{"id":306438,"date":"2020-11-01T15:35:54","date_gmt":"2020-11-01T14:35:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=306438"},"modified":"2020-11-01T22:26:55","modified_gmt":"2020-11-01T21:26:55","slug":"kako-je-kina-promijenila-evropu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/01\/kako-je-kina-promijenila-evropu\/","title":{"rendered":"Kako je Kina promijenila Evropu"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Dr Anastas Vangeli<\/strong><\/p>\n<p>Evropljani su do prije nekoliko godina vjerovali da proaktivnim anga\u017eovanjem (sa) Kinom, kroz ekonomsku saradnju i kulturni dijalog, mogu pomoc\u0301i u \u0161irenju evropskih vrijednosti i na kraju u\u010diniti da je Kina vi\u0161e nalik njima. Me\u0111utim, vremenom je odr\u017eiva otpornost kineske partijske dr\u017eave i njen model socijalno-ekonomskog upravljanja mnoge u Evropi razo\u010darao u paradigmu anga\u017eovanja: Kina se pod nadzorom Komunisti\u010dke partije nije mijenjala i nec\u0301e se promijeniti. \u010cak i vi\u0161e, izlazec\u0301i iz globalne finansijske krize 2008-09. relativno bolje od Zapada, Kina je iskoristila zamah da zauzme sve ambicioznije i proaktivnije dr\u017eanje na globalnoj sceni &#8211; tendencija je samo poja\u010dana dolaskom Si \u0110inpinga na \u010delo Komunisti\u010dke partije 2012. godine, i pokretanjem Inicijative za pojas i put 2013. godine.<\/p>\n<p>U kontekstu odnosa EU i Kine, pojava otporne, ambiciozne i proaktivne Kine na globalnoj sceni zna\u010dila je promjenu dinamike i zamjenu uloga. Sa Pojasom i putem, Kina je postala proaktivna strana, povec\u0301avajuc\u0301i ulaganja u strate\u0161ku infrastrukturu i tehnologiju, inicirajuc\u0301i nova diplomatska okupljanja poput 16\/17 + 1 i udvostru\u010davaju\u0107i svoje poduhvate u stvaranju meke moc\u0301i. Postala je akter kako u EU, tako i u njenom neposrednom susjedstvu.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Dok su u po\u010detku mnogi Evropljani bili zaljubljeni u retoriku Pekinga u kojoj svi dobijaju, entuzijazam je postepeno ustupao mjesto opreznosti oko svih vrsta pitanja: (nedostatka ekonomske) uzajamnosti i distorzije tr\u017ei\u0161ta; navodnog kineskog pristupa \u201ezavadi pa vladaj\u201c; ali i ljudskih prava i onoga \u0161to Peking smatra \u201eosnovnim\u201c pitanjima<\/h2>\n<p>Kao odgovor, Evropljanima je trebalo vremena da prepoznaju stvarnost koja se pojavljuje i da svoje stavove prilagode tome. Me\u0111utim, promjene su bile duboke: tokom posljednjih nekoliko godina, Kina je, pored toga \u0161to je tretiraju kao konkurenta-partnera, po\u010dela da sve vi\u0161e bude do\u017eivljavana i kao sistemski rival. Ranije ignorisani Pojas i put sada su se na\u0161li u centru pa\u017enje &#8211; vi\u0111eni kao sredstvo kineske agende u Evropi (i \u0161ire) i potencijalna prijetnja kako za ekonomske interese Evrope, tako i za norme i vrijednosti EU.