u017ei\u0107u.<\/p>\n

Kapi\u010di\u0107 je posvjedo\u010dio da su komunisti u Katunskoj nahiji bili dominantno za\u0161ti\u0107eni na teritoriji koju je on sa svojom vojskom kontrolisao.<\/p>\n

\u201cKrsto je mislio da se do Crne Gore mo\u017ee do\u0107i uz saradnju sa Italijanima. Ja kao komunista govorim da se do Crne Gore ne mo\u017ee do\u0107i s osloncem na okupatora\u201d, rekao je Kapi\u010di\u0107, konstatuju\u0107i da je \u201cKrsto Popovi\u0107 bio borac za svoj narod\u201d.<\/p>\n

Jovana DAMJANOVI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bora\u010dke organizacije ne \u017eele da se izja\u0161njavaju o ovom delikatnom pitanju, dok istori\u010dar \u0160erbo Rastoder ka\u017ee da u saradnji Krsta Zrnovog Popovi\u0107a sa okupatorskom vla\u0161\u0107u \u2018nema djela zlo\u010dina\u2019, dok u djelima \u010detni\u010dkog komandanta \u0110uri\u0161i\u0107a itekako ima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":307536,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-307535","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307535","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=307535"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307535\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":307539,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307535\/revisions\/307539"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/307536"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=307535"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=307535"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=307535"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}