{"id":304948,"date":"2020-10-14T15:43:51","date_gmt":"2020-10-14T13:43:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=304948"},"modified":"2020-10-14T15:46:32","modified_gmt":"2020-10-14T13:46:32","slug":"ekonomska-cijena-rigoroznih-mjera-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/14\/ekonomska-cijena-rigoroznih-mjera-u-bih\/","title":{"rendered":"Ekonomska cijena rigoroznih mjera u BiH"},"content":{"rendered":"<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-304951\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/danijal-hadzovic.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"244\" \/>Pi\u0161e: Danijal Had\u017eovi\u0107*<\/strong><\/p>\n<p>Bosna i Hercegovina prvobitno se odlu\u010dila boriti protiv koronavirusa uvo\u0111enjem jednog od najrigoroznijih modela u cijeloj Evropi. Taj model koji je uveden u martu ove godine je, izme\u0111u ostalog, uklju\u010divao <a href=\"https:\/\/www.aa.com.tr\/ba\/balkan\/federalni-%C5%A1tab-civilne-za%C5%A1tite-zabrana-javnih-okupljanja-i-rada-ugostiteljskih-objekata\/1769761\">potpunu zabranu rada svim ugostiteljskim objektima i tr\u017enim centrima<\/a>, ograni\u010denje rada prodavnicama do popodnevnih sati, zatvaranje granica za turiste te \u010dak i <a href=\"https:\/\/www.aa.com.tr\/ba\/balkan\/zabrana-kretanja-gra%C4%91ana-na-podru%C4%8Dju-federacije-bih-od-18-do-5-sati\/1774348\">uvo\u0111enje policijskog sata<\/a>. Posebno se strogo odnosilo prema gra\u0111anima starijim od 65 godina i mla\u0111im od 18, \u00a0kojima je tokom \u010ditavog dana kretanje van ku\u0107e bilo <a href=\"https:\/\/www.aa.com.tr\/ba\/balkan\/na-podru%C4%8Dju-federacije-bih-zabranjeno-kretanje-mla%C4%91ima-od-18-i-starijima-od-65-godina\/1773418\">potpuno zabranjeno!<\/a><\/p>\n<p>Strah koji je preovladavao od koronavirusa i posljedica koje bi on mogao prouzrokovati za nedovoljno razvijeni i osposobljeni zdravstveni sistem u BiH, prvobitno je nadja\u010dao bunt koji su odre\u0111eni borci za ljudska prava i javne li\u010dnosti dizale \u00a0protiv ovakvih mjera. Ipak, na kraju je presudio Ustavni sud: odlukom o zabrani kretanja za starije od 65 godina i mla\u0111e od <a href=\"http:\/\/hr.n1info.com\/Regija\/a502799\/Ustavni-sud-BiH-zabranom-kretanja-prekrsen-Ustav-ugrozena-prava-gradjana.html\">18, \u00a0prekr\u0161en je Ustav BiH<\/a>.<\/p>\n<p>Da su vlasti u BiH odluke o mjerama protiv koronavirusa donosile ishitreno i o\u010dito ne bazirano na \u0161irim procjenama koristi i mogu\u0107ih posljedica, pokazuje i \u010dinjenica da su, nakon prvobitnog uvo\u0111enja rigoroznih mjera, pred razamanski Bajram krajem maja mjeseca, <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/ukidanje-samoizolacije-u-bih-preuranjeno-duznosnik-ministarstva-zdravstva-federacije-bih-rizik-od-sirenja-zaraze-u-zemlji-i-dalje-je-velik-10333606\">ukinuli gotovo sve nametnute stroge mjere<\/a> i pustili da sve radi gotovo potpuno slobodno kao i prije uvo\u0111enja mjera. Ipak, na ukidanje mjera gra\u0111ani, koji su dva mjeseca kolektivno dr\u017eani u izolaciji, reagirali su krajnje non\u0161alatnim pona\u0161anjem, od odbijanja no\u0161enja maski do masivnih okupljanja na javnim mjestima. Posljedice su ubrzo bile vidljive: BiH je od dr\u017eave s jednim od najmanjih postotaka zara\u017eenih, po\u010dela da <a href=\"https:\/\/www.worldometers.info\/coronavirus\/country\/bosnia-and-herzegovina\/\">bilje\u017ei nagli rast broja zara\u017eenih<\/a>.