{"id":306909,"date":"2020-11-06T06:30:59","date_gmt":"2020-11-06T05:30:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=306909"},"modified":"2020-11-06T07:02:38","modified_gmt":"2020-11-06T06:02:38","slug":"ko-je-ciji-saucesnik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/06\/ko-je-ciji-saucesnik\/","title":{"rendered":"Ko je \u010diji sau\u010desnik?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Eric Fassin<\/strong><\/p>\n<p>Ja sam profesor. Jedan drugi profesor je 16. oktobra obezglavljen. Sutradan sam dobio slede\u0107u poruku na tviteru: \u201eStavljeni ste na spisak kretena za klanje kada za to do\u0111e vreme. Spisak je duga\u010dak, ali imajte strpljenja: svi \u0107ete sti\u0107i na red\u201c. Ovo je bio odgovor na moj tvit sa izvodom iz teksta koji sam objavio nakon napada u novembru 2015: \u201eDa bismo pobedili terorizam nije dovoljno, iako je neophodno, boriti se protiv terorista. Pre svega treba da poka\u017eemo da to \u0161to oni \u010dine nema efekta i da ne\u0107e uspeti da nam nametnu reakcionarnu politiku\u201c. Ukratko, \u201ene treba \u017eeleti ono \u0161to \u017eele na\u0161i neprijatelji\u201c: ako teroristi nastoje da isprovociraju sukob civilizacija, moramo po svaku cenu izbe\u0107i tu zamku.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Ekstremna desnica u Francuskoj je u usponu. Francuska akcija je tako 29. oktobra neka\u017enjeno razvila transparent na trgu Konkord: \u201eZakoljimo Republiku!\u201c To se desilo samo nekoliko sati nakon novog islamisti\u010dkog napada u Nici, ali i nakon bezuspe\u0161nog neofa\u0161isti\u010dkog napada u Avinjonu.<\/h2>\n<p>Na Bo\u017ei\u0107 2013. na ku\u0107nu adresu mi je stiglo anonimno pismo. U njemu se reprodukuju argumenti iz islamofobnih tekstova koji optu\u017euju levicu za izdaju, kao i traktat iz vremena Pokreta otpora, pri \u010demu se izdvajaju slede\u0107e re\u010di: \u201egde god da su, \u0161ta god da urade, izdajnici \u0107e biti ka\u017enjeni\u201c. U dnevniku Lib\u00e9ration sam tada primetio da \u201eekstremna desnica ja\u010da u mraku, jo\u0161 uvek se pla\u0161i da otkrije svoje ime\u201c. Ali to vi\u0161e nije slu\u010daj. Danas pretnje potpisuje osoba poznata u nacisti\u010dkom pokretu. Zbog toga sam podneo tu\u017ebu. Targetiran sam kao univerzitetski radnik i imam podr\u0161ku svog univerziteta.<\/p>\n<p>Ekstremna desnica u Francuskoj je u usponu. Francuska akcija je tako 29. oktobra neka\u017enjeno razvila transparent na trgu Konkord: \u201eZakoljimo Republiku!\u201c To se desilo samo nekoliko sati nakon novog islamisti\u010dkog napada u Nici, ali i nakon bezuspe\u0161nog neofa\u0161isti\u010dkog napada u Avinjonu. Pre nego \u0161to je ubijen, jedan \u010dovek je uperio pi\u0161tolj i pretio trgovcu poreklom sa severa Afrike. On se pozivao na ekstremno desnu grupu Identiterska generacija, \u010diju je jaknu nosio, sa logoom \u201eOdbrani Evropu\u201c, pravdaju\u0107i njihove aktivnosti protiv migranata na Mediteranu i na francusko-italijanskoj granici. Jedan svedok ka\u017ee da je i nacisti\u010dki salutirao. Dr\u017eavni tu\u017eilac ipak nije bio zabrinut: \u201eU pitanju je Francuz ro\u0111en u Francuskoj, koji nema ni\u0161ta sa muslimanskom verom\u2026 Imamo posla pre svega sa neuravnote\u017eenim \u010dovekom, koji je izgleda blizak ekstremnoj desnici i koji je bio na psihijatrijskom le\u010denju. Nije ispostavio nikakve zahteve\u201c. Kao i u vezi sa atentatom u d\u017eamiji u Bajonu, koji je izvr\u0161io biv\u0161i kandidat Nacionalnog fronta (partija je 2018. promenila ime u Nacionalni zbor, prim. prev.) u oktobru 2019, Mediapart je tim povodom zabele\u017eio: \u201eNacionalna antiteroristi\u010dka slu\u017eba nije \u017eelela da se bavi ovim slu\u010dajem\u201c. Taj fa\u0161ista je nekakav ludak, re\u0107i \u0107e nam, ne islamski terorista: napad u Avinjonu je tako pro\u0161ao skoro nezapa\u017eeno.