{"id":306109,"date":"2020-10-29T06:25:04","date_gmt":"2020-10-29T05:25:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=306109"},"modified":"2020-10-29T06:25:04","modified_gmt":"2020-10-29T05:25:04","slug":"ne-mozemo-zaustaviti-klimatske-promjene-bez-klasne-borbe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/29\/ne-mozemo-zaustaviti-klimatske-promjene-bez-klasne-borbe\/","title":{"rendered":"Ne mo\u017eemo zaustaviti klimatske promjene bez klasne borbe"},"content":{"rendered":"

Autor: Paris Marx<\/strong><\/p>\n

Dok po Kaliforniji divljaju po\u017eari, u Sibiru se topi vje\u010dni led, Europu poga\u0111aju toplinski valovi, a uragani i tajfuni postaju sve ja\u010di, hitno nam je potrebno ambiciozno klimatsko djelovanje. No, pitanje je kako \u0107e doti\u010dno izgledati i tko \u0107e snositi teret tranzicije u odr\u017eiviji svijet.<\/p>\n

Ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a dominantne poruke o za\u0161titi okoli\u0161a koje se \u0161alju javnosti odnose se na individualno djelovanje. Re\u010deno nam je da, kako bismo rije\u0161ili klimatsku krizu, moramo promijeniti \u017earulje, prebaciti se na kori\u0161tenje energetski u\u010dinkovitih ure\u0111aja, kupiti hibridna ili elektri\u010dna vozila, bolje izolirati domove, prestati koristiti plasti\u010dne vre\u0107ice i promijeniti osobnu potro\u0161nju na razne druge na\u010dine.<\/p>\n

To su sve nesumnjivo pozitivne promjene, ali nisu dostatne za rje\u0161avanje ogromne krize s kojom smo suo\u010deni, i mogu dovesti do iskrivljenih zaklju\u010daka o tome gdje uistinu le\u017ei krivica za klimatsku krizu.<\/p>\n

Sve vi\u0161e uzima maha argumentacija da je jedna od pokreta\u010dkih sila klimatske krize globalna populacija. Svijet je prenapu\u010den, govore nam, i zato su emisije plinova tolike. Ovo stajali\u0161te naj\u010de\u0161\u0107e izra\u017eavaju ekofa\u0161isti<\/a>, koji smatraju da je potreban genocid kako bi se smanjila ljudska populacija. Na prenapu\u010denost se pozivaju i vode\u0107e liberalne figure kao \u0161to su primatologinja Jane Goodall<\/a> i prirodoslovac Sir David Attenborough<\/a>, \u0161to poma\u017ee u raspirivanju varljivih i zabrinjavaju\u0107ih zaklju\u010daka o tome \u0161to to\u010dno potpiruje klimatske promjene.<\/p>\n

I dok se pri fokusiranju na osobnu potro\u0161nju odgovornost donekle ravnomjerno raspore\u0111uje na sve nas, kad je fokus na rastu stanovni\u0161tva, krivnja se svaljuje na zemlje Afrike i Azije \u010dije su se populacije nastavile pove\u0107avati tijekom posljednjih desetlje\u0107a. Me\u0111utim, te zemlje imaju neke od najni\u017eih uglji\u010dnih otisaka na svijetu, dok je kada pogledamo koje su to jurisdikcije ispu\u0161tale stakleni\u010dke plinove<\/a> koji zagrijavaju planet odgovor jednozna\u010dan: Sjedinjene Dr\u017eave i Europa.<\/p>\n

Ipak, \u010dak i kad bismo krivnju u potpunosti svalili na Amerikance i Europljane, propustili bismo sagledati \u0161iru sliku. Novo izvje\u0161\u0107e Oxfama otkriva da je najbogatijih 1% ljudi odgovorno za dvostruko vi\u0161e emisija stakleni\u010dkih plinova<\/a> od najsiroma\u0161nijih 50% svjetske populacije. To zna\u010di da, \u010dak i da radni\u010dka klasa globalnog sjevera poduzme sve preporu\u010dene individualne mjere ili da siroma\u0161ne ljude globalnog juga prisilimo da prestanu imati djecu, to i dalje ne bi rije\u0161ilo problem.<\/p>\n

Na\u0161 preostali prora\u010dun ugljika \u017ertvuje se kako bi globalna elita mogla o\u010duvati svoj rasipni\u010dki stil \u017eivota, dok privatnim zrakoplovima<\/a> odlaze na klimatske konferencije kako bi se \u010dinilo da im je stalo. Osniva\u010d Virgina, Richard Branson, predvodnik je u ovom milijarderskom greenwashingu<\/em>, pa se tako obvezao na klimatska obe\u0107anja<\/a> koja nije ispunio dok je pro\u0161irivao svoje zrakoplovno poslovanje. Sli\u010dno tome, Elon Musk tvrdi<\/a> da mu je stalo do klime kako bi prodao vi\u0161e automobila, a istovremeno kritizira javni prijevoz<\/a> i poku\u0161ava zaustaviti projekte brzih \u017eeljeznica<\/a>.<\/p>\n