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-304949\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/grafo-6-580x86.jpg\" alt=\"\" width=\"654\" height=\"97\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/grafo-6-580x86.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/grafo-6-300x45.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/grafo-6.jpg 700w\" sizes=\"(max-width: 654px) 100vw, 654px\" \/><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Presjek koronavirusa u BiH, 10. 10. 2020<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je zapo\u010deo nagli rast zara\u017eenih, zbog \u010dega je BiH po\u010dela dospijevati i na <a href=\"https:\/\/bhrt.ba\/slovenija-bih-i-hrvatska-ostaju-od-sutra-na-crvenoj-listi-srbija-na-zelenoj\/\">crvenu listu<\/a> evropskih zemalja, vlasti su ponovo po\u010dele uvoditi restrikcije. Naravno, potpuno zatvaranje u strahu od katastrofalnih ekonomskih posljedica koje bi ono prouzrokovalo vlasti nisu uvodile, ali su\u00a0 umjesto toga donijele neke nove, bla\u017ee mjere, poput onih da se zabrane javna okupljanja u ve\u0107im grupama ili zabrani rad svim objektima iza 23 sata. Ovo je dovelo od otkazivanja ili promjene formata brojnih manifestacija, poput \u010duvenog <a href=\"https:\/\/www.gloria.hr\/fokus\/ipak-bez-publike-sarajevo-film-festival-zbog-koronavirusa-ipak-ce-biti-samo-online\/10444012\/\">Sarajevo film festivala<\/a>, jednog od najve\u0107ih brendova Sarajeva danas, utakmice su se, kao i u ostatku Evrope, po\u010dele igrati bez publike, a kina i pozori\u0161ta po\u010dela su raditi s ograni\u010denim brojem posjetilaca. Ipak, najve\u0107u \u0161tetu i najve\u0107i bunt pru\u017eili su sektori ugostiteljstva i turizma.<\/p>\n<h2><strong>Ekonomske posljedice<\/strong><\/h2>\n<p>Goreopisane mjere su bh. ekonomiji zadale te\u017eak udarac, a za neke njene segmente zna\u010dile su i potpuno obustavljanje rada na odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n<p>Kao i svugdje u svijetu, posljedicama koronavirusa posebno su bili pogo\u0111eni sektori ugostiteljstva i turizma. Ipak, postavlja se pitanje koliko su stroge mjere Vlade i prvobitna potpuna zabrana rada, te, nakon ukidanja mjera, ograni\u010davanje rada ugostiteljskim objektima do 23 sata, dodatno pogor\u0161ali situaciju i je li se u svemu moglo druga\u010dije postupiti. Po tom pitanju, ugostitelji nisu imali nikakve dileme: dr\u017eava je direktno potpomogla padu njihovog poslovanja i primorala ih na otpu\u0161tanje radnika, bez pru\u017eanje adekvatne naknade zauzvrat. Zbog toga su ugostitelji u vi\u0161e navrata organizirali <a href=\"https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/30756805.html\">proteste<\/a> tra\u017ee\u0107i da vlada ukine svoje mjere.<\/p>\n<p>Jedan od ugostitelja, Almir Skoljak, vlasnik popularnog kafi\u0107a u Sarajevu u razgovoru sa mnom isti\u010de da je zbog pandemije koronavirusa i mjera vlade u kona\u010dnici morao otpustiti \u010dak 12 radnika:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Dr\u017eao sam radnike \u0161to sam du\u017ee mogao i trpio ogromne gubitke, o\u010dekuju\u0107i da \u0107e \u201czatvaranje\u201d brzo pro\u0107i, me\u0111utim, pomo\u0107 od dr\u017eave nije stizala, posao se nije vra\u0107ao na staro i morao sam da otpu\u0161tam.