<\/p>\n<p>Dok su u po\u010detku mnogi Evropljani bili zaljubljeni u retoriku Pekinga u kojoj svi dobijaju, entuzijazam je postepeno ustupao mjesto opreznosti oko svih vrsta pitanja: (nedostatka ekonomske) uzajamnosti i distorzije tr\u017ei\u0161ta; navodnog kineskog pristupa \u201ezavadi pa vladaj\u201c; ali i ljudskih prava i onoga \u0161to Peking smatra \u201eosnovnim\u201c pitanjima, kao \u0161to su Sin\u0111ijang, Hong Kong i Ju\u017enokinesko more. Samiti EU i Kine bili su naru\u0161eni neprijatnostima i tenzijama. Ekonomski odnosi su bili <a href=\"https:\/\/academic.oup.com\/cjip\/article-abstract\/13\/1\/103\/5739302\">osigurani. <\/a>Tako\u0111e, zna\u010dajno dramati\u010dnija promjena ameri\u010dke politike pod predsjednikom Donaldom Trampom prema Kini dodatno je doprinijela promjeni raspolo\u017eenja u vezi sa Kinom u Evropi. A evropske kompanije koje su tradicionalno bile dio evropskog pejza\u017ea koji najvi\u0161e podr\u017eava saradnju sa Kinom tako\u0111e su pokazale nezadovoljstvo zbog znatno manjih mogu\u0107nosti od o\u010dekivanog koje su im donijeli poduhvati pod vo\u0111stvom Kine.<\/p>\n<p>Promjena nije bila samo u na\u010dinu govora. Evropljani su tako\u0111e preduzeli va\u017ene korake kao odgovor na kineski napredak. Kako su kineski investicioni tokovi u Evropi naglo porasli oko 2015. godine (do nivoa mnogo vi\u0161ih od nivoa evropskih ulaganja u Kinu, \u010dinec\u0301i je neto investitorom), EU je pokrenula mehanizam za <a href=\"https:\/\/www.institutmontaigne.org\/en\/blog\/china-trends-5-living-eus-investment-screening\">nadgledanje investicija<\/a>. Kao odgovor na kineski doseg u tehnolo\u0161kom vo\u0111stvu, EU je zapo\u010dela raspravu o <a href=\"https:\/\/www.gouvernement.fr\/sites\/default\/files\/locale\/piece-jointe\/2019\/02\/1043_-_a_franco-german_manifesto_for_a_european_industrial_policy_fit_for_the_21st_century.pdf\">proaktivnim industrijskim politikama<\/a> i na\u010dinima da podr\u017ei stvaranje evropskih industrijskih \u0161ampiona. Evropske vlade slijedile su SAD u sprje\u010davanju kineskih dobavlja\u010da da se dogovore o izgradnji evropskih 5G mre\u017ea. A kao odgovor na kineski napor za saradnju u razvoju infrastrukture, EU se obavezala na evroazijsko povezivanje pokretanjem <a href=\"https:\/\/eeas.europa.eu\/headquarters\/headQuarters-homepage_en\/50699\/Connecting%20Europe%20&amp;%20Asia:%20The%20EU%20Strategy\">Strategije<\/a> povezivanja EU-Azija i uvr\u0161tavanjem Japana za svog glavnog partnera.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: center;\">I dok je uvijek bila zabrinuta za evroazijsku povezanost, EU je sada spojila povezanost sa strate\u0161kim interesima i osmislila je razvojni pristup \u201ecigle i maltera\u201c, kreiraju\u0107i svoju spoljnu politiku poput ,,Puta svile\u201d<\/h2>\n<p>Svi ovi doga\u0111aji doveli su do zna\u010dajne promjene u stvarnosti odnosa EU i Kine: dok je bila u odbrani, EU je efikasno usporavala kineski napredak u Evropi i njenom susjedstvu. Me\u0111utim, u tom procesu EU je i sama pretrpjela dramati\u010dne promjene. U odstupanju od ideologije slobodnog tr\u017ei\u0161ta, prihvatila je protekcionisti\u010dke mjere u smislu ograni\u010davanja kineskog ekonomskog prisustva na kontinentu. I dok je uvijek bila zabrinuta za evroazijsku povezanost, EU je sada spojila povezanost sa strate\u0161kim interesima i osmislila je razvojni pristup \u201ecigle i maltera\u201c, kreiraju\u0107i svoju spoljnu politiku poput ,,Puta svile\u201d. Posljednja ta\u010dka tako\u0111e se odnosi na to kako je EU mijenjala svoj pristup pro\u0161irenja &#8211; na primjer, napori za pro\u0161irenje na <a href=\"https:\/\/link.springer.com\/article\/10.1007\/s10308-019-00566-y\">Balkanu<\/a> i sam Berlinski proces, sve su \u010de\u0161c\u0301e formulisani kao napori da se odbije kineski uticaj u regionu.