{"id":305688,"date":"2020-10-23T08:15:04","date_gmt":"2020-10-23T06:15:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=305688"},"modified":"2020-10-23T08:15:04","modified_gmt":"2020-10-23T06:15:04","slug":"pokret-odbrane-rijeka-bih-ujedinio-aktiviste-iz-cijele-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/23\/pokret-odbrane-rijeka-bih-ujedinio-aktiviste-iz-cijele-zemlje\/","title":{"rendered":"Pokret odbrane rijeka BiH ujedinio aktiviste iz cijele zemlje!"},"content":{"rendered":"

Autorka: Maja Isovi\u0107 Dobrijevi\u0107<\/strong><\/p>\n

Lejla Kusturica, direktorica Fondacije \u201eAtelje za dru\u0161tvene promjene \u2013 ACT\u201c, rekla je da je trenutno ugro\u017eeno oko 250 glavnih pritoka svih ve\u0107ih rijeka u zemlji. Ona isti\u010de da su ujedinjenje i pritisak jezik koji na\u0161i politi\u010dari jedino razumiju i \u010duju i zbog toga se moramo se ujediniti da bismo spasili rijeke, ali i davati jedni drugima podr\u0161ku u svim dijelovima zemlje.<\/p>\n

Lejla, zakljuc\u030cak o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH jo\u0161 uvijek nije implementiran, sa druge strane isti zaklju\u010dak u RS nije ni usvojen. \u0160ta nam ovo govori o odnosu vladaju\u0107ih prema rijekama?<\/strong><\/em><\/p>\n

Ako Federacija Bosne i Hercegovine urgentno ne preina\u010di Zaklju\u010dak o zabrani gradnje malih hidroelektrana na rijekama u FBiH u zakonska rje\u0161enja, 1000 kilometara divljih i netaknutih rijeka Bosne i Hercegovine, kao i ljudi i \u017eivi svijet koji zavisi od njih, nastavit \u0107e da budu ozbiljno ugro\u017eeni. Rok je istekao, zato je potrebno zakonsko djelovanje odmah.<\/p>\n

Kada svi gra\u0111ani BiH budu ujedinjeni u ovoj borbi koja se ti\u010de svih nas i zajedno se obratimo vlastima, insistiraju\u0107i na na\u0161em pravu za pitku vodu, zrak, i zdravu prirodu, onda \u0107e se njihov odnos morati promijeniti. A to smo mogli vidjeti ovih dana nakon vrlo intenzivnih nekoliko dana na\u0161e globalne kampanje koju su podr\u017eale svjetske organizacije, nekoliko zadnjih godina pokreta otpora u lokalnim zajednicama i nakon dana\u0161njih protesta upozorenja na kojima su bile aktivisti\u010dke grupe koje brane rijeke Neretvicu, Doljanku, \u017deljeznicu, Kru\u0161\u010dicu, Kasindolku, Bjelave, te organizacije iz Banjaluke i Sarajeva, Premijer FBiH gospodin Fadil Novali\u0107 je dao podr\u0161ku na\u0161im naporima, dakle prvi puta imamo javno stav podr\u0161ke, te su u toku pregovori za sastanak. Dakle ujedinjenje i pritisak su jezik koji na\u0161i politi\u010dari jedino razumiju i \u010duju. Moramo se ujediniti. I davati jedni drugima podr\u0161ku u svim dijelovima zemlje. Bili smo mi u Fo\u010di, predstavnici iz Fo\u010de bili su u Sarajevu da pru\u017ee podr\u0161ku pokretima u FBiH. Pokret odbrane rijeka je nezaustavljiv.<\/p>\n

Koje su najugro\u017eenije rijeke u BiH? Koje hitno, ve\u0107 sutra moramo za\u0161tititi?<\/strong><\/em><\/p>\n