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Mjera o radu do 11 je pak, kako tvrdi, potpuno besmislena i kontraproduktivna:<\/p>\n<p>\u201cJa bih shvatio da su donijeli mjere da se mora nositi maska, dr\u017eati razmak u kafi\u0107ima, sve ok\u2026 Ali koja je ta\u010dno logika ograni\u010diti rad do 11? Je li to koronavirus tek tada izlazi iz ku\u0107e? Druga stvar, time se ni\u0161ta ne rje\u0161ava, s obzirom da su se ljudi umjesto da se okupljaju u ugostiteljskim objektima, u ve\u0107oj mjeri po\u010deli okupljati u ku\u0107ama. Dakle, potez nema nikakvu sigurnosnu logiku i njegova jedina posljedica je da ugostiteljstvo ostavi bez miliona prihoda a stotine radnika po\u0161alje na biro, navodi Skopljak.<\/p>\n<p>I mnogi gra\u0111ani BiH, naravno, negoduju zbog nemogu\u0107nosti ostanka u gradu du\u017ee od 23 sata nave\u010der i postavljaju pitanje smislenosti takve odluke. \u010cak su se i u samoj Vladi Federacije BiH pojavili zahtjevi da se ova mjera ukine, <a href=\"https:\/\/avaz.ba\/vijesti\/bih\/597497\/odbijena-inicijativa-da-se-ugostiteljima-u-federaciji-produzi-radno-vrijeme\">no ti prijedlozi su odbijeni<\/a> i za sada ostaje na snazi od mjera o ograni\u010denju rada ugostiteljskim objektima.<\/p>\n<p>Ipak, puno gore i od samog ugostiteljstva pro\u0161ao je sektor turizma, koji je, s izuzetkom Neuma, jedinog grada na moru u BiH koji je uslijed te\u017ee mogu\u0107nosti putovanja ove godine bilje\u017eio rekordne posjete, u globalu bilje\u017eio velike gubitke. Pored prirodno rapidnog pada putovanja ljudi, i mjere dr\u017eave ovoj situaciji su zasigurno dodatno doprinijele. Granice su zatvorene, a dolazak turistima dozvoljen je tek <a href=\"https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/30834174.html\">sredinom septembra<\/a>, na isteku turisti\u010dke sezone. Zbog svega se procjenjuje da je turizam, jedna od najbr\u017ee rastu\u0107ih grana posljednjih godina u BiH, od po\u010detka koronavirusa do\u017eivio pad od 80%. Zatvoreni su mnogi hoteli, a veliki broj turisti\u010dkig agencija bio je primoran ugasiti svoje poslovanje. Upravo zbog zatvaranja granica, turisti\u010dki radnici u BiH su, jednako poput ugostitelja, u nekoliko navrata i \u0161irom zemlje organizirali <a href=\"https:\/\/bhrt.ba\/mostar-protest-turisticko-ugostiteljskih-radnika-otvaranje-granica-za-spas-turizma\/\">proteste<\/a>.<\/p>\n<p>Jedan od onih koji su bili primorani svoju firmu je i Edin Demirovi\u0107, koji je prije tri godine osnovao vlastitu agenciju. Tvrdi da mu je posao je i\u0161ao odli\u010dno uslijed navale turista u Sarajevo posljednjih godina. Me\u0111utim, zahvaljuju\u0107i po\u010detku korona krize, mjesecima je nije imao posla i mu\u0161terija, zbog \u010dega je u kona\u010dnici odlu\u010dio ugasiti firmu:<\/p>\n<p>\u201cJednostavno, zatvorene su granice, a i doma\u0107i ljudi po\u010deli su slabije putovati, osim mo\u017eda u Neum. Nije izvjesno kada \u0107e se turizam opet pokrenuti. Na kraju sam morao otpustiti svih svojih 7 radnika i zatvoriti firmu, jer jednostavno, nemam novca da pla\u0107am tolike tro\u0161kove kada nikakav prihod ne sti\u017ee, a dr\u017eava je odlu\u010dila da ne poma\u017ee\u201d, navodi Edin.