<\/p>\n<p>Pandemija COVID-19 je poja\u010dala tekuc\u0301e promjene u evropskom diskursu i politici prema Kini. Iako manje antagonisti\u010dki od ameri\u010dkog pristupa, Evropljani su izrazili kritike na ra\u010dun kineskog ranog bavljenja pandemijom, a posebno na poku\u0161aje Pekinga da se postavi u prvi plan globalnog odgovora na nju. Usred pandemije, EU je poja\u010dala svoje kritike na ra\u010dun Kine, dok izgleda da putovanja kineskih diplomata u Evropu nisu dala \u017eeljene efekte (Kina se zalagala za to da 2020. bude godina njenih odnosa sa Evropom). Za razliku od iskustva sa posljedicama globalne finansijske krize, kada su dvije strane blisko koordinirale, sada nema razgovora o tome kako bi EU i Kina mogle sara\u0111ivati u procesu postpandemijskog ekonomskog oporavka. U stvari, poja\u010dana konkurencija i rivalstvo izgledaju vjerovatnije, jer se Evropa sve vi\u0161e pribli\u017eava SAD-u po pitanju ,,izazova\u201d Kine (uprkos su\u0161tinskim razlikama u transatlantskim odnosima po svim ostalim pitanjima).<\/p>\n<p>Uz sve ove doga\u0111aje, postaje o\u010digledno da zauzimanjem o\u0161trog stava prema Kini, EU vec\u0301 mo\u017ee postati \u201egeopoliti\u010dki\u201c akter, kako to \u017eele mnogi u Evropi. Pomalo paradoksalno, ovo tako\u0111e pokazuje da, po\u0161to nije uspjela da zna\u010dajno promijeni Kinu, EU sada mijenja svoj pristup i prolazi kroz zna\u010dajnu transformaciju u tom procesu. I na neki na\u010din, ovo tako\u0111e pokazuje da smo do sada rijetko postavljali prili\u010dno neprijatno, ali neophodno pitanje: ne kako je Evropa promijenila Kinu, vec\u0301 kako je (uspon) Kine promijenio Evropu?<\/p>\n<p>*Dr Anastas Vangeli je istra\u017eiva\u010d saradnik na EU*Asia Institutu, ESSCA \u0161koli menad\u017ementa i vi\u0161i nerezidentni saradnik na projektu ChinaMed, na Torino Institutu za svjetske odnose.<br \/>\n<strong><br \/>\nPrevela sa engleskog: Jovana Damjanovi\u0107<\/strong><\/p>\n<blockquote><p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-305052 alignleft\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/biepag_logo_footer.png\" alt=\"\" width=\"135\" height=\"156\" \/>Napomene: Ovaj tekst je <a href=\"https:\/\/berlinprocess.info\/op-eds\/how-china-changed-europe\/\">preuzet<\/a> u partnerstvu sa <a href=\"https:\/\/balkanfund.org\/\">European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n<p><em>Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U kontekstu odnosa EU i Kine, pojava otporne, ambiciozne i proaktivne Kine na globalnoj sceni zna\u010dila je promjenu dinamike i zamjenu uloga.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":306439,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-306438","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306438","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=306438"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306438\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":306505,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306438\/revisions\/306505"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/306439"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=306438"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=306438"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=306438"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}