<\/p>\n<p>Razlog za\u0161to se identitarci zami\u0161ljaju kao \u010duvari poretka le\u017ei u \u010dinjenici da su im odre\u0111eni mediji pripremili teren za to. Na naslovnicama je islamofobija uvek pra\u0107ena denuncijacijom univerzitetskih profesora antirasista. Jo\u0161 gore, ekstremna desnica je ohrabrivana od strane vlasti. Predsednik Republike, koji je ina\u010de pre godinu dana izabrao da govori o komunitarizmu, islamu i imigracijama za Valeurs actuelles (novine ekstremne desnice, prim. prev.) inspiri\u0161e se dru\u0161tvenim mre\u017eama i magazinima. \u201eUniverziteti su odgovorni. Oni su ohrabrili etnicizaciju socijalnog pitanja misle\u0107i da \u010dine dobru stvar. Ali to vodi ka secesionisti\u010dkim tendencijama\u201c. Prema dnevniku Le Monde od 10. juna 2020, Emanuel Makron je ovde ciljao na \u201ediskurs koji isti\u010de rasne i intersekcionalne komponente\u201c. U Les Inrocks sam zabrinuto upitao da li je ovo antiintelektualizam na tragu \u201esofista koji korumpiraju omladinu; samo je pitanje kada \u0107emo dobiti otrov kukute\u201c. E pa, sada smo stigli dotle.<\/p>\n<p>Od separatizma smo do\u0161li do terorizma. Ministar obrazovanja je 22. oktobra na televiziji Europe 1 napao \u201eislamo-levi\u010darenje\u201c koje je \u201enapravilo pusto\u0161 na univerzitetima\u201c. Jo\u0161 je denuncirao i \u201eintelektualne sau\u010desnike terorizma\u201c. \u201eNa koga ciljate?\u201c, upitali su ga u intervjuu za novine Le JDD. Prema ministru, \u201epredstoji nam borba protiv intelektualne matrice koja dolazi sa ameri\u010dkih univerziteta i protiv intersekcionalnih teza koje esencijalizuju etni\u010dke zajednice i identitete, \u0161to je suprotno na\u0161em republikanskom modelu\u201c. Ova ideologija je \u201ezarazila veliki deo poslenika u na\u0161im dru\u0161tvenim naukama\u2026 neki to \u010dine svesno, dok su drugi samo korisni idioti\u201c. U stvarnosti, intersekcionalnost omogu\u0107ava da analiziramo, u svoj njenoj slo\u017eenosti, logiku diskriminacije koja u praksi protivre\u010di deklarativnoj univerzalnosti (francuske Republike, prim. prev.). Ova kritika je utemeljena na egalitarnim principima. Me\u0111utim, ukoliko bismo poverovali ministru, radi se \u201eo viziji sveta koja se prepli\u0107e sa interesima islamista\u201c. Ono \u0161to proizvodi separatizam nije dakle segregacija, ve\u0107 njena kritika\u2026<\/p>\n<p>Ukoliko \u017dan-Mi\u0161el Blanke (ministar obrazovanja, prim. prev.) obele\u017eava kao sau\u010desnike one koji, uz pomo\u0107 koncepta intersekcionalnosti, analiziraju rasne podele u na\u0161em dru\u0161tvu kako bi ih lak\u0161e prevladali, neonacisti ih vide kao kolaboracioniste. U Francuskoj, ministar unutra\u0161njih poslova uvek staje na stranu policajaca, a ministar obrazovanja sprovodi politike na \u0161tetu univerzitetskih radnika. Marion Mare\u0161al Le Pen je ostalo da se pohvali da ministar \u201epreuzima na\u0161u analizu o opasnostima intersekcionalisti\u010dkih ideologija levice na univerzitetu\u201c. Islamo-levi\u010darenje tako postaje aktuelna verzija judeo-bolj\u0161evizma, stigme koju je koristila ekstremna desnica izme\u0111u dva svetska rata. Me\u0111utim, do sada nije utvr\u0111ena nikakva veza izme\u0111u Abdelhakima Sefrijua, koji je optu\u017een za sau\u010desni\u0161tvo u ubistvu (profesora Samjuela Patija, prim. prev.) u istra\u017enim radnjama atentata u Konflanu, i levice. S druge strane, ministar nije rekao nijednu re\u010d o ekstremnoj desnici, uprkos otkri\u0107ima La Horde i Mediaparta o vezama izme\u0111u imama i bliskih saradnika Marin Le Pen. U javnim debatama nikada se ne govori o islamo-lepenizmu, iako i ekstremna desnica i islamisti dele istu viziju politike sukoba civilizacija.<\/p>\n<p>Bez sumnje, napadi na univerzitetske radnike su na\u010din da na\u0161i lideri skrenu pa\u017enju sa sopstvenih propusta: jedan profesor je mrtav, hajde da odgovornost za to svalimo na profesore\u2026 \u0160tavi\u0161e, to je prilika da oslabimo otpor Zakonu o programiranju istra\u017eivanja koji prekarizuje univerzitete. Pored toga, Senat je 28. oktobra usvojio amandman na prvi \u010dlan tog zakona: \u201eAkademske slobode se ostvaruju kroz po\u0161tovanje vrednosti Republike\u2026 na prvom mestu lai\u010dke dr\u017eave\u201c. Druga\u010dije re\u010deno, nije vi\u0161e samo krivi\u010dni zakonik taj koji defini\u0161e ograni\u010denja slobode izra\u017eavanja univerzitetskih radnika. Kolege, \u017eeljne toga da dovedu u red neke nau\u010dnike i politi\u010dare, podr\u017eavaju ovu ofanzivu tra\u017ee\u0107i