Trenutno je ugro\u017eeno oko 250 glavnih pritoka svih ve\u0107ih rijeka u zemlji. Dok razgovaramo, na rijeci Ugar se de\u0161ava ekolo\u0161ki zlo\u010din. Policija Srednjobosanskog kantona je mirno okupljanje gra\u0111ana zabranila, a bagerima je dozvoljeno da kopaju unato\u010d krivi\u010dnoj prijavi. Zakonom mo\u017eemo za\u0161tititi sve rijeke, jer je spas svake hitan. Ugro\u017eene su sve gore pobrojane rijeka Neretvica, Doljanku, \u017deljeznica, Kru\u0161\u010dica, Kasindolka, Bjelave su ugro\u017eene. Prizor koji sam vidjela na rijeci Kolini (Ustikolina) je bio stra\u0161an, gradi se jedna MHE Jabuka. Gornji tok rijeke Vrbas je ve\u0107 uni\u0161ten, a isto se sprema na gornjem toku rijeke Neretve. Potom rijeka Drinja\u010da pritoka Drine i Vrbanja, pritoka Vrbasa. Rijeka Kozica u Fojnici, pritoka La\u0161ve, krvari zbog dvije MHE, a tre\u0107a se gradi, a \u010detvrta u planu. Prelijepi Bunski kanal je tako\u0111er ugro\u017een.\u00a0 Gotovo da nema rijeke koja je sigurna sa ovim \u0161to su isplanirali.<\/p>\n

Porazna je \u010dinjenica da se MHE planiraju na svim rijekama i pritokama u BiH. Koliko sve to uti\u010de na same rijeke, njihovu slobodu?<\/strong><\/em><\/p>\n

Slobodne, \u010diste i pitke rijeke se stavljaju u cijevi i za sobom ostavljaju suha korite, ugro\u017eenu seosku privredu i poljoprivredu,\u00a0 pomor ribe, ubijenu prirodu. Da bi se do\u0161lo do rijeka kr\u010de se \u0161ume, sve oko MHE postaje horor scena betona i cijevi i ne\u017eivota. Ova borba je za rijeke, \u0161ume, \u017eivotinje i ljude. Mje\u0161tani koji \u017eive oko rijeke Ugar ko\u017eu da ova gradnja MHE ugro\u017eava proizvodnju Travni\u010dkog sira, jer remeti resurs od kojeg ovise i ljudi i \u017eivotinje va\u017ene za lokalne privrede. Ova hidroenergiuja nije zelena i obnovljiva energija. \u017divot ljudi u selu je ugro\u017een jer je ugro\u017eena pitka voda za mje\u0161tane, za stoku, voda za poljoprivredu. Rijeka umire kada se napravi jedna MHE, a onda i sve oko nje.<\/p>\n

Ukoliko je potrebno da jo\u0161 jednom ponovimo – za\u0161to je va\u017eno sa\u010duvati rijeke u BiH?<\/strong><\/em><\/p>\n

Preko 430 malih hidroelektrana u BiH je izgra\u0111eno, gradi se ili je planirano \u2013 \u010dime se zaga\u0111uje pitka voda i uni\u0161tavaju neke od netaknutih i biolo\u0161ki najraznovrsnijih rijeka i \u0161uma u Evropi. Brane\u0107i ove rijeke i okolne \u0161ume, lokalne zajednice brane svoje porodice i domove. Brane svoju djecu i svu na\u0161u djecu! Dakle mi smo \u0161esta zemlja po bogatstvu vodom, to je na\u0161 resurs od kojeg \u017eivot ovisi kako u selima, tako i u gradovima. Ljudi se ve\u0107 iseljavaju iz BiH zbog te\u0161kog \u017eivota, ako se ljudima oduzmu prirodni resursi i daju mo\u0107nim i nesavjesnim investitorima, od \u010dega \u0107e ljudi \u017eivjeti i u onako BiH koja se bori sa mno\u0161tvom problema? U jednom selu su mi rekli, ako rijeke odu, odosmo i mi. Ubijanjem rijeka se ubijaju ljudi u BiH. Onemogu\u0107ava im se \u017eivot i protjeruje ih se sa ognji\u0161ta, a i ostatku dr\u017eave onda prijeti da \u0107emo vodu kupovati i ostati bez lokalne poljoprivredne proizvodnje. Ovo je ekolo\u0161ki zlo\u010din koji ima devastiraju\u0107i efekat na \u017eivote ljudi u prvom redu.<\/p>\n

Cijevi u koje se rijeka preusmjeri iz prirodnog korita<\/h2>\n

I da ponovimo koje su sve \u0161tete od malih hidroelektrana?<\/strong><\/em><\/p>\n

