{"id":305204,"date":"2020-10-18T08:10:29","date_gmt":"2020-10-18T06:10:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=305204"},"modified":"2020-10-18T08:10:29","modified_gmt":"2020-10-18T06:10:29","slug":"vikinzi-nisu-bili-tako-jednostavni-kao-sto-mislimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/18\/vikinzi-nisu-bili-tako-jednostavni-kao-sto-mislimo\/","title":{"rendered":"Vikinzi nisu bili tako jednostavni kao \u0161to mislimo"},"content":{"rendered":"<p>Na temu \u017eivota Vikinga snimljeno je u novije vreme nekoliko popularnih televizijskih serija, \u0161to govori o tome da pri\u010de o njima i dalje intrigiraju ljude, bez obzira na to koliko znaju o njihovom pravom istorijskom zna\u010daju.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici s vremena na vreme podsec\u0301aju dru\u0161tvo da ljudi koje nazivamo Vikinzima nisu sebe smatrali jedinstvenom grupom i da su uglavnom dolazili iz Skandinavije. Vikin\u0161ko doba trajalo je od oko 750 do 1050 godina. U to vreme bilo je nasilnih napada i invazija, odvijala se \u0161iroka trgovina, a vec\u0301ina ljudi je \u017eivela u kuc\u0301ama i bavila se poljoprivredom.<\/p>\n<p>Genetska raznolikost<\/p>\n<p>Nedavno sprovedena velika genetska istra\u017eivanja drevne DNK uveliko su pro\u0161irila razumevanje savremenih istori\u010dara i arheologa o Vikinzima, a tako\u0111e su nam donela brojna iznena\u0111enja kada je re\u010d o njihovim putovanjima i dirljivim li\u010dnim pri\u010dama. Grupa od 90 nau\u010dnika, na \u010delu sa stru\u010dnjakom za drevnu DNK sa Univerziteta u Kopenhagenu Eske Vilerslev govorila je za \u010dasopis \u201eNej\u010der\u201c o rezultatima analize genoma 443 drevnih ljudi iz Evrope i sa Grenlanda.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su identifikovali zna\u010dajnu genetsku raznolikost u drevnim ostacima, \u0161to ukazuje na migraciju Ju\u017enih Evropljana, pre epohe Vikinga, na podru\u010dju Danske. Ovo pobija sve koncepte skandinavskog genetskog identiteta.<\/p>\n<p>Na osnovu podataka DNK analize i pore\u0111enja sa savremenim \u010dovekom, zaklju\u010dili su da su drevni ljudi genetski sli\u010dni dana\u0161njim Dancima i Norve\u017eanima, uglavnom kretali prema zapadu, bavec\u0301i se tamo trgovinom, a ljudi poput \u0160ve\u0111ana su uglavnom odlazili na istok. Ovi zaklju\u010dci se zasnivaju na prou\u010davanju grobova ratnika i trgovaca u Engleskoj, Irskoj, Estoniji i drugim zemljama.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, otkrili su da je ovo samo generalna slika. Ponekad su ljudi sli\u010dni \u0160ve\u0111anima odlazili na zapad, dok su drugi i\u0161li na istok.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su tako\u0111e identifikovali zna\u010dajnu genetsku raznolikost u drevnim ostacima, \u0161to ukazuje na migraciju Ju\u017enih Evropljana, pre epohe Vikinga, na podru\u010dju Danske. Ovo pobija sve koncepte skandinavskog genetskog identiteta. Na primer, najstariji stanovnici Britanije, Pikti, sahranjivani su kao Vikinzi.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su tako\u0111e prona\u0161li ljude me\u0161ovitog porekla, od Samija do Evropljana. Sami su odgajiva\u010di severnih jelena sa azijskim genetskim korenima, koji hiljadama godina \u017eive \u0161irom Skandinavije i drugih zemalja. Verovalo se da su se tokom epohe Vikinga sukobili sa Skandinavcima evropskog porekla.<\/p>\n<p>Sa univerziteta su rekli da su prema op\u0161teprihvac\u0301enom gledi\u0161tu ove dve grupe bile u neprijateljskom odnosu. Ali istakli su da mo\u017eda izme\u0111u njih i nije bilo neprijateljskih kontakata, \u0161to je dovelo do pojave me\u0161ovitog potomstva u plemenima Vikinga.<\/p>\n<p>Vikin\u0161ke ekspedicije<\/p>\n<p>Dejvid Rejh sa Univerziteta Harvard se specijalizuje za izu\u010davanje stanovni\u0161tva na osnovu drevne DNK. Nau\u010dnik je rekao da je ovo istra\u017eivanje DNK, u kome on nije u\u010destvovao, postalo jedno od najvec\u0301ih u istoriji. Prema njegovim re\u010dima, kao rezultat ovog istra\u017eivanja, bilo je moguc\u0301e ne samo identifikovati op\u0161te zakonomernosti, vec\u0301 i doc\u0301i do vrlo konkretnih otkric\u0301a koja pokazuju odnos me\u0111u ljudima.<\/p>\n<p>\u201eNa mestu iskopavanja pojavljuju se detaljna pitanja i pronalaze se odgovori o odnosima i vezama me\u0111u ljudima\u201c, rekao je on.<\/p>\n<p>Na primer, najraniji dokazi o vikin\u0161kim ekspedicijama prona\u0111eni su u estonskom selu Salme, gde su sahranjena dva vikin\u0161ka broda. Na jednom brodu je prona\u0111eno 7 kostura, a na drugom 34. Tu je prona\u0111eno i oru\u017eje, zalihe, psi i ptice grabljivice. Analiza je pokazala da su sahranjeni otprilike 750. godine. Niko ne zna da li je to bio napad, diplomatska misija ili trgovinska ekspedicija, ali izgleda da su svi ti ljudi ubijeni i sahranjeni kao ratnici.<\/p>\n<p>DNK analiza je pokazala da su \u010detvorica mu\u0161karaca bili brac\u0301a i sestre petog Vikinga, verovatno ne ro\u0111ena. Jedan od autora \u010dlanka u \u010dasopisu \u201eNej\u010der\u201c, arheolog Nil Prajs radi u \u0160vedskoj na Univerzitetu Upsala i autor je nedavno objavljene knjige \u201eDeca jasena i bresta: istorija Vikinga\u201c (Children of Ash And Elm: A History of the Viking). On je rekao: \u201eMi smo donekle i sumnjali da su napadali druga podru\u010dja porodi\u010dno, ali sada smo se uverili da je to zaista bilo tako\u201c. (Izvor:Sputnjik)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavno sprovedeno istra\u017eivanje drevne DNK pru\u017eilo je nove informacije o tome ko su bili Vikinzi, gdje su plja\u010dkali i trgovali, a s kime su se sve mije\u0161ali.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305205,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-305204","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=305204"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305204\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":305206,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305204\/revisions\/305206"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305205"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=305204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=305204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=305204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}