{"id":306646,"date":"2020-11-03T12:07:30","date_gmt":"2020-11-03T11:07:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=306646"},"modified":"2020-11-03T12:07:30","modified_gmt":"2020-11-03T11:07:30","slug":"istrazivanje-dvije-trecine-gradana-zeli-gradansku-crnu-goru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/03\/istrazivanje-dvije-trecine-gradana-zeli-gradansku-crnu-goru\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje: Dvije tre\u0107ine gra\u0111ana \u017eeli gra\u0111ansku Crnu Goru"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n
\n
Dvije tre\u0107ine gra\u0111ana i gra\u0111anki smatra da Crnu Goru treba definisati kao gra\u0111ansku dr\u017eavu, dok tre\u0107ina njih preferira neki vid nacionalnog ekskluziviteta.<\/p>\n

Ovo je pokazalo istra\u017eivanje javnog mnjenja koje je agencija De Facto Consultancy sprovela za potrebe CDT-a u periodu od 16. septembra do 18. oktobra na uzorku od 1000 ispitanika. Istra\u017eivanje je ura\u0111eno u okviru projekta koji podr\u017eava Biro za me\u0111unarodnu borbu protiv narkotika i sprovo\u0111enje zakona (INL).<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju, 64.1% ispitanika smatra da bi Crnu Goru trebalo definisati kao gra\u0111ansku dr\u017eavu. Njih 21.1% bi je definisalo kao dr\u017eavu crnogorskog naroda i drugih gra\u0111ana koji u njoj \u017eive, 11.3% kao dr\u017eavu crnogorskog i srpskog naroda i drugih naroda koji u njoj \u017eive, 2.4% kao dr\u017eavu srpskog naroda i drugih gra\u0111ana koji u njoj \u017eive, a 1.1% nema stav prema ovom pitanju.<\/p>\n

Da se u Crnoj Gori osje\u0107a potpuno bezbjedno kazalo je 77.2% ispitanika, ali vi\u0161e od \u010detvrtine (26.7%) \u00a0vjeruje da je mogu\u0107e da dru\u0161tveno-politi\u010dki odnosi dovedu do nasilja. Zabrinutost je najve\u0107a me\u0111u Bo\u0161njacima i Albancima. Naime, me\u0111u onima koji su se izjasnili da vjeruju u mogu\u0107nost nasilja je 45.1% Bo\u0161njaka, 41.5% Albanaca, 30.5% Muslimana, 28.3% Crnogoraca i 19.6% Srba. Na pitanje u kom obliku smatraju da je mogu\u0107e da se ispolji nasilje, najvi\u0161e odgovora je da to mogu biti nasilni protesti (69.4%), pojedina\u010dni etni\u010dki motivisani sukobi (66%) i organizovani etni\u010dki sukobi (59.8%).<\/p>\n

Tri \u010detvrtine ispitanika (74.2%) ocjenjuje me\u0111uetni\u010dke odnose u Crnoj Gori kao veoma dobre i uglavnom dobre.<\/p>\n

Na pitanje da li su se nekada osjetili ugro\u017eeno zbog druga\u010dijeg politi\u010dkog mi\u0161ljenja potvrdno odgovara skoro tre\u0107ina ispitanika (31.7%). Tako\u0111e, 27.6% ispitanika je ukazalo da se nekada osjetilo ugro\u017eeno zbog etni\u010dke pripadnosti, 24.6% zbog religijske pripadnosti\/ubje\u0111enja, 23.3% zbog pripadnosti politi\u010dkoj partiji, 19.9% zbog svog materijalnog polo\u017eaja a 10.8% zbog roda.<\/p>\n

Najve\u0107i stepen etni\u010dke distance svih grupa (Crnogorci, Srbi, Bo\u0161njaci, Muslimani, Albanci) je izra\u017een prema Romima.<\/p>\n

13% ne smatra sebe antifa\u0161istom, 13% se ne izja\u0161njava<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107ina ispitanika (73.8%) smatra sebe antifa\u0161istom, 12.8% je navelo da se ne osje\u0107a tako dok se 13.4% nije izjasnilo po tom pitanju.<\/p>\n

