{"id":307514,"date":"2020-11-12T07:38:52","date_gmt":"2020-11-12T06:38:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=307514"},"modified":"2020-11-12T07:38:52","modified_gmt":"2020-11-12T06:38:52","slug":"sta-u-bosni-i-hercegovini-znaci-borba-za-drzavu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/12\/sta-u-bosni-i-hercegovini-znaci-borba-za-drzavu\/","title":{"rendered":"\u0160ta u Bosni i Hercegovini zna\u010di \u2018borba za dr\u017eavu\u2019?"},"content":{"rendered":"<p>Neprijatelj mo\u017ee biti stvaran ili umi\u0161ljen. Nekad se nalazi u dalekim centrima mo\u0107i, nekad u istom gradu ili istoj ulici. \u010cesto je o\u010digledan, u djelovanju podmukao, \u0161to u o\u010dima etnonacionalista podrazumijeva osobu iz reda drugog naroda. Da biste neprijatelja pak otkrili u svojim redovima, nije vam potreban dokaz. Dovoljna je \u010dar\u0161ijska slutnja ili palana\u010dka intuicija u krivovjerje spram svetosti vlastitog kolektiva, i prokazivanje neprijatelja je tu. Isprva tiho, pa sve glasnije i sve slobodnije.<\/p>\n<p>Nacionalisti svoju paranoju vje\u0161to koriste ve\u0107 trideset godina. Pla\u0161enjem onim drugim dobivaju se glasovi i izbori. Taj drugi mo\u017ee biti bilo koji nesretnik iz drugog naroda, a mo\u017ee biti i doma\u0107i izdajnik, nedovoljnog nacionalnog naboja, odnaro\u0111eni meku\u0161ac, nedostojan svih na\u0161ih \u017ertava. Rije\u010dju, izrod. Na ni\u017eim razinama ovakvo prokazivanje i hu\u0161ka\u010dko djelovanje prema re\u010denom krivovjercu radi se otvorenije i sirovije, a na vi\u0161im razinama vlasti kroz nacionalisti\u010dke provokacije i populisti\u010dke performanse, pogotovo pred izbore. U potonjem je Milorad Dodik dugogodi\u0161nji predvodnik i nacional-populisti\u010dki frontmen s pedigreom.<\/p>\n<p>Postoje, me\u0111utim, i oni progra\u0111anski &amp; antinacionalisti\u010dki politi\u010dki akteri koji su uvjereni u svoju ispravnost i idejnu \u010disto\u0107u, iako su po iskazanoj netrpeljivosti spram drugog jaka konkurencija klasi\u010dnim nacionalistima, a nekad i gori od njih. Oni se \u201ebore za dr\u017eavu\u201c. Za dr\u017eavu se bore tako \u0161to svojim djelovanjem proizvode nove dru\u0161tvene podjele, nove politi\u010dke i me\u0111uetni\u010dke traume, nova beskrajna i besmislena trvenja. Dr\u017eavu za koju se tako nepokolebljivo i sr\u010dano bore \u010dine sve manje privla\u010dnom i svojoj ciljanoj publici, o svim ostalima ne treba ni govoriti. Borba za dr\u017eavu kroz njeno o\u010digledno mrcvarenje impresivan je orvelovski doublethink.<\/p>\n<p>Ovakva \u201eborba za dr\u017eavu\u201c ideolo\u0161ki je rigidna i etni\u010dki obojena, iako \u010desto fingira multietni\u010dnost i otvorenost. Zasad uspijeva kod dijela Bo\u0161njaka, od kojih su je mnogi prihvatili otvorena srca i s dobrim namjerama, nesvjesni dru\u0161tvene i politi\u010dke \u0161tetnosti tako postavljene \u201dborbe za dr\u017eavu\u201d. Da bi takva borba dobila privid multieti\u010dnosti uvijek je tu i jedan broj podobnih drugih \u2013 beskrajno naivnih idealista ili pak beskrupuloznih politi\u010dkih karijerista (nema ovdje potrebe posebno se baviti raznim kom\u0161i\u0107ima, lazovi\u0107ima i sli\u010dnim dunovi\u0107ima, poznati su javnosti). Providno, neintelgentno, pateti\u010dno, ali ponekad i ponegdje uspijeva.<\/p>\n<p>\u0160ta je ta borba za dr\u017eavu konkretno? Doslovno ni\u0161ta, osim mo\u017eda stra\u0161enje manjina i pojedinaca koji ne pristaju na etnologiku krda; doslovno ni\u0161ta, osim ponavljanje ispraznih nacional-patriotskih floskula koje su dosadile i ve\u0107ini ciljanje publike. Ako uzmete vijesti ili saop\u0107enja stranaka od prije deset ili petnaest godina i usporedite ih sa dana\u0161njim, vidjet \u0107ete toliko istoga, potpuno iste pojmovno-retori\u010dke obrasce i kolektivisti\u010dke ideologeme. Dodu\u0161e, mo\u017ee se primjetiti da je retorika danas osjetno zao\u0161trenija, a ispoljavanje mr\u017enje prema drugom puno slobodnije i konkretnije.<\/p>\n<p>Zapravo, od propasti tzv. aprilskog paketa ustavnih promjena iz 2006. godine ni\u0161ta se va\u017eno nije promijenilo, sigurno ne nabolje. Stagnacija i(li) nazadovanje jedine su vidljive konstante. S aprilskim paketom u vezi, posebne pohvale za spa\u0161avanje dr\u017eave i dugoro\u010dno ja\u010danje Milorada Dodika idu Harisu Silajd\u017ei\u0107u i Bo\u017ei Ljubi\u0107u, ali i dana\u0161njem zastupniku Na\u0161e stranke Damiru Arnautu koji je u to vrijeme savjetovao Silajd\u017ei\u0107a.