U Bosni i Hercegovini je do sada izgra\u0111eno 108 malih hidroelektrana. A barem ih je jo\u0161 340 do 500 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Planirano je da ih bude oko 600, \u0161to zna\u010di da u BiH ne\u0107e biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane. Male hidroelektrane se prave pod izgovorom da BiH se BiH mora okrenuti obnovljivim izvorima energije. Me\u0111utim. 104 male hidroelektrane, koliko ih je bilo u pogonu 2019. godine, proizvele su tek 3,1% od ukupno proizvedene elektri\u010dne energije u BiH. Ovo je neznatan doprinos a \u0161teta nemjerljiva. BiH proizvodi daleko vi\u0161e elektri\u010dne energije nego \u0161to tro\u0161i, tako da je i izvozimo. Najsa\u017eetije re\u010deno, NIKO nema koristi od MHE, osim investitora koji se bahato bogati zbog subvencija i zagarantovanog otkupa po jako povoljnim cijenama. SVI ostali gube, gube rijeku kao izvor \u017eivota za privredu i poljoprivredu, gubi biljni i \u017eivotinjski svijet, a svima nam je ugro\u017eena pitka voda.<\/p>\n

Va\u017eno je ne samo pri\u010dati o problemu nego i o rje\u0161enjima jer postoji alternativa.<\/p>\n

Vjetroelektrana Mesihovina 2019. godine je proizvela gotovo istu koli\u010dinu struje kao 64 male hidroelektrana u privatnom vlasni\u0161tvu izgra\u0111enih u Federaciji BiH.\u00a0 Energije vjetra i sunca predstavljaju istinsku budu\u0107nost odr\u017eive, obnovljve energije u BiH.<\/p>\n

U zadnje vrijeme upravo je aktivizam za za\u0161titu rijeka najaktivniji, ljudi iz malih zajednica su shvatili da moraju sami sa\u010duvati svoje rijeke, a \u0161tite ih i svojim tijelima. Koliko je upravo ovaj gra\u0111anski aktivizam fokusirao pa\u017enju na va\u017enost za\u0161tite rijeka?<\/strong><\/em><\/p>\n

Da, hrabri ljudi, pogotovo \u017eene poput Hrabrih \u017eena Kru\u0161\u010dice koje su 500 dana stale u odbranu svoje rijeke, dobili su bitke koje mogu svima nama umornim od borbe i \u017eelje za promjenama i lo\u0161eg stanja u dr\u017eavi,\u00a0 biti inspiracija da tra\u017eimo svoja prava, pa da krenemo od ovih krucijalnih, a to su pravo na vodu i\u00a0 zrak, tj. pravo na zdrave rijeke i \u0161ume, neophodne za na\u0161 \u017eivot. Dakle, na\u0161i aktivisti se bore i za dobra rje\u0161enja za klimatsku krizu, ona koja uva\u017eavaju prirodu i koja su dobra za \u017eivot svih na planeti Zemlji. Neophodno je da se ujedinimo. Ovo je jedna borba, borba za na\u0161a javna dobra koja nam otimaju, privatiziraju rijeke i \u0161ume, ne mare\u0107i za \u0161iri javni interes. To je nedopustivo, borimo se ovdje za dostojanstven \u017eivot o kojem prosje\u010dni bh. \u010dovjek posljednjih nekoliko decenija samo mo\u017ee da sanja u svojim najlu\u0111im snovima.<\/p>\n

\u010cak je slavni glumac Leonardo Dikaprio pozvao na spas rijeka u BiH, a ljudi koji vode ovu dr\u017eavu ignori\u0161u ovaj problem. Me\u0111utim, ignorisanje problema ne zna\u010di i njegovo nestajanje. Kako politi\u010dare \u201enatjerati\u201c da gledaju zajedni\u010dke interese, a ne samo li\u010dne?<\/strong><\/em><\/p>\n