<\/p>\n<p>Zbog svega, turizam je prema procjenama, <a href=\"https:\/\/www.fmoit.gov.ba\/bs\/novosti\/iz-medija\/procjene-su-da-turizam-u-fbih-svakodnevno-gubi-oko-milion-km\">gubio \u010dak million KM dnevno<\/a>.<\/p>\n<h2><strong>Ekonomske mjere<\/strong><\/h2>\n<p>Za saniranje \u0161tete od posljedica koronavirusa Evropska unija svojim \u010dlanicama odobrila je <a href=\"https:\/\/www.courthousenews.com\/eu-leaders-strike-857-billion-coronavirus-recovery-deal\/\">857 milijardi dolara<\/a>, a tu je \u010ditav niz dodatnih mjera i instrumenata za borbu protiv koronavirusa. S druge strane, po\u010detne odluke za zapadni Balkan su da je kao dio borbe protiv posljedica pandemije planiran paket pomo\u0107i od <a href=\"https:\/\/www.consilium.europa.eu\/hr\/infographics\/economic-support-to-western-balkans\/\">3,3 milijarde eura<\/a>.<\/p>\n<p>U Bosni i Hercegovini, jednoj od najsiroma\u0161nijih dr\u017eava Evrope, \u010dak i na primjeru ekonomskih mjera za saniranje \u0161tete se vidi sav problem kompleksnosti doma\u0107egpoliti\u010dkog sistema i nespremnosti doma\u0107ih vlasti i stranaka da preuzmu odgovornost za probleme s kojima se suo\u010davaju.<\/p>\n<p>Tako je na dr\u017eavnom nivou <a href=\"https:\/\/avaz.ba\/vijesti\/bih\/588050\/rs-blokira-250-miliona-eura-pomoci-od-eu\">blokirano 250 miliona KM pomo\u0107i od EU za BiH<\/a>. Razlog, mo\u017ee zvu\u010dati banalno, ali je u BiH to sasvim realno: ministri iz Republike Srpske u Vije\u0107u ministara BiH zahtijevaju da se u sporazumu s EU o dodjeli pomo\u0107i spomene i RS.<\/p>\n<p>Isto Vije\u0107e ministara jo\u0161 nije predlo\u017eilo nikakav <a href=\"https:\/\/avaz.ba\/vijesti\/intervju\/567798\/zvizdic-zabrinjavajuci-je-nedostatak-aktivnosti-vijeca-ministara\">set ekonomskih mjera na dr\u017eavnom nivou<\/a>, a vlada Federacije BiH \u00a0je od planiranih skromnih 488 miliona za pomo\u0107 privredi utro\u0161ila svega 18 posto. Jedina ozbiljnija mjera koja je do sada donesena jesu odluke entitetskih vlada da poslodavcima koji to zatra\u017ee isplate doprinose za mjesece april, maj i juni.<\/p>\n<h2><strong>Lekcije koju (ni)smo nau\u010dili<\/strong><\/h2>\n<p>Uslijed pandemije koronavirusa, Bosni i Hercegovini se predvi\u0111a pad BDP-a ove godine od 5,5%. Iako je ekonomski pad, kao i u ostatku \u010ditavog svijeta, svakako bio neminovan, te\u0161ko se je oteti utisku da je mnoge poteze vlada donosila ishitreno, nedovoljno prora\u010dunato i bez uzimanja u obzir posljedica koje \u0107e one imati prije svega na ekonomiju. Naime, po\u010detna procjena da se treba strpiti odre\u0111eno vrijeme i da \u0107e uz maksimalno ograni\u010davanje kretanja i aktivnosti stanovni\u0161tva pandemija postepeno pro\u0107i, sada se ispostavlja da je bila neta\u010dna. Nakon ubla\u017eavanja mjera broj slu\u010dajeva zaraze koronavirusom u BiH je naglo rastao, a sada je, kako u ostatku Evrope, tako i u BiH, jasno da \u0107emo umjesto lockdowna morati nau\u010diti \u017eivjeti s koronavirusom i tra\u017eiti na\u010din kako da se pridr\u017eavamo mjera i \u0161to vi\u0161e smanjimo rizik od zaraze istovremeno nastoje\u0107i obavljati svoje uobi\u010dajene aktivnosti.