<\/p>\n<p>Bosna i Hercegovina na koju se la\u017eni borci za dr\u017eavu pozivaju jedan je metafizi\u010dki, izma\u0161tani koncept koji nema veze sa stvarnom zemljom. Ta njihova dr\u017eava je va\u017ena i mo\u0107na, s milenijskim kontinuitetom, fantazijska oaza tolerancije, nasuprot koje stoji tu\u017ena stvarnost siroma\u0161tva i etnonacionalne podijeljenosti. Ova prava Bosna i Hercegovina je na\u017ealost duboko podijeljeno dru\u0161tvo, za \u0161to izrazite zasluge imaju i ovakvi \u201eborci za dr\u017eavu\u201c.<\/p>\n<p>Ti borci i njihovi navija\u010di idu u sve ekstremniju mr\u017enju, prema svima. Srbi i Hrvati imaju svoje dra\u017eesne nadimke (\u010detnici, \u0111ikani, usta\u0161e, UZP-ovci\u2026), dok Bo\u0161njake koji ne dijele njihove stavove zovu jednako dra\u017eesnim imenom jugobalije. \u010celnika socijalno-liberalne Na\u0161e stranke naziva se \u010detnikom, zbog imena naravno. Sada je na red do\u0161ao i Sr\u0111an Mandi\u0107, kandidat za na\u010delnika op\u0107ine centar u Sarajevu, te lider i \u010dlanovi SDP-a. Nema \u0161ta, borba za bolju dr\u017eavu i sretnije dru\u0161tvo par excellence. Onaj kome je iskreno stalo do Bosne i Hercegovine i njene budu\u0107nosti ovakve \u201dborce za dr\u017eavu\u201d treba zaobilaziti u \u0161irokom luku.<\/p>\n<p>Da biste stvarno bili borac za dr\u017eavu, borit \u0107ete se za cijelu BiH i sve njene ljude; da biste bili istinski borac za bolje i pravednije dru\u0161tvo i funkcionalnu dr\u017eavu, borit \u0107ete se za sve njene narode, za prava nacionalnih manjina, za prava svih manjinskih identiteta, za socijalnu pravdu. Prihvatit \u0107ete je u njenoj kompleksnoj cjelini, sa svim svojim socijalnim i identitetskim specifi\u010dnostima.<\/p>\n<p>Ako se \u017eeli govoriti o kolektivnim frustracijama vlastitog naciona, treba barem porazmisliti o kolektivnim frustracijama onih drugih. Treba prihvatiti da ve\u0107ina Srba nikada nije bila odu\u0161evljena idejom nezavisne Bosne i Hercegovine. Da je ve\u0107ina Bo\u0161njaka opravdano frustrirana \u010dinjenicom da zbog rata \u017eive samo u dijelu svog prijeratnog prostora, i da na RS gleda kao svojevrsnu nagradu za zlo\u010dine. Da je ve\u0107ini Hrvata podmetanje politi\u010dkih pravovjeraca ogadilo dr\u017eavu za koju su glasali na referendumu za nezavisnost. Da su svi ostali sramotno obespravljeni. Van pameti je da u europskoj dr\u017eavi u 21. stolje\u0107u \u017didovi i Romi ne mogu biti birani na sve politi\u010dke funkcije.<\/p>\n<p>Samo tako se \u2013 dakle, uva\u017eavaju\u0107i sve navedene aspekte \u2013 mo\u017ee do\u0107i do novih modela mi\u0161ljenja kojima se stvarnost mijenja nabolje. Borba za dr\u017eavu trebala bi prije svega biti borba za bolje dru\u0161tvo, za sve njegove aktere. U slu\u010daju Bosne i Hercegovine, to mora biti i borba protiv etnonacionalizma. To itekako uklju\u010duje otpor ovakvim \u201eborcima za dr\u017eavu\u201c, koji je zapravo fatalno podrivaju.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/digitalnademokracija.com\/2020\/11\/08\/sta-u-bosni-i-hercegovini-znaci-borba-za-drzavu\/\">digitalnademokracija.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U paranoi\u010dnim dru\u0161tvima neprijatelj je konstanta. Takav je slu\u010daj i s Bosnom i Hercegovinom. U zemlji istraumiranoj stra\u0161nim ratom iz devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a i poratnom nacionalisti\u010dkom vla\u0161\u0107u, kao i sustavnom trostrukom propagandom etni\u010dki determiniranih medija, neprijatelj uvijek vreba, poslovi\u010dno nikad ne spava i premazan je svim mogu\u0107im perfidnim bojama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278731,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-307514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=307514"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":307515,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307514\/revisions\/307515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=307514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=307514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=307514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}