{"id":304984,"date":"2020-10-15T08:00:52","date_gmt":"2020-10-15T06:00:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=304984"},"modified":"2020-10-15T08:00:52","modified_gmt":"2020-10-15T06:00:52","slug":"psihopolitika-u-sluzbi-borbe-protiv-covid-19","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/15\/psihopolitika-u-sluzbi-borbe-protiv-covid-19\/","title":{"rendered":"Psihopolitika u slu\u017ebi borbe protiv COVID-19"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Drago Kraljevi\u0107<\/strong><\/p>\n

Virus je zrcalo. On pokazuje u kakvom dru\u0161tvu \u017eivimo. Danas je pre\u017eivljavanje apsolutan prioritet, kao da smo u ratnom stanju. U dru\u0161tvu za pre\u017eivljavanje, gubi se svaki smisao za kvalitetnim \u017eivotom. Stalna prisutnost smrti u medijima \u010dini ljude nervoznima, a histerija pre\u017eivljavanja \u010dini dru\u0161tvo neljudskim. Va\u0161 je susjed potencijalni nositelj virusa kojeg se morate kloniti. Stariji ljudi moraju umrijeti sami u svojim stara\u010dkim domovima, jer ih nitko ne smije posjetiti zbog rizika od infekcije\u2026<\/p>\n

To su rije\u010di koje je nedavno izgovorio Byung-Chul Han, jedan od najpoznatijih njema\u010dkih i svjetskih filozofa (podrijetlom iz Ju\u017ene Koreje) i profesora na berlinskom sveu\u010dili\u0161tu. U njegovoj knjizi \u00bbPsychopolitics: Neoliberalism and New Technologies of Power\u00ab, koja je objavljena 2017. godine, psihopolitika predstavlja takav sustav dominacije koji se, umjesto da koristi represivnu mo\u0107, koristi zavodljivom i inteligentnom mo\u0107i. U sredi\u0161tu psihopolitike nalazimo mo\u0107 kapitala izra\u017eenu u tehnologiji upravljanja psihom. Psihopolitika koristi emocije za svoj predreflektivni karakter koji omogu\u0107uje predvi\u0111anje individualne volje. Mo\u0107 o kojoj nam Han govori je kontrola uma, to je virusna kontrola koja nas dobro\u0107udno miluje i sugerira ono \u0161to smatra prikladnim.<\/p>\n

\u200b\u200bPsihopolitika koristi \u00bbBig data\u00ab (tehnologiju koja slu\u017ei za prikupljanje, obradu i analizu velike koli\u010dine podataka) koji posjeduje podatke koje im danas mi pojedinci dajemo na dobrovoljan na\u010din. Sloboda izra\u017eavanja i hiperkomunikacija koja se \u0161iri dru\u0161tvenim mre\u017eama, omogu\u0107uju potpunu kontrolu i nadzor, \u0161to dovodi do stvarne krize slobode.<\/p>\n