<\/p>\n<p>O\u010dito je da su mjere poput zabrane kretanja iza 18 sati ili zabrane rada ugostiteljskim objektima, zabrane turistima da ulaze u zemlju, pa i novija odluka da se ugostiteljskim objektima ograni\u010di rad do 23 nave\u010der, potpuno pogre\u0161ne. Da, no\u0161enju maski u ugostiteljskim objektima, da i dr\u017eanju razmaka izme\u0111u ljudi i stolova, da i dezinfekciji ruku i inspekcijskim kontrolama, ali o\u010digledno je bilo suludo ljudima potpuno zabraniti rad i nanositi toliku \u0161tetu ekonomiji, \u010dekaju\u0107i pritom da koronavirus pro\u0111e sam od sebe prije pronalaska vakcine. Da svim mjerama opreza i za\u0161tite, ali ostaje nejasno za\u0161to se i dalje ugostiteljskim objektima zabranjuje da rade iza 23 sata, kao da ona tek tada izlazi iz ku\u0107e?<\/p>\n<p>Kada je rije\u010d o ekonomskim mjerama koje je vlada donijela, s izuzetkom odluke da se pokriju <a href=\"https:\/\/avaz.ba\/vijesti\/bih\/589890\/nakon-pisanja-avaza-vlada-fbih-hitno-donijela-odluku-o-uplati-doprinosa-radnicima\">doprinose<\/a> za radnike za tri mjeseca, ve\u0107ina odluka jo\u0161 uvijek \u010deka na izglasavanje, a privrednici na konkretnu pomo\u0107. Za razliku od Srbije, vlasti u BiH pak nisu donosile odluke da se gra\u0111anima novac ispla\u0107uje <a href=\"https:\/\/www.srbija.gov.rs\/vest\/465405\/od-danas-pocinje-onlajn-prijava-za-100-evra-pomoci-drzave.php\">direktno na ruke<\/a>.<\/p>\n<p>Zna\u010dajniji realni pad bruto dodate vrijednosti zabilje\u017een je u trgovini na veliko i na malo, popravci motornih vozila i motocikala, prevozu i skladi\u0161tenju, pru\u017eanju smje\u0161taja, te pripremi i uslu\u017eivanju hrane od 25,3 posto, a u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, te ostaloj uslu\u017enoj djelatnosti od 12,6 posto.<\/p>\n<h2><strong>\u0160ta treba \u010diniti<\/strong><\/h2>\n<p>Za istinski preporod bh. ekonomije\u00a0 osim paketa pomo\u0107i trebalo bi provesti i \u010ditav niz sveobuhvatnih reformi koje \u0107e stvoriti daleko zdravije temelje za budu\u010di razvoj BiH u svijetu nakon korone.<\/p>\n<p>Dobar pomak napravljen je 2016. kada je usvojen Zakon o radu koji je omogu\u0107io mnogo lak\u0161e zapo\u0161ljavanje i otup\u0161tanje u odnosu na prehtodni. Sada je, tokom krize, premijer FBiH Novali\u0107 najavio izmjene postoje\u0107eg zakona koje bi izme\u0111u ostalog omogu\u0107ile rad od ku\u0107e, fleksibilnije radon vrijeme, lak\u0161e mijenjanje visine plate, itd. Upravo je kriza s koronavirusom pokazala koliko flesksibilnost rada i radnih sati mo\u017ee biti zna\u010dajna za ekonomiju.<\/p>\n<p>No mo\u017eda i najva\u017enija i najobuhvatnija reforma koja bi trebala biti ura\u0111ena jeste ona koja se ti\u010de deregulacije ekonomije u BiH. Posebno te\u0161ka boljka bh. ekonomije i poslovanja privatnog sektora jeste ona \u010ditava \u0161uma te\u0161kih, bespotrebnih i \u010desto kontradiktornih propisa koji svakom poduzetniku i firmi oduzimaju mno\u0161tvo vremena, novca i nerava samo na ispunjavanje obaveza prema dr\u017eavi, umjesto da se za to vrijeme bave svojim poslom. To potvr\u0111uje i Indeks lako\u0107e poslovanja Svjetske banke po kome je BiH plasirana <a href=\"https:\/\/www.doingbusiness.org\/en\/rankings\">tek na 90. mjestu u svijetu, pri \u010demu je posebno lo\u0161e oslovanja u pogledu procedure za otvaranje novog biznisa (184. mjesto) i dobijanje gra\u0111evinske dozvole (173. mjesto).