Veoma smo zahvalni \u0161to je Leonardo podr\u017eao apel za spas na\u0161ih rijeka jer je kao aktivista svjestan koju va\u017enost i bogatstvo imamo za zdravlje planete Zemlju. Za\u0161tita rije\u010dnih tokova i pitke vode mora postati politi\u010dko pitanje na vrhu liste prioriteta. Nadamo se da to politi\u010dari shavataju i da se ne igraju sa aktivistima u izbornoj godini. Nema dru\u0161tvene pravde bez okoli\u0161ne pravde, na\u0161eg odnosa spram na\u0161eg prvog doma, rijeka, \u0161uma, zemlje. Mi \u017eivimo u jednoj od najljep\u0161ih zemalja na svijetu, mislim da toga nismo dovoljno svjesni, imamo sve od prirodnih bogastava \u0161to postoji na planeti. Mi to moramo odbraniti, i urediti dru\u0161tvo po mjeri obi\u010dnih ljudi. Ciljano i smi\u0161ljeno uni\u0161tavanje rije\u010dnih tokova ve\u0107 je ugrozilo kvalitet \u017eivota na\u0161ih zajednica u cijeloj dr\u017eavi. Vladaju\u0107a elita ne poduzima ni\u0161ta kako bi se rijeka sa\u010duvale i osiguralo pravo na pitku vodu. Natjerati politi\u010dare mo\u017eemo samo ujedinjeni u pokretu i zahtjevu da se donese zakon za za\u0161titu rijeka i prirodnih resursa i\u00a0 zabranom gradnje MHE.<\/p>\n

Koalicija za za\u0161titu rijeka BiH u Kru\u0161\u010dici<\/h2>\n

Koliko je va\u017eno nastaviti borbu za spas na\u0161ih rijeka i \u0161ta ta borba podrazumijeva?<\/strong><\/em><\/p>\n

Va\u017eno je da osvijestimo da se od gradnje MHE na \u0161tetu lokalnih zajednica, a u kona\u010dnosti sviju nas koji \u0107emo ostati bez pitke vode, bogate se samo pojedinci i politi\u010dari koji im to dozvoljavaju. Borba podrazumijeva da idemo ka cilju da male hidrocentrale postanu pro\u0161lost, a solarna i energija vjetra na\u0161a sada\u0161njost i budu\u0107nost, jer one su obnovljiva i \u010dista energija u javnom interesu. Borba ide ka tome da se narod ne mo\u017ee ignorisati u tome kako se ure\u0111uju lokalne zajednice. Borba ide ka tome da se po\u010dne razmi\u0161ljati i o sada\u0161njem i budu\u0107em interesu javnosti, a ne \u0161a\u010dice uvezanih pojedinaca na politi\u010dkoj i investitorskoj sceni.<\/p>\n

Jesmo li kao gra\u0111ani Bosne i Hercegovine uop\u0161te svjesni prirodnog bogatstva rijeka koje imamo i svih njenih potencijala?<\/strong><\/em><\/p>\n

Fokus na prirodna bogatstva BiH se pove\u0107ao u ovoj godini kada smo zbog epidemiolo\u0161ke situacije sprije\u010deni da putujemo van BiH. No ne trebamo na na\u0161a prirodna bogatstva, pogotovo rijeke i \u0161ume gledati kao prolaznici, turisti na par dana. Va\u017eno je da \u017eelimo sebi i budu\u0107im generacijama mogu\u0107nost opstanka u BiH, a za to nam trebaju rijeke i \u0161ume. Kao \u0161to sam navela, ovo je jedna od najljep\u0161ih zemalja na svijetu. \u017divimo u zemlji u kojoj nema pustinja, u kojoj nema ogromnih razaraju\u0107ih vjetrova, u kojoj nema ogromnih su\u0161a, u kojoj imamo i planine, i \u0161ume, i rijeke, i jezera, i more, i zemlju. Ovo je raj na Zemlji. Moramo ga sa\u010duvati, ujediniti se i izgraditi dru\u0161tvo u kojem nas ne\u0107e boljeti glava od apsurda ni stomaci od sikiracije. Mi mo\u017eemo imati zemlju vladavine prava i pravi\u010dnosti. Mi bismo tako lijepo mogli \u017eivjeti. I tome trebamo da te\u017eimo. BiH ima potencijal da prestigne \u0160vicarsku, moramo to da osvijestimo i da svako krene od sebe. Prvo da vjerujemo, a onda i da \u010dinimo ne\u0161to po tom pitanju. Puno nas koji \u010dine male korake ka boljem, je jedini put ka jednom boljem \u017eivotu za sve nas. BiH pridru\u017ei se ovoj borbi za \u017eivot!<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Lejla Kusturica: Va\u017eno je da osvijestimo da se od gradnje MHE na \u0161tetu lokalnih zajednica, a u kona\u010dnosti sviju nas koji \u0107emo ostati bez pitke vode, bogate se samo pojedinci i politi\u010dari koji im to dozvoljavaju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":304424,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-305688","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305688","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=305688"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305688\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":305689,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305688\/revisions\/305689"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/304424"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=305688"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=305688"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=305688"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}