{"id":307287,"date":"2020-11-09T09:10:45","date_gmt":"2020-11-09T08:10:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=307287"},"modified":"2020-11-09T09:10:45","modified_gmt":"2020-11-09T08:10:45","slug":"kako-se-osloboditi-negativnih-misli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/09\/kako-se-osloboditi-negativnih-misli\/","title":{"rendered":"Kako se osloboditi negativnih misli"},"content":{"rendered":"<p>Negativne misli su neprijatelj na\u0161eg uma. Ukoliko nas one preplave i obuzmu na\u0161 um, gubimo mitivaciju i zapadamo u depresiju.<\/p>\n<p>Stoga je veoma va\u017eno da nau\u010dimo da ih kontroli\u0161emo na pravi na\u010din i preusmerimo ih na pozitivne misli.<\/p>\n<p>\u201eNije problem d se zbog ne\u010dega ose\u0107ate lo\u0161e kratko vreme, ali jeste ako to traje dugo, uti\u010de na va\u0161e dnevne obaveze ili uzrokuje domino efekat negativnih misli koje uop\u0161te nisu povezane\u201c, ka\u017ee psihoterapeut Mat Lundkuist, a prenosi wellandgood.com.<\/p>\n<p>Konstantno razmi\u0161ljanje da \u0107e vam se dogoditi ne\u0161to lo\u0161e, naru\u0161ava i psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje, te je va\u017eno poraditi na tome. Takvo stanje psihe nije dobro ignorisati.<\/p>\n<p><strong>Kad vas obuzmu negativne misli, uradite ove 3 stvari<\/strong><\/p>\n<p>Naime, nekontrolisan nalet lo\u0161ih misli pove\u0107avaju nivo kortizola u telu, odnosno nepotrebno dovode organizam u stanje stresa. Va\u017eno je da nau\u010dite kako da kontroli\u0161ete um i preusmeravate misli kada krenu u nepo\u017eeljnom smeru.<\/p>\n<p>Nau\u010dite da prepoznate jedinstven obrazac \u2018katastrofalnog\u2019 razmi\u0161ljanja va\u0161eg mozga. Ve\u017ebajte prepoznavanje svojih misli bez prosu\u0111ivanja njihove istinitosti. To nije lako, ali poma\u017ee u spre\u010davanju nekontrolisanog gomilanja lo\u0161ih misli. Jednom kada shvatite svoje misaone obrasce, lak\u0161e \u0107ete kontrolisati i usmeravati misli.<\/p>\n<p>Kada upadnete u pani\u010dno razmi\u0161ljanje, prona\u0111ite sam uzrok takvih misli. Na primer, previ\u0161e ste zabrinuti zbog gubitka partnera, posla ili stana, ali poku\u0161ajte zagrebati du\u017ee ispod problema i shvatiti uzrok bujice negativnih misli.<\/p>\n<p><strong>Kada otkrijete uzrok, lak\u0161e \u0107ete se nositi s problemom<\/strong><\/p>\n<p>Pomo\u0107i \u0107e vam i logika. Recimo, panika nas uhvati svaki put kada sednemo za volan, preplave nas crne misli i te\u0161ko se izvu\u0107i iz toga. Tada misli preusmeravamo pa razmi\u0161ljamo o \u010dinjenicama vezanim za vo\u017enju, kolike su \u0161anse za nesre\u0107u\u2026<\/p>\n<p>Zapitajte se da li je odre\u0111ena pretnja stvarna ili je velika samo u va\u0161im mislima. Tako\u0111e, suzdr\u017eite se od razmi\u0161ljanja na na\u010din da ve\u0107 u startu stvorite najstra\u0161niji scenario. Ne tro\u0161ite energiju na razmi\u0161ljanje \u0161ta se sve najgore mo\u017ee izroditi iz neke situacije, ve\u0107 preusmerite misli i ka\u017eite sami sebi:<\/p>\n<p>\u2018Ne\u0107u sad brinuti o tome, jer mo\u017eda bude sve u redu. Ne\u0107u bespotrebno naga\u0111ati, brinuti i tro\u0161iti energiju na probleme do kojih mo\u017eda uop\u0161te nikada ne do\u0111e\u2019.<\/p>\n<p>Nemojte se dovoditi u situaciju da sami sebi nametnete ogromnu koli\u010dinu stresa zbog predvi\u0111anja najgorih scenarija. Razvoj doga\u0111aja mo\u017ee biti upravo takav da nikakvih problema na kraju ne bude, a vi ste se ve\u0107 toliko iznervirali da ste sami sebi naru\u0161ili psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje.<\/p>\n<p>Usredsredite se na sada\u0161nje trenutke i u\u017eivajte u njima, a ako se neka situacija i pretvori u problem, o tome \u0107ete tek tada razmi\u0161ljati, a do tada priu\u0161tite sebi mir, sre\u0107u i spokoj.<\/p>\n<p>Ukoliko vidite da sami ne mo\u017eete kontrolisati preterano negativno razmi\u0161ljanje, obratite se psihoterapeutu.(Izvor:Krstarica)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Konstantno razmi\u0161ljanje da \u0107e vam se dogoditi ne\u0161to lo\u0161e, naru\u0161ava i psihi\u010dko i fizi\u010dko zdravlje, te je va\u017eno poraditi na tome<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":291479,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-307287","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=307287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":307288,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/307287\/revisions\/307288"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/291479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=307287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=307287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=307287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}