{"id":305820,"date":"2020-10-25T08:20:31","date_gmt":"2020-10-25T07:20:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=305820"},"modified":"2020-10-25T08:21:14","modified_gmt":"2020-10-25T07:21:14","slug":"meden-agan-niceg-previse","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/25\/meden-agan-niceg-previse\/","title":{"rendered":"Meden agan \u2013 Ni\u010deg previ\u0161e"},"content":{"rendered":"<p>Izreka Meden agan poznata je jo\u0161 i u obliku Metronariston, \u0161to zna\u010di Umjerenost je najbolja, te u verziji Pan metrionariston, odnosno Sve u umjerenim koli\u010dinama, Sve s pravom mjerom ili Umjerenost u svim stvarima.<\/p>\n<p>Izreka Meden agan navodi na umjerenost, jednu od temeljnih vrlina gr\u010dke filozofije, vrlinu koja je na ovaj ili onaj na\u010din bila uklju\u010dena u gotovo sve anti\u010dke filozofske sustave.<\/p>\n<p>Niceg-previsePrvi trag pojma umjerenosti datira iz VI. st. pr. Kr.; nalazimo ga kod Kleobula iz Rodosa, koji je bio jedan od sedam gr\u010dkih mudraca, dok je prve rasprave o umjerenosti i zlatnoj sredini zapisala Pitagorina \u017eena Teano.<\/p>\n<p>Platon umjerenost uvr\u0161tava me\u0111u \u010detiri temeljne vrline, zajedno s hrabro\u0161\u0107u, razborito\u0161\u0107u i pravedno\u0161\u0107u. Zlatnu sredinu je u gr\u010dkoj filozofiji proslavio i Aristotel svojim djelom Nikomahova etika, u kojem tvrdi da je najbolji put uvijek srednji put izme\u0111u dvije krajnosti, izme\u0111u vi\u0161ka i nedostatka, izme\u0111u pretjeranog djelovanja i pasivnosti.<\/p>\n<p>U kineskoj filozofiji kod Konfucija nalazimo sli\u010dno \u201cu\u010denje o sredini\u201d. Budisti\u010dki osmerostruki plemeniti put naziva se i srednji put te zagovara umjerenost i izbjegavanje krajnosti, \u0161to omogu\u0107ava pravilno djelovanje u prolaznom i promjenjivom svijetu samsare. (Izvor: Nova Akropola)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Meden agan je drugi najslavniji natpis na Apolonovu hramu u Delfima. Prvi, nama poznatiji, Gnothiseauton ili Upoznaj samoga sebe, Sokrat je prihvatio kao glavnu vodilju svoje filozofije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305821,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-305820","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305820","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=305820"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305820\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":305823,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305820\/revisions\/305823"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305821"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=305820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=305820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=305820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}