\u200bKada je rije\u010d o mogu\u0107im posljedicama COVID-19 na budu\u0107nost dru\u0161tva, gospodarstvo, mentalno zdravlje ljudi (posebice djece), demokraciju i politiku\u2026 jo\u0161 mnogo je toga nepoznato. Vjerojatno su u pravu oni koji tvrde da je COVID-19 samo okida\u010d za velike dru\u0161tvene promjene koje nas uvode u potpuno novi svijet o kojemu jo\u0161 premalo, ili gotovo ni\u0161ta ne znamo. Stoga je dobro, makar i samo u kratkim crtama, predstaviti dva zanimljiva doga\u0111aja koja se odnose na ovu temu. Prvi je intervju s filozofom Byung-Chul Hanom, koji je objavljen u uglednom \u0161panjolskom tjedniku El Pa\u00ecs 16. svibnja ove godine. Drugi se odnosi na jedno zanimljivo znanstveno istra\u017eivanje provedeno u Kini, koje je objavljeno 1. sije\u010dnja ove godine, pod nazivom \u00bbOsobnost i individualne razlike\u00ab (Li, Wang, Xue, Zhao Zhu, 2020; Wang Gao, 2020.). Istra\u017eivanje je podr\u017eao Nacionalni fond za dru\u0161tvene znanosti Kine. Ovo i jo\u0161 neka istra\u017eivanja o istoj temi koja su po sli\u010dnoj metodologiji provedena u Poljskoj i Brazilu, objavljena su ove godine u \u010dasopisu \u00bbScience Direct \u2013 Personality and Individual Differences\u00ab. Prema mi\u0161ljenju prof. dr. Hana \u00bbsloboda je danas obi\u010dna iluzija. Ono \u0161to imamo je dobrovoljno ropstvo\u00ab. On smatra da ljudi danas \u00bbimaju gotovo pornografsku \u017eelju pokazati svoj privatni \u017eivot na dru\u0161tvenim mre\u017eama.\u00ab \u00bbPutem mre\u017ea prikazujemo svoje misli, privatne trenutke, osje\u0107aje i sve ono \u0161to jesmo ili \u017eelimo biti. A sve to radimo \u00bbdobrovoljno\u00ab, smatra on. Mo\u0107nici vi\u0161e ne trebaju iskori\u0161tavati niti \u0161pijunirati bilo \u010dije tajne, jer im spontano nudimo sve. Prof. Han navodi da u Kini ve\u0107 ima 200 milijuna nadzornih kamera, od kojih su mnoge opremljene vrhunskim prepoznavanjem lica, koje mogu prepoznati \u010dak i made\u017e. Kamere koje su opremljene umjetnom inteligencijom, mogu promatrati i procijeniti svakog gra\u0111anina u javnim prostorima, trgovinama, ulicama, \u017eeljezni\u010dkim postajama i zra\u010dnim lukama.<\/p>\n

\u200bNo istovremeno je u tijeku i dijaboli\u010dki proces koji se sastoji u \u00bbidentificiranju\u00ab svih onih koji se protive na\u010dinu slu\u017ebenog upravljanja pandemijom koronavirusa. Trenuta\u010dno se u nekoliko zemalja obavljaju recenzirane psiholo\u0161ke studije koje imaju za cilj kako uvjeriti ljude da trebaju izgraditi \u00bbosobno uvjerenje u pravedan svijet\u00ab (slu\u017ebenu istinu), jer \u0107e se, kako tvrde, nakon toga osje\u0107ati bolje i pritom \u0107e biti uvr\u0161teni u kategoriju \u00bbdobrih ljudi\u00ab. Dru\u0161tvene mre\u017ee, smatra profesor, poma\u017eu da se naru\u0161i dru\u0161tvena dimenzija kod ljudi, stavljaju\u0107i ljudski \u00bbego\u00ab u sredi\u0161te svega. Ego je zapravo slika o sebi, a nastaje kao posljedica aktivnosti uma. Svatko ima ego koji mo\u017ee biti koristan ako razumije kako funkcionira i u koliko ga mudro koristi. Na \u017ealost, to naj\u010de\u0161\u0107e nije slu\u010daj. Mnogi padaju u zamku ega, smatra prof. Han, koji postupno preuzima kontrolu nad njihovim \u017eivotom. Sve se to doga\u0111a neprimjetno, korak po korak\u2026 Unato\u010d digitalnoj hiperkomunikaciji, usamljenost i izolacija kod ljudi stalno se pove\u0107avaju. Stalno smo pozvani da priop\u0107imo svoja mi\u0161ljenja, potrebe, \u017eelje ili sklonosti i da ispri\u010damo sve o svome \u017eivotu. Svatko proizvodi informacije i predstavlja sebe. Pritom zaboravlja da je jedino ljudska zajednica izvor ljudske sre\u0107e. Vjera u \u00bbteoriju pravednog svijeta\u00ab, kako se isti\u010de u jednom kineskom \u00bbznanstvenom\u00ab istra\u017eivanju, zna\u010di da bi gra\u0111ani trebali vjerovati da \u017eive upravo u takvom svijetu. To uvjerenje potom dijele na \u00bbosobno uvjerenje u pravedan svijet\u00ab i \u00bbop\u0107e uvjerenje u pravedni svijet\u00ab.<\/p>\n

