Kako mo\u017eemo vidjeti pravu sliku sebe, preko fotografije ili ogledala? Nesumnjivo, mnogi se mo\u017eemo pronac\u0301i u situaciji da se pogledamo u ogledalo i shvatimo da uop\u0161te ne izgledamo isto kao na fotografijama! Postavlja se pitanje – da li kamera drasti\u010dno filtrira sliku? Ili mo\u017eda treba da krivimo ogledalo?<\/p>\n
Portal ddl.rs poku\u0161ava da odgovori na pitanja \u0161ta je bli\u017ee na\u0161em pravom izgledu, odraz ili fotografija? I za\u0161to \u010desto do\u017eivljavamo svoj odraz u ogledalu i fotografije na razli\u010dite na\u010dine?<\/p>\n
Psiholo\u0161ki aspekt igra va\u017enu ulogu. Naj\u010de\u0161c\u0301e gledamo u ogledalo kad smo kod ku\u0107e, gdje je sredina u kojoj se osje\u0107amo najslobodnije i najopu\u0161tenije. \u0160to se fotografija ti\u010de, \u010desto zavr\u0161imo u kadru dok smo na “stranom terenu”, a to zna\u010di da, prirodno, izgledamo napetije i nepripremljeno.<\/p>\n
Upravo zbog toga, ponekad kada bacimo pogled na ogledalo prije nego \u0161to odemo na zabavu, vidimo neodoljivo zgodnu osobu. Me\u0111utim, sljedec\u0301eg dana, gledajuc\u0301i sebe na slikama sa \u017eurke, ubrzo primetimo da smo bili ba\u0161 suprotno od toga.<\/p>\n
Ne smije se zanemariti ni ugao posmatranja. Jednostavna \u010dinjenica je da nam lica nisu simetri\u010dna. Ovo je apsolutno ta\u010dno za svakoga \u2013 za nekoga vi\u0161e, za nekoga pak manje. Tu se mo\u017ee izroditi uzrok sve zabune! Svakog jutra, dok se gledamo u ogledalu, stojimo na istom mjestu, posmatrajuc\u0301i sebe iz poznate perspektive.<\/p>\n
Kao rezultat toga, mi se naviknemo da posmatramo svoje lice iz jednog odre\u0111enog ugla. Ipak, kada su fotografije u pitanju, ne dobijemo uvijek prethodno upozorenje o tome kako, kada i iz kog smjera c\u0301e fotografija biti uslikana. Osim, naravno, ako ste zvijezda kao \u0161to je Odri Hepbern, koja je skoro uvijek fotografisana pod najboljim uglom.<\/p>\n
Va\u017ena je i \u010dinjenica da svaka vrsta osvjetljenja ima svoju temperaturu. Me\u0111utim, kada pogledamo u ogledalo, mi ne registrujemo razliku u temperaturi. Ovo je zbog toga \u0161to je na\u0161 mozak “superkompjuter”, koji automatski izjedna\u010dava sve razlike i “pokazuje” nam ten na koji smo navikli.<\/p>\n
a druge strane, fotografija bilje\u017ei osvjetljenje onakvo kakvo je, sa svim promjenama i razlikama u temperaturi. Kada pogledamo u ogledalo, \u010dak i kada osvjetljenje dolazi od raznovrsnih izvora, sa mnogobrojnim bojama i senkama na na\u0161em licu \u2013 mi i dalje vidimo svoj uobi\u010dajen izgled. Sa druge strane, fotografija mo\u017ee izazvati ozloje\u0111enost \u0161to vidimo sebe u objektivnom svjetlosnom okru\u017eenju.<\/p>\n
Ne zaboravite to da kada pogledamo u ogledalo, mi se obi\u010dno fokusiramo na pojedina\u010dan dio na\u0161eg odraza i ne vidimo cijelu sliku. Ipak, kada pogledamo u fotografiju, vidimo sve u cjelini i primjetimo stvari koje su prethodno djelovale neva\u017ene (na primjer, lo\u0161e dr\u017eanje, ruke u nezgodnom polo\u017eaju i tako dalje).<\/p>\n
U odrazu mi uvijek vidimo “preslikanu” verziju sebe, i to kona\u010dno oblikuje na\u0161u sliku o tome kako izgledamo. Fotografije nas, sa druge strane, predstavljaju na na\u010din na koji nas drugi vide \u2013 neobi\u010dna perspektiva nas i te kako mo\u017ee iznenaditi.<\/p>\n
Iz svega ovoga mo\u017eemo zaklju\u010diti da nam fotografije daju objektivne informacije o na\u0161em izgledu. \u010cak i ako ne izgledate najbolje ba\u0161 uvijek na slikama, to nikako nije razlog za o\u010dajanje! Mo\u017eda ste uslikani u lo\u0161em momentu, ili ste bili pod prevelikim stresom, ili jednostavno niste imali vremena da uvu\u010dete stomak. (Izvor:Sputnjik)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za\u0161to \u010desto do\u017eivljavamo svoj odraz u ogledalu i fotografije na razli\u010dite na\u010dine?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-305961","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=305961"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305961\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":305963,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305961\/revisions\/305963"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=305961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=305961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=305961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}