{"id":306936,"date":"2020-11-06T11:24:29","date_gmt":"2020-11-06T10:24:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=306936"},"modified":"2020-11-06T11:25:42","modified_gmt":"2020-11-06T10:25:42","slug":"crna-gora-lider-po-ekonomskom-padu-u-regionu-i-evropi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/06\/crna-gora-lider-po-ekonomskom-padu-u-regionu-i-evropi\/","title":{"rendered":"Crna Gora lider po ekonomskom padu u regionu i Evropi"},"content":{"rendered":"<p>Pad crnogorske ekonomije u ovoj godini iznosi\u0107e 14,3 odsto, nova je prognoza Evropska komisija (EK).<\/p>\n<p>To je ve\u0107i pad bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP) od onog koji su u poslednjim procjenama dali Svjetska banka (SB) &#8211; 12,4 odsto, i Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF) &#8211; 12 odsto, i drasti\u010dno ve\u0107i od onog koji je EK imala proletos od minus 5,9 odsto,<a href=\"https:\/\/www.vijesti.me\/vijesti\/ekonomija\/483873\/crna-gora-lider-po-padu-ekonomije\"> pi\u0161u Vijesti.<\/a><\/p>\n<p>Sve dosada\u0161nje prognoze su da \u0107e crnogorska ekonomija ove godine imati najve\u0107i pad BDP-a u regionu, a u vrhu je po padu i u Evropi, navodi list .<\/p>\n<p>Centralna banka Crne Gore (CBCG) o\u010dekuje da ovogodi\u0161nji pad ekonomije bude oko 17 odsto, ali to nije kona\u010dna prognoza.<\/p>\n<p>Procjena EK je da \u0107e javni dug Crne Gore ove godine iznositi 87,3 odsto BDP-a. SB je procijenila nedavno da \u0107e iznositi 93 odsto na kraju ove godine i da \u0107e, ina\u010de visok nivo javnog duga, dosti\u0107i u jednom momentu vrhunac od 98 odsto u 2021.<\/p>\n<p>Prema prognozi EK, javni dug Crne Gore \u0107e u 2021. biti 85,6 odsto BDP-a, a u 2022. 83 odsto.<\/p>\n<p>U jesenjim prognozama EK, predvi\u0111a se rast crnogorskog BDP-a u narednoj godini od 6,8 odsto, a u 2022. od 3,7 odsto.<\/p>\n<p>Dodaje se da \u0107e o\u017eivljavanje privatne potro\u0161nje podr\u017eati rast zaposlenosti, ja\u010de doznake iz inostranstva i rast kredita.<\/p>\n<p>U izvje\u0161taju se podsje\u0107a da je, prema preliminarnim podacima, privredni pad u prvom polugodi\u0161tu iznosio 8,8 odsto.<\/p>\n<p>Tako\u0111e se napominje da putovanja i turizam \u010dine vi\u0161e od 20 odsto BDP-a Crne Gore, i da se od po\u010detka godine do kraja avgusta ove godine, broj dolazaka turista smanjio za gotovo 80 odsto u odnosu na isti period lani zbog mjera ograni\u010denja putovanja.<\/p>\n<p>O\u010dekuje se da \u0107e inflacija ostati prigu\u0161ena, ulaze\u0107i na negativnu teritoriju 2020. godine, nakon \u010dega \u0107e zabilje\u017eiti skroman rast 2021. i 2022. godine.<\/p>\n<p>U izvje\u0161taju se navodi da snaga ekonomskog oporavka mo\u017ee biti izlo\u017eena riziku u slu\u010daju uticaja infekcije na finansijski sektor. Isti\u010du da se do sada bankarski sektor pokazao otpornim uprkos korona krizi. Procjena je da bi rizik od neispunjavanja obaveza mogao da poraste 2021. godine, jer bi brojne kompanije mogle da budu izlo\u017eene riziku nesolventnosti kada se okon\u010da javna podr\u0161ka.<\/p>\n<p>Ocjenjuje se da su javne finansije pod zna\u010dajnim pritiskom zbog brzorastu\u0107ih tro\u0161kova finansiranja vladinog politi\u010dkog odgovora na pandemiju, u kombinaciji sa naglim padom bud\u017eetskih prihoda usljed smanjene ekonomske aktivnosti.<\/p>\n<p>U tom kontekstu se navodi da je u periodu januar-avgust 2020. bud\u017eetski deficit centralne vlade ve\u0107 dostigao 6,7 odsto BDP-a.<\/p>\n<p>EK prognozira da \u0107e stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori ove godine iznositi 18,1 odsto, naredne 16,6 odsto, a da \u0107e 2022. biti 15,9 odsto.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema prognozi EK, javni dug Crne Gore \u0107e u 2021. biti 85,6 odsto BDP-a, a u 2022. 83 odsto<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":306938,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-306936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=306936"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":306940,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306936\/revisions\/306940"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/306938"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=306936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=306936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=306936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}