Vjerojatno naj\u010duveniji od svih milijardera koji se bave greenwashingom<\/em> svojih neodr\u017eivih aktivnosti ipak je Jeff Bezos. Po\u010detkom ove godine izvr\u0161nom direktoru Amazona tisak je pjevao hvalospjeve zbog njegovog fonda vrijednog 10 milijardi dolara, Bezos Earth Fund \u2013 kupio je \u010dak i prava da preimenuje stadion u Seattleu<\/a> u skladu sa svojim klimatskim obe\u0107anjem! No, fond jo\u0161 nije dodijelio nikakve potpore<\/a>, dok Amazon i dalje poma\u017ee naftnim i plinskim kompanijama<\/a> da u\u010dinkovitije crpe fosilna goriva.<\/p>\n

Ovi milijarderi tvrde da kapitalizam mo\u017ee rije\u0161iti klimatsku krizu, te da njihova ulaganja poma\u017eu u stvaranju novog oblika \u201ezelenog kapitalizma\u201d koji \u0107e smanjiti emisije stakleni\u010dkih plinova i uvesti nas u odr\u017eivu budu\u0107nost. Vlade tako\u0111er nasjedaju na ovaj mit i stavljaju ga u sredi\u0161te svojih planova za oporavak od pandemije.<\/p>\n

U srpnju je britanska vlada najavila plan oporavka vrijedan 350 milijuna funti, koji bi Britaniju stavio na \u010delo \u201ezelene inovacije\u201d \u2013 kap u moru potrebnih ulaganja. Kao \u0161to se moglo predvidjeti, plan ne uklju\u010duje prijedlog o hvatanju u ko\u0161tac s emisijama stakleni\u010dkih plinova bogatih smanjenjem njihovog bogatstva, zabranom privatnih zrakoplova ili reduciranjem zaga\u0111iva\u010dkih industrija od kojih profitiraju.<\/p>\n

Za to vrijeme u Sjedinjenim Dr\u017eavama predsjednik Donald Trump nema klimatski plan, ali \u010dak se i Joe Biden fokusira na obnovljive izvore i elektri\u010dne automobile, dok obe\u0107ava nove autoceste s punionicama i odbija zabraniti hidrauli\u010dko frakturiranje<\/a>. Sjeverno od njih, premijer Justin Trudeau je u nedavnom govoru s prijestolja<\/a> obe\u0107ao da \u0107e klimatske politike postati \u201ekamen temeljac\u201d kanadskog oporavka od pandemije, pritom se fokusiraju\u0107i na elektri\u010dna vozila, rudarenje vi\u0161e elemenata<\/a> za doti\u010dna i ve\u0107a ulaganja u hidroenergiju. Nije rekao ni rije\u010di o utjecaju<\/a> tih inicijativa na okoli\u0161<\/a>.<\/p>\n

Zeleni kapitalizam nikada ne\u0107e omogu\u0107iti opseg djelovanja nu\u017ean da se zagrijavanje zadr\u017ei ispod 1,5\u00b0C ili \u010dak 2\u00b0C, jer se odbija su\u010deliti s mo\u0107nim ljudima i industrijama koji u prvom redu poti\u010du klimatsku krizu. I dalje osigurava protok povlastica prema vrhu dok istodobno pro\u0161upljuje srednju klasu i proizvodi klimatske narative u kojima se teret odgovornosti prebacuje na one koji nemaju dovoljno mo\u0107i da provedu potrebne promjene: javnost, ako ne i globalne siroma\u0161ne populacije.<\/p>\n

Borba protiv klimatskih promjena kakvu trebamo zahtijeva suprotstavljanje bogatima i organiziranje s vizijom druga\u010dijeg<\/a> dru\u0161tva. To ne zna\u010di samo natjerati bogate da pla\u0107aju ve\u0107e poreze, ve\u0107 i aktivno demontirati ekonomske strukture koje olak\u0161avaju njihovo akumuliranje bogatstva, tretiranje planeta kao neograni\u010denog obilja besplatnih sirovina i generiranje svih emisija plinova koji zagrijavaju planet.<\/p>\n

Ili \u0107emo se suprotstaviti kapitalizmu i njegovim prvacima, ili ne\u0107emo mo\u0107i zaustaviti klimatske promjene koje su se izmakle kontroli, pomo\u0107i proiza\u0161lim klimatskim izbjeglicama, niti zaustaviti ekofa\u0161isti\u010dki mit o prenapu\u010denosti koji \u0107e uslijed toga bujati. Na\u0161 je izbor socijalizam ili barbarstvo, kao \u0161to je jednom rekla Rosa Luxemburg. Zeleni kapitalizam ne\u0107e nas spasiti.<\/p>\n

Paris Marx je socijalisti\u010dki pisac i voditelj podcasta Tech Won\u2019t Save Us<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>Slobodni filozofski<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Novo izvje\u0161\u0107e ukazuje na to da je 1% najbogatijih na svijetu odgovorno za dvostruko vi\u0161e emisija stakleni\u010dkih plinova od cijele donje polovice planeta. Zaklju\u010dak je jasan \u2013 kako bismo se borili protiv klimatskih promjena, moramo se boriti protiv vladaju\u0107e klase.”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":271212,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-306109","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306109","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=306109"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306109\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":306110,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/306109\/revisions\/306110"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=306109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=306109"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=306109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}