na stranicama Le Monde osnivanje \u201einstance \u010diji bi posao bio da otkriva slu\u010dajeve povrede republikanskih principa i akademskih sloboda\u201c i to u ime slobode izra\u017eavanja. Ukratko, kao \u0161to najavljuje blog Academia, ovo je po\u010detak kraja. Frederik Vidal, ministar za visoko obrazovanje i istra\u017eivanja to potvr\u0111uje bez okoli\u0161anja: \u201eLai\u010dka dr\u017eava, Republika, o tome se ne raspravlja\u201c. Me\u0111utim, zar nije glavni politi\u010dki izazov u demokratiji upravo debata o smislu koji \u017eelimo da damo ovim re\u010dima? Ko je taj ko name\u0107e definicije? Da li \u0107emo zadr\u017eati pravo da kritikujemo la\u017eno klanjanje lai\u010dkoj dr\u017eavi?<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">U Francuskoj se danas prava manjina, religioznih ili ne, izbeglica i demonstranata redovno ismevaju. I kada ministri napadaju udru\u017eenje za borbu protiv islamofobije, univerzitetske nastavnike, ali i sindikate.<\/h2>\n<p>Ali to nije sve. Za\u0161to bismo napadali bele saveznike diskriminisanih manjina, osim ako ne \u017eelimo da spre\u010dimo solidarnost preko optu\u017ebi za separatizam? To je upravo ono \u0161to teroristi \u017eele: binaran svet, crno-beo, bez sive zone, gde bi muslimani \u010dinili front sa islamistima protiv ve\u0107inskog islamofobnog bloka. Ovde sam ve\u0107 pisao o tome kako se na\u0161i lideri \u201eupinju da teroristima pru\u017ee argumente za nove napade\u201c. Cilj terorista je u stvari gra\u0111anski rat. Ko su dakle intelektualni sau\u010desnici islamisti\u010dkog terorizma? I ko su korisni idioti fa\u0161izma?<\/p>\n<p>U Francuskoj se danas prava manjina, religioznih ili ne, izbeglica i demonstranata redovno ismevaju. I kada ministri napadaju udru\u017eenje za borbu protiv islamofobije, univerzitetske nastavnike, ali i sindikate. Nepokorenu Francusku i njenog lidera (najja\u010da partija radikalne levice, prim. prev.) ili Mediapart i njenog direktora (naj\u010ditanija dnevna online novina, prim. prev.), koji se optu\u017euju da se previ\u0161e anga\u017euju za prava muslimana \u2013 trebalo bi podvu\u0107i belodanu \u010dinjenicu: u demokratiji se danas gu\u0161e fundamentalne slobode. Paradoksalno, republikanska Francuska Emanuela Makrona u tom smislu li\u010di na islamisti\u010dku Erdoganovu Tursku, koji zajedno sa kurdskom manjinom progoni i univerzitetske radnike, slobodne medije i partije opozicije.<\/p>\n<p>Za slobodu izra\u017eavanja nije dovoljno objavljivanje karikatura. Kriti\u010dki duh treba da odzvanja i u medijima i na ulici, svuda u dru\u0161tvu. Ina\u010de je oma\u017e Samjuelu Petiju \u010disto licemerje. Treba se boriti za slobodu misli, anga\u017emana i istra\u017eivanja. To podrazumeva odbranu akademskih sloboda, protiv pretnji sa dru\u0161tvenih mre\u017ea i protiv zastra\u0161ivanja od strane vlasti. U trenutku kada na\u0161i lideri na teror odgovaraju politikom straha, postoji opravdan strah za demokratiju.<\/p>\n<p>Brojnim osobama koje su mi dale podr\u0161ku ovde, na dru\u0161tvenim mre\u017eama ili preko privatnih poruka, toplo se zahvaljujem. Mobili\u0161imo se zajedno za akademske i ostale slobode.<\/p>\n<p>Autor je sociolog, profesor na Univerzitetu Paris 8.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/ko-je-ciji-saucesnik\/\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U trenutku kada na\u0161i lideri na teror odgovaraju politikom straha, postoji opravdan strah za demokratiju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":290662,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-306909","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306909","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=306909"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306909\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":306910,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306909\/revisions\/306910"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/290662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=306909"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=306909"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=306909"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}