Znanost ne po\u010diva na \u00bbapsolutnim istinama\u00ab, ve\u0107 na sumnjama, neizvjesnostima, nedoumicama, ispravcima i upornom profesionalnom radu. Protiv pandemije se mo\u017eemo uspje\u0161no boriti jedino uz pomo\u0107 znanosti i njezinim alatima<\/h2>\n

\u200bAko zaista odgovorno razmi\u0161ljamo o znanosti, znamo da njezin na\u010din djelovanja i ostvareni rezultati nemaju ni\u0161ta zajedni\u010dkog sa \u00bbslu\u017ebenom istinom \u00bb. Pritom treba imati na umu \u010dinjenicu da je ovo istra\u017eivanje u Kini usmjereno na ispitivanje odnosa izme\u0111u \u00bbvjere u pravedan svijet\u00ab i osje\u0107aja pojedinaca kada se nalaze pod psiholo\u0161kim stresom. Prema takvim i sli\u010dnim studijama (Poljska, Brazil\u2026), cilj je da se oni koji nisu u sebi izgradili uvjerenje u \u00bbpravedni svijet\u00ab (slu\u017ebenu istinu), ili ga svjesno odbijaju, olako mogu svrstati u \u00bbasocijalne i problemati\u010dne ljudi\u00ab. Polaze\u0107i od takvih teza, kineski znanstvenici dolaze u svome istra\u017eivanju do zaklju\u010dka da \u00bbop\u0107a vjera u pravedni svijet\u00ab mo\u017ee za\u0161tititi pojedina\u010dne emocije tijekom velikih katastrofa, smanjiti depresiju, tjeskobu i upla\u0161enost. Poruka je jasna. Takve vrste \u00bbznanstvenih\u00ab istra\u017eivanja u policijskom autoritarnom tipu dr\u017eave, veoma lako mogu poslu\u017eiti kao \u00bbznanstveno\u00ab pokri\u0107e (alibi) za procesuiranje \u00bbproblemati\u010dnih\u00ab li\u010dnosti.<\/p>\n

\u200bMe\u0111utim, treba naglasiti da znanost ne po\u010diva na \u00bbapsolutnim istinama\u00ab, ve\u0107 na sumnjama, neizvjesnostima, nedoumicama, ispravcima i upornom profesionalnom radu. Protiv pandemije se mo\u017eemo uspje\u0161no boriti jedino uz pomo\u0107 znanosti i njezinim alatima. Javnost je tako jednim dijelom otkrila da je neslaganje unutar same znanstvene zajednice, temeljni element procesa koji vodi do izgradnje konsenzusa kako na najbolji mogu\u0107i na\u010din suzbiti COVID-19. Zbog za\u0161tite osobnih podataka u Europi, trenuta\u010dno nije mogu\u0107e boriti se protiv virusa na na\u010din kao to \u010dine u Aziji. Kineski davatelji usluga mobilne telefonije i interneta, dijele osjetljive\/osobne\/intimne podatke sa sigurnosnim slu\u017ebama i ministarstvima zdravstva. To zna\u010di: dr\u017eava zna gdje sam, s kim sam, \u0161to radim, \u0161to tra\u017eim, \u0161to mislim, \u0161to jedem, \u0161to kupujem i kamo idem. A sasvim je mogu\u0107e da \u0107e dr\u017eava uskoro mo\u0107i kontrolirati i moju tjelesnu temperaturu, te\u017einu, razinu \u0161e\u0107era u krvi i jo\u0161 mnogo toga. Azijske dr\u017eave kao \u0161to su Japan, Ju\u017ena Koreja, Kina, Hong Kong, Tajvan i Singapur imaju dominantan autoritarni mentalitet, koji proizlazi iz njihove kulturne tradicije. Ljudi su manje neposlu\u0161ni nego u Europi i imaju mnogo vi\u0161e \u00bbvjere u dr\u017eavu\u00ab i \u00bbslu\u017ebenu istinu\u00ab. U tim zemljama sve vi\u0161e ja\u010da digitalni nadzor.<\/p>\n

Test \u00bbmra\u010dne trijade\u00ab ve\u0107 sada koriste policija, sudovi, \u010dak i velike korporacije u autoritarnim dr\u017eavama.<\/h2>\n