<\/a><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-278731 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Zastave-BiH.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"443\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Zastave-BiH.jpg 640w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Zastave-BiH-300x208.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Zastave-BiH-580x401.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2><strong>BiH je jedna od najgorih dr\u017eava za pokretanje biznisa<\/strong><\/h2>\n<p>Da stvar bude gora, nerijetko smo svjedoci i da upravo te mnogobrojne i komplesksne propise same dr\u017eavne insistucije koriste kao sredstvo pritiska na odre\u0111ene poslovne subjekte. Od Zakona o privrednim dru\u0161tvima preko Zakona o obrtu do Zakona o registraciji poslovnih subjekata potrebno je propise u\u010diniti \u0161to jednostavnijim, razumljivijim i \u00a0konkretnijim. Ovako ure\u0111eni propisi pomo\u0107i \u0107e ne samo privrednim subjektima da lak\u0161e ispunjavaju svoje obaveze i rade transparentno, nego i samim dr\u017eavnim institucijama da efikasnije reguli\u0161u malobrojnija, ali jasnija pravila poslovanja. Potrebno je i znatno ubrzati proces registracije firmi i dobijanja dozvola.<\/p>\n<p>U vezi s tim prijeko potrebno je intenzivnije provesti digitalizaciju javne uprave i omogu\u0107iti privrednicima da registraciju i obaveze prema dr\u017eavi izvr\u0161avaju online putem. Godinama su razli\u010diti nivoi vlasti odbijali u zna\u010dajnijoj mjeri provesti digitalizaciju i omogu\u0107iti ljudima online registraciju i rje\u0161avanje birokratskih procedura. Ipak, kriza koja je nastupila s koronavirusom dobar dio dr\u017eavnih institucija natjerala je da usluge gra\u0111anima po\u010dnu pru\u017eati online putem. Dakle, uz malo volje i pritiska dr\u017eavne institucije tehni\u010dki bi mogle biti u stanju relativno lako najve\u0107i dio svojih usluga prebaciti i na internet, ali o\u010dito je u nekim drugim faktorima bio problem.<\/p>\n<h2><strong>Kriza moze biti sansa<\/strong><\/h2>\n<p>BiH dugoro\u010dno ima i veliku \u0161ansu privu\u0107i i dio investicija od zapadnih kompanije, posebno ako one, uslijed problema i politi\u010dkih tenzija nastalih pandemijom, odlu\u010de tra\u017eiti nova mjesta za premje\u0161tanje svoje proizvodnje iz Kino. Da bi iko od njih bio zainteresovan razmatrati na\u0161u zemlju kao potencijalnu investicionu alternativu, neophodno je osigurati pravnu stigurnost, politi\u010dku stabilnost, niske poreze i jednostavna pravila poslovanja.<\/p>\n<p>Godinama su reforme ovog tipa ko\u010dene od razli\u010ditih interesnih grupa. Tako su se, primjerice privilegovani bud\u017eetski uposlenici zajedno sa sindikatima protivili liberalizaciji zakona o radu, ako se smanje doprinoia, govorili su nam, do\u0107i \u0107e do smanjenja bud\u017eetskih prihoda i manje sredstava u fondovima, itd.. Sada, me\u0111utim, vi\u0161e nema ako. Kriza \u0107e dovesti i do rasta duga, i do smanjenja bud\u017eetskih prihoda i do, \u0161to je najtragi\u010dnije, znatnog pove\u0107anja nezaposlenosti, a dobar dio tereta \u0107e i po prvi put morati snositi dr\u017eavni sektor za kojeg vi\u0161e nema dovoljno poreskog novca za daljnje odr\u017eavanje njegovih silnih privilegija.