Ako su vam ruke i noge tijekom hladnih zimskih dana hladne, to nije znak za uzbunu, ve\u0107 pokazuje da se va\u0161 organizam prilago\u0111ava uvjetima i usporavanjem periferne cirkulacije djelomi\u010dno povla\u010di krv u unutra\u0161njost tijela, kako bi se smanjio gubitak topline.<\/p>\n
–\u00a0 S povratkom u zagrijani prostor problem se obi\u010dno povla\u010di, no ako su vam ruke i noge i ina\u010de\u00a0 hladne, to nema nu\u017eno veze sa cirkulacijom, jer su mogu\u0107i razlozi\u00a0 mnogobrojni. Osobe sklone niskom tlaku mogu imati hladne okrajine radi stezanja perifernih krvnih \u017eila, \u0161to je na\u010din na koji tijelo nastoji korigirati nizak tlak. Dehidracija radi neadekvatno unosa teku\u0107ine imat \u0107e isti efekt; stres tako\u0111er mo\u017ee putem hormona adrenalina dovesti do stezanja krvnih \u017eila na periferiji, \u0161to u situacijama ugroze i eventualne ozljede treba smanjiti opseg\u00a0 krvarenja. S druge strane, osobe koje radi visokog tlaka uzimaju neki od lijekova iz skupine beta blokatora mogu tako\u0111er imati problem stezanja perifernih krvnih \u017eila kao nuspojavu terapije \u2013 ka\u017ee internist kardiolog, prim. dr. Mislav Klobu\u010di\u0107, iz Bjelovara.<\/p>\n
Lo\u0161a crvena krvna slika i neadekvatna\u00a0 funkcija \u0161titne \u017elijezde\u00a0 tako\u0111er mogu utjecati na prokrvljenost okrajina i svakako ih je kod izra\u017eenih simptoma potrebno provjeriti, dodaje.<\/p>\n
– Dio bolesnika simptome \u0107e imati kao posljedicu dugogodi\u0161nje \u0161e\u0107erne bolesti, visokih vrijednosti masno\u0107a ili pu\u0161enja, \u0161to dovodi do zna\u010dajnog su\u017eenja krvnih \u017eila formiranjem tzv. aterosklerotskih plakova, no oni \u0107e se \u010de\u0161\u0107e \u017ealiti na bol u mi\u0161i\u0107ima pri fizi\u010dkoj aktivnosti kao posljedica deficita kisika u uvjetima smanjene opskrbe. Dio \u0107e pak bolesnika imati osje\u0107aj hladno\u0107e u ekstremitetima, nemira ili mravinjanja, ne kao posljedica promjena na krvnim \u017eilama ve\u0107 kao posljedica o\u0161te\u0107enja \u017eivaca. Razlozi su dakle mnogobrojni,\u00a0 poja\u0161njava dr. Klobu\u010di\u0107.<\/p>\n
Dodaje da se, ako se smetnje ponavljaju \u010desto i dugo traju,\u00a0 svakako preporu\u010da obaviiti pregled i osnovnu obradu koja \u0107e\u00a0 otkriti njihovu pozadinu.<\/p>\n
Kako si kod hladnih ruku i nogu mo\u017eemo pomo\u0107i sami?<\/p>\n
Ako su vam ruke i noge hladne, u zimskim mjesecima vodite ra\u010duna da ih utoplite na adekvatan na\u010din, a mo\u017eete si pomo\u0107i i s toplo-hladnim tu\u0161iranjem ili toplom kupkom, koji mogu doprinijeti tome da se potakne prokrvljenost, ka\u017ee lije\u010dnik.<\/p>\n
– I redovita fizi\u010dka aktivnost, adekvatan unos teku\u0107ine, zdrava prehrana\u00a0 i\u00a0 izbjegavanje pu\u0161enja, kako aktivnog tako i pasivnog, dugoro\u010dno\u00a0 doprinose o\u010duvanju funkcionalne cirkulacije – zaklju\u010duje sugovornik.<\/p>\n
Toplo-hladno tu\u0161iranje: Smo\u010dite se vodom pod temperaturom koju preferirate. Nakon toga polako pove\u0107avajte temperaturu pa \u010dim br\u017ee prebacite na hladnu vodu. Poku\u0161ajte se tu\u0161irati od nogu i ruku prema srcu.Topla zimska kupka: Topla voda podrazumijeva temperaturu od 32 do 35 Celzijevih stupnjeva, a 10-20 minuta u njoj \u0107e otvoriti pore, a to \u0107e pomo\u0107i u uklanjanu toksina. Osim toga, topla kupka mo\u017ee biti veoma relaksiraju\u0107a.<\/p>\n
Poma\u017ee i masa\u017ea: Uzmite malo kreme, a po\u010dnite s gornje strane stopala i nje\u017eno masirajte. Stisnite i povucite prstima ko\u017eu prema Ahilovoj peti. Na podru\u010dju ispod prstiju radite kru\u017ene pokrete. Ponovo prije\u0111ite na gornji dio stopala.(Izvor: 24sata.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Lo\u0161a krvna slika i neadekvatna\u00a0 funkcija \u0161titne \u017elijezde\u00a0 tako\u0111e mogu uticati na prokrvljenost <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":306878,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-306877","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306877","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=306877"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306877\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":306880,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306877\/revisions\/306880"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/306878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=306877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=306877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=306877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}