Na pitanje ko je u pravu bio tokom Drugog svjetskog rata, 37.7% je kazalo da smatra da niko nije bio u pravu dok 32.1% nema stav prema tom pitanju. Gotovo \u010detvrtina (24.4%) je navela partizane, 3.4% \u010detnike a 2.3% zelena\u0161e.<\/p>\n

Podaci pokazuju podijeljenost u odnosu na genocid u Srebrenici, pa na primjer 42.2% ispitanika smatra da bi trebalo obilje\u017eavati Dan sje\u0107anja na \u017ertve u Srebrenici, 44.4% se ne sla\u017ee sa tim dok 13.4% nema stav po tom pitanju. Sli\u010dna je situacija u odnosu na operaciju Oluja, pa 39.5% smatra da bi trebalo obilje\u017eavati Dan sje\u0107anja na \u017ertve operacije Oluja, 47.6% da ne bi dok je 12.9% neopredijeljenih.<\/p>\n

Svaki peti ispitanik (21.5%) ne smatra da je Crna Gora u\u010dinila pravu stvar kada se izvinila za ratne zlo\u010dine Hrvatskoj. Skoro \u010detvrtina ispitanika (23.6%) ne smatra da je u Srebrenici 1995. godine po\u010dinjen genocid.<\/p>\n

Pojava vjerske radikalizacije<\/strong><\/p>\n

Svaki deseti ispitanik (12.2%) smatra da je opravdano oru\u017ejem braniti svoju vjeru. Sa tim nije saglasno njih 80.6% dok se 7.2% nije izjasnilo po ovom pitanju.<\/p>\n

Me\u0111u onima koji bi opravdali nasilje je najve\u0107i broj pripradnika pravoslavne vjeroispovijesti \u2013 19.3% pripadnika Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), 18.2% Srpske pravoslavne crkve (SPC), 10.9% je onih koji se izra\u017eavaju pravoslavnim bez navo\u0111enja pripadnosti odre\u0111enoj crkvi. Nakon pravoslavaca, sa tim se najvi\u0161e sla\u017eu pripadnici islamske vjeroispovijesti (10.4%). Ovakav stav nije zabilje\u017een kod pripadnika katoli\u010dke vjeroispovijesti.<\/p>\n

Najve\u0107a podr\u0161ka za demokratski i ekspertski oblik upravljanja<\/strong><\/p>\n

Na pitanje \u0161ta misle o razli\u010ditim na\u010dinima upravljanja dr\u017eavom, ispitanici su najbolje ocijenili demokratski politi\u010dki sistem, potom ekspertski, autoritarni pa militaristi\u010dki. Podaci pokazuju da iako ispitanici u velikoj mjeri vrednuju demokratiju, postoji odre\u0111ena podr\u0161ka i za nedemokratske sisteme upravljanja.<\/p>\n

Demokratski politi\u010dki sistem je 91.6% ispitanika ocijenilo kao veoma dobar i dobar na\u010din upravljanja. Me\u0111utim, tek je njih 57.3% kazalo da je zadovoljno na\u010dinom funkcionisanja demokratije u Crnoj Gori.<\/p>\n

Nakon demokratskog, ispitanici najvi\u0161e vrednuju ekspertski sistem upravljanja \u2013 78.4% njih smatra veoma dobrim i dobrim imati stru\u010dnjake koji bi donosili odluke prema tome \u0161to ocjenjuju kao najbolje za dr\u017eavu, a ne vladu.<\/p>\n

Najslabije su ocijenjeni autoritarni i militaristi\u010dki sistem, me\u0111utim dio ispitanika i ove oblike upravljanja visoko vrednuje. Tako je skoro tre\u0107ina ispitanika (31.3%) autoritarni sistem ocijenila kao veoma dobar i dobar, a oko \u010detvrtine (26.4%) je tako ocijenila militaristi\u010dki sistem.<\/p>\n

Dodatno, 16.1% ispitanika smatra da je u redu na odre\u0111eno vrijeme suspendovati ljudska prava, ako to zahtijeva vi\u0161i cilj.<\/p>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

De Facto Consultancy je sprovela istra\u017eivanje u periodu od 16. septembra do 18. oktobra na uzorku od 1000 ispitanika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285625,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-306646","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306646","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=306646"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306646\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":306647,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306646\/revisions\/306647"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285625"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=306646"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=306646"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=306646"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}