\u200bVe\u0107ina ljudi vjeruje da \u0107e \u00bbvelike baze podataka\/big data\u00ab imati golemu ulogu u obrani od pandemije. Istra\u017eivanje provedeno u Kini imalo je za cilj procijeniti imaju li pojedinci koji ne prihva\u0107aju \u00bbslu\u017ebenu istinu\u00ab, tj. \u00bbvjeru da \u017eive u pravednom svijetu\u00ab izra\u017eene karakteristike tzv. \u00bbmra\u010dne trijade\u00ab. Rije\u010d je o konceptu koji se sastoji od tri crte li\u010dnosti: makijavelizam, narcizam i psihopatija, koje predstavljaju koristan izvor informacija kada je rije\u010d o utvr\u0111ivanju individualnih razlika me\u0111u ljudima. Kori\u0161tenje \u00bbmra\u010dne trijade\u00ab u praksi, zapravo zna\u010di sastavljanje popisa onih koji prosvjeduju protiv \u00bbslu\u017ebene istine\u00ab te mogu biti ozna\u010deni (prema \u00bbznanstvenom mi\u0161ljenju\u00ab) kao \u00bbdru\u0161tveno neosjetljivi\u00ab i \u00bbproblemati\u010dni\u00ab. Test \u00bbmra\u010dne trijade\u00ab ve\u0107 sada koriste policija, sudovi, \u010dak i velike korporacije u autoritarnim dr\u017eavama.<\/p>\n

\u200b\u200bSada imamo primjer Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja \u017eeli bolje \u00bbosluhnuti dru\u0161tvo\u00ab, odnosno saznati \u0161to ljudi misle o pandemiji COVID-19. Pritom, kako je najavljeno, WHO ne \u017eeli obi\u010dnu analizu onoga \u0161to ljudi govore, propitkuju, kritiziraju i op\u0107enito misle o pandemiji COVID-19, ve\u0107 \u017eeli bolje razumjeti i njihove emocije \u2013 tugu, ljutnju, prihva\u0107anje, nervozu, odbijanje, tjeskobu\u2026 U tome \u0107e WHO-u pomo\u0107i i umjetna inteligencija. Kako \u0107e se koristiti prikupljeni podaci? Ho\u0107e li rezultati ove studije doista pomo\u0107i da do\u0111emo do najboljih rje\u0161enja uz pomo\u0107 su\u010deljavanja razli\u010ditih mi\u0161ljenja i argumenata, posebice u znanosti? Vode\u0107i pritom ra\u010duna da apsolutna istina ne postoji, ve\u0107 postoje samo najbolja znanstvena rje\u0161enja koja u danom trenutku mo\u017eemo imati? Ili \u0107e se sve ovo pretvoriti u projekt koji \u017eeli nametnuti \u00bbslu\u017ebenu istinu\u00ab?<\/p>\n

U pro\u0161losti imamo mnogo primjera zlouporabe tehnologije koje su imale nesagledive posljedice na zdravlje, sigurnost i sre\u0107u ljudi, jer su se klju\u010dne odluke o njezinoj uporabi u laboratorijima, vojsci i drugdje, donosile daleko od demokratske javnosti i ozbiljnih znanstvenih rasprava. Model \u00bbKina\u00ab definitivno ne predstavlja mogu\u0107u alternativu za na\u0161e zapadno demokratsko dru\u0161tvo. Me\u0111utim, mo\u017ee predstavljati model koji treba dobro prou\u010diti kao upozorenje da bismo na vrijeme izbjegli situaciju kada mo\u017eemo ozbiljno naru\u0161iti na\u0161e osobne slobode i demokraciju.<\/p>\n

Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svjetska zdravstvena organizacija \u017eeli bolje \u00bbosluhnuti dru\u0161tvo\u00ab i saznati \u0161to ljudi misle o pandemiji. No, ne \u017eeli obi\u010dnu analizu onoga \u0161to govore, propitkuju, kritiziraju i op\u0107enito misle, ve\u0107 \u017eeli bolje razumjeti i njihove emocije – tugu, ljutnju, prihva\u0107anje, nervozu, odbijanje, tjeskobu… U tome \u0107e WHO-u pomo\u0107i i umjetna inteligencija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":297493,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-304984","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304984"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304984\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":304985,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304984\/revisions\/304985"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/297493"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}