Moj omiljeni termin od kada sam zapo\u010deo doktorske studije je trade off . (Molim \u010ditaoce da prevedu na na\u0161 jezik, ja ne mogu na\u0107i bolji termin ). Sa jedne strane, moji dje\u010da\u010dki snovi su se ostvarili \u2013 bavim se poslom kojim sam oduvijek \u017eelio da se bavim i \u017eivim u veoma \u017eivopisnom okru\u017eenju. Sa druge strane, bavljenje naukom nosi mnogo pote\u0161ko\u0107a. Mislim da je najve\u0107i izazov\u00a0 sa kojim se susre\u0107em nerazumijevanje. Prije svega, te\u0161ko je pribli\u017eiti usko specijalizovane teme rodbini i prijateljima. Tako\u0111e, bavljenje naukom skoro uvijek podrazumijeva selidbu u drugu zemlju, pa susret sa novom kulturom nosi odre\u0111enu dozu nerazumijevanja (Nikola je iz Srbije, ali je Izraelcima te\u0161ko objasniti da Srbija nikada nije bila u sastavu SSSR-a. Napomena K.M.) Sfera mog istra\u017eivanja je pona\u0161ajna biologija. Tema mog rada, u najkra\u0107im crtama, je \u2013 kako individualne odlike i okolina uti\u010du na socijalnost \u017eivotinja i kako socijalnost uti\u010de na dono\u0161enje odluka i \u017eivotni uspjeh ( fitness ).<\/p>\n
Za\u0161to je nau\u010dnik Zahavi izazvao dosta kontroverzi u nau\u010dnoj javnosti i kako se njegov princip ponovo aktuelizovao? I kakve veze ti ima\u0161 sa Zahavijem?<\/em><\/strong><\/p>\n Glavne zvijezde mog rada su arapske brblju\u0161e ( bableri), male ptice pjeva\u010dice koje \u017eive u malim i strukturisanim grupama. Parovi ostaju zajedno do kraja \u017eivota, ali ono \u0161to je specifi\u010dno za bablere je da i njihova djeca ostaju sa njima dugo nakon polne zrelosti. Ovo neobi\u010dno pona\u0161anje je zapazio Amoc Zahavi, izraelski evolucioni biolog i iskoristio ga za glavnu inspiraciju za svoju teoriju hendikepa. Ova teorija je dio nove evolutivne sinteze i jedna od teorija koje najbolje opisuje seksualnu selekciju.<\/p>\n Kakve veze imamju bableri sa altruizmom? Po \u010demu su specifi\u010dni i kako reaguju na ljude?<\/em><\/strong>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n Budu\u0107i da su veoma inteligentne i radoznale ptice i da se u grupi malo \u010dega pla\u0161e, relativno je lako postati prijatelj sa njima. To nam omogu\u0107ava da iz neposredne blizine pratimo njihovo pona\u0161anje i poku\u0161amo da ga objasnimo, a to podrazumijeva i njihovo pona\u0161anje prema drugim \u017eivotinjama, uklju\u010duju\u0107i i ljude. Njihov altruizam je vjerovatno naj\u0161ire poznat primjer: da li poma\u017eu drugima da bi im pomogli li da bi sebi digli cijenu? Kod bablera se altruizam manifestuje naj\u010de\u0161\u0107e hranjenjem ( allofeeding). Nizom eksperimenata je pokazano da, osim ako se ne radi o njihovim potomcima, bablersko hranjenje ima za cilj da poka\u017ee dominantnost. Jedinka ni\u017eeg ranga \u0107e dobiti batine ukoliko poku\u0161a da hrani stariju jedinku. Sli\u010dni obrasci su primje\u0107eni i kod mnogo vrsta primata.<\/p>\n Projekat ima dugu istoriju. \u0160ta o\u010dekuje\u0161, koliki \u0107e njegovi doma\u0161aji da budu?<\/em><\/strong><\/p>\n Projekat za sada opstaje zahvaljuju\u0107i entuzijazmu veoma male grupe ljudi. Me\u0111utim, projekat ulazi u svoje poslednje godine. Bud\u017eet za bazi\u010dne nauke je uvijek na minimalnom nivou, a i sami nau\u010dnici se sve vi\u0161e udaljavaju od terenskog rada, ne samo zbog tro\u0161kova nego i neizvjesnosti koje nosi rad na terenu.<\/p>\n Razgovarala Ksenija Milovi\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Razgovor sa Nikolom Dragi\u0107em, biologom koji privodi kraju doktorske studije u Izraelu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305033,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,14],"tags":[],"class_list":["post-305032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=305032"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":306313,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/305032\/revisions\/306313"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=305032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=305032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=305032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/ptice-brbljusa.jpeg\")
<\/p>\n