<\/p>\n<p>Dosada\u0161nji strahovi su ve\u0107 ostvareni, a privilegije naru\u0161ene. Jedino racionalno rje\u0161enje koje jo\u0161 ostaje je da se ulje napokon naspe u motor privatnog sektora i tako mu se omogu\u0107i da dru\u0161tvo \u0161to br\u017ee povu\u010de naprijed.<\/p>\n<p>Ovaj blog je objavljen u okviru inicijativu \u201e<a href=\"https:\/\/respublica.edu.mk\/sr-cnr-bs\/prikazni-od-regionot\"><strong>Pri\u010de iz regiona<\/strong><\/a>\u201d koja sprovode\u00a0<a href=\"https:\/\/respublica.edu.mk\/sr-cnr-bs\/prikazni-od-regionot\"><strong>Res Publica<\/strong><\/a>\u00a0i\u00a0<a href=\"https:\/\/iks.edu.mk\/\"><strong>Institut za komunikacijske studije<\/strong><\/a>\u00a0(Makedonije), u saradnji sa\u00a0<a href=\"https:\/\/abcnews.al\/\"><strong>ABCnews.al<\/strong><\/a>\u00a0(Albanija),\u00a0<a href=\"https:\/\/analiziraj.ba\/\"><strong>Analiziraj.ba<\/strong><\/a>\u00a0(BiH),\u00a0<a href=\"https:\/\/sbunker.net\/\"><strong>Sbunker<\/strong><\/a>\u00a0(Kosovo), gra\u0111anskom inicijativom \u201e<a href=\"https:\/\/nedavimobeograd.rs\/\"><strong>Ne davimo Beograd<\/strong><\/a>\u201c (Srbija),\u00a0<a href=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/\"><strong>PCNEN<\/strong><\/a>\u00a0(Crna Gora),\u00a0<a href=\"https:\/\/www.prlija.com\/\"><strong>Prlija<\/strong><\/a>\u00a0(Hrvatska) i\u00a0<a href=\"https:\/\/www.segabg.com\/\"><strong>SEGA<\/strong><\/a>\u00a0(Bugarija).<\/p>\n<blockquote><p><em>*Danial Had\u017eovi\u0107 je formalno obrazovanje stekao na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Sarajevu. Daleko ve\u0107e, neformalno obrazovanje stekao je \u010ditanjem knjiga i razvojem vje\u0161tina po vlastitom izboru. Njegovo prvo novinarsko zadu\u017eenje bilo je 2009. na Radiju 202. Tada je radio za portal Depo, Federalnu TV, i nedjeljnik Slobodna Bosna. Napisao je nekoliko stotina komentara, kolumni, analiza, istra\u017enih pri\u010da i intervjua objavljenih u bosanskohercegova\u010dkim i regionalnim medijima. 2015. godine je, s nekoliko istomi\u0161ljenika, osnovao Liberalni forum i udru\u017eenje posve\u0107eno promociji i \u0161irenju politika i vrijednosti otvorenog i slobodnog dru\u0161tva.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mo\u017eda je pandemija prilika da se provedu i neke dublje ekonomske reforme za kojima na\u0161a zemlja \u017eudi, a za koje bi kriza mogla biti odli\u010dan<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":288157,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-304948","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304948","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304948"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304948\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":304955,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304948\/revisions\/304955"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304948"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304948"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304948"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}