{"id":305342,"date":"2020-10-19T12:28:38","date_gmt":"2020-10-19T10:28:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=305342"},"modified":"2020-10-19T12:28:38","modified_gmt":"2020-10-19T10:28:38","slug":"posle-dva-milenijuma-otkriven-crtez-u-pustinji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/19\/posle-dva-milenijuma-otkriven-crtez-u-pustinji\/","title":{"rendered":"Poslije dva milenijuma otkriven crte\u017e u pustinji"},"content":{"rendered":"<p>Arheolozi u Peruu otkrili su veliki crte\u017e ma\u010dke na zemlji, koji je bio neotkriven du\u017ee od 2.000 godina u poznatoj Naska pustinji. Taj crte\u017e dio je \u010duvenih geoglifa, koji su jedna od najve\u0107ih misterija u arheologiji zbog brojnosti i veli\u010dine. Arheolozi vjeruju da su crte\u017ei imali ritualnu i funkciju u astronomiji.<\/p>\n<p>Crte\u017e ma\u010dke dug 37 metara bio je do sada jedva vidljiv i gotovo je nestao jer se nalazio na brdu sa velikim nagibom i uni\u0161tavala ga je erozija, navode iz Ministarstva kulture Perua, prenosi Sputnjik.<\/p>\n<p>Arheolozi navode da su otkrili ovaj crte\u017e kada su poku\u0161avali da poprave pogled sa vidikovca koji koriste turisti u \u010duvenoj Naska pustinji.<\/p>\n<p>D\u017eoni Isla, arheolog koji je u Ministarstvu kulture Perua zadu\u017een za Naska pustinju, o\u010dekuje jo\u0161 ovakvih otkri\u0107a.<\/p>\n<p>\u200b\u201eOtkrivamo ih sve vi\u0161e zahvaljuju\u0107i novim tehnologijama. Prvenstveno tako \u0161to sada mo\u017eemo da pravimo snimke iz drona sa ni\u017eih visina, dok smo ranije mogli to da \u010dinimo samo preko snimaka iz aviona\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n<p>Prema procjenama stru\u010dnjaka, ovaj crte\u017e nastao je izme\u0111u 500 godine prije nove ere i 500 godine nove ere.<\/p>\n<p>Naska crte\u017ei nalaze se u istoimenoj pustinji, 400 kilometara od prestonice Perua Lime i jedna su od najve\u0107ih arheolo\u0161kih misterija. Otkriveni su 1927. godine i pod za\u0161titom su Uneska.<\/p>\n<p>Oni su sa povr\u0161ine Zemlje jedva vidljivi, ali kada se gledaju iz vazduha, mogu se uo\u010diti ogromni crte\u017ei, uglavnom \u017eivotinja i biljaka. Pojedini geoglifi mogu se jedino i vidjeti sa visine. Veli\u010dina im je od deset do nekoliko stotina metara, dok je dubina linije tek nekoliko centimetara u tlu.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici i dalje ne znaju za\u0161to su latinoameri\u010dke civilizacije, koje su postojale prije dolaska Evropljana, napravile ove geoglife.<\/p>\n<p>Pojedini istra\u017eiva\u010di vjeruju da su veliki crte\u017ei poklon bogovima u koje su vjerovali njihovi stvaraoci.<\/p>\n<p>Drugi nau\u010dnici, me\u0111utim, vjeruju da su geoglifi imali astronomsku funkciju, te da su predstavljali mapu sazve\u017e\u0111a ili da su bili neka vrsta opservatorije koja je ukazivala na mjesta na nebu na kojim se nalaze odre\u0111ena nebeska tijela.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crte\u017e ma\u010dke dug 37 metara bio je do sada jedva vidljiv i gotovo je nestao jer se nalazio na brdu sa velikim nagibom i uni\u0161tavala ga je erozija, navode iz Ministarstva kulture Perua,<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-305342","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305342","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=305342"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305342\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":305344,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305342\/revisions\/305344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=305342"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=305342"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=305342"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}