{"id":306812,"date":"2020-11-05T06:53:21","date_gmt":"2020-11-05T05:53:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=306812"},"modified":"2020-11-05T06:53:21","modified_gmt":"2020-11-05T05:53:21","slug":"zasto-se-bebama-mijenja-boja-ociju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/05\/zasto-se-bebama-mijenja-boja-ociju\/","title":{"rendered":"Za\u0161to se bebama mijenja boja o\u010diju?"},"content":{"rendered":"

Velike su \u0161anse da \u0107e dete naslediti boju o\u010diju od svojih roditelja, ali to nije pravilo, obja\u0161njavaju stru\u010dnjaci.<\/p>\n

“Kada se bebe rode, posebno one koje imaju svetao ten, imaju svetlu boju o\u010diju zbog male koli\u010dine melanina u o\u010dima. Melanin je pigment koji daje boju o\u010dima, ko\u017ei i kosi. Koli\u010dina melanina u \u0161arenici, obojenom delu oka, odre\u0111uje koju boju o\u010diju \u0107e osoba imati”, obja\u0161njava de\u010dji oftalmolog\u00a0 sa Stanford de\u010dje klinike u Kaliforniji, Daglas Fridrik.<\/p>\n

Za koli\u010dinu melanina ili pigmenta koji \u0107e osoba imati u svom telu odgovorna je genetika. DNK koji beba nasle\u0111uje od roditelja odre\u0111uje da li \u0107e ona imati sme\u0111e, plave, zelene ili o\u010di neke druge boje, pi\u0161e Parents<\/a>.<\/p>\n

Dete mo\u017ee da se rodi sa plavim o\u010dima jer o\u010di ponekad ne proizvode dovoljno ili uop\u0161te ne proizvode melanin dok je beba u materici. Me\u0111utim, nakon ro\u0111enja svetlost podsti\u010de proizvodnju melanina, zbog \u010dega vremenom boja mo\u017ee da se promeni.<\/p>\n

“Boja pigmenta ne prouzrokuje promenu. Ne postoji plavi, sivi, zeleni ili sme\u0111i pigment u oku”, nagla\u0161ava oftalmolog, dodaju\u0107i kako je jedini pigment koji imamo u o\u010dima zapravo sme\u0111, a koli\u010dina tog pigmenta odre\u0111uje da li \u0107e ne\u010dije o\u010di biti svetlije ili tamnije.<\/p>\n

Jedan roditelj sa sme\u0111im o\u010dima i drugi roditelj sa sme\u0111im o\u010dima trebalo bi da imaju bebu sa sme\u0111im o\u010dima, zar ne? Da, ali ne uvek.<\/p>\n

Postoje vi\u0161estruki geni u na\u0161em telu koji doprinose boji o\u010diju. \u010cak i ako oba roditelja imaju sme\u0111u boju o\u010diju, mogu\u0107e je da beba na kraju ima plave o\u010di ako roditelji imaju gene za plave o\u010di negde u genetskoj konstituciji, odnosno ako imaju mutirani gen koji mo\u017ee da se prenese kroz niz generacija kao recesivan.<\/p>\n

Promena boje o\u010diju je postepena<\/strong><\/p>\n

Stru\u010dnjaci ka\u017eu da najve\u0107a promena sledi najverovatnije u periodu od \u0161estog do devetog meseca \u017eivota. Tokom nekoliko sedmica ili meseci, mo\u017eete da primetite kako bebina boja o\u010diju postaje tamnija.<\/p>\n

“Promena je toliko postepena da mo\u017eda ne\u0107ete ni primetiti sve dok se jednog dana va\u0161e dete ne probudi s druga\u010dijom bojom o\u010diju”, obja\u0161njava oftalmolog.<\/p>\n

Do 12. meseca, ve\u0107ina beba ima svoju trajnu boju o\u010diju iako dr Fridrik ka\u017ee da se kod neke dece boja o\u010diju mo\u017ee menjati sve do \u0161este godine. Ipak, takvi slu\u010dajevi su retki i promena se ne de\u0161ava preko no\u0107i.<\/p>\n

“U svakom slu\u010daju, bebina boja o\u010diju promeni\u0107e se bez ikakvog uticaja na vid ili neke druge probleme sa o\u010dima. Ali, ako se boja o\u010diju promeni kod samo jednog oka ili ako primetite da su bebine o\u010di mutne, svakako posetite pedijatra ili de\u010djeg oftalmologa”, ka\u017ee dr Fridrik. (Izvor:N1)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najve\u0107a promjena slijedi najvjerovatnije u periodu od \u0161estog do devetog mjeseca \u017eivota<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-306812","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306812","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=306812"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306812\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":306813,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306812\/revisions\/306813"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=306812"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=306812"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=306812"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}