Uz jesen se obi\u010dno ve\u017eu novi po\u010deci i nove pustolovine rada na sebi. Me\u0111utim, to nije uvijek jednostavno, a kada uzmemo u obzir jesen koja nam dolazi, koja je mnogima od nas neizvjesnija i nesigurnija nego bila koja ranije, mogu\u0107e su posljedice na na\u0161e mentalno zdravlje.<\/p>\n
Tome tako\u0111er pridonose i na\u0161e \u017eivotne okolnosti. Izostaje li podr\u0161ka obitelji, prijatelja i partnera, ili je pak uop\u0107e nemamo, te\u017ee se nositi s promjenama koje nas po\u010dinju okru\u017eivati.<\/p>\n
Iako nam ona prava jesen jo\u0161 nije stigla, praksa pokazuje da se u mnoge ve\u0107 uvukao strah od nje. Svatko za to ima neki svoj razlog, no sve ih povezuju promjene koje donose mjeseci pred nama. U psihologiji i psihijatriji to je stanje poznato kao jesenska anksioznost ili jesenski blues.<\/p>\n
Doktor Andrej Pro\u0161ev, specijalizant psihijatrije, osvrnuo se na to stanje, objasnio za\u0161to dolazi do njega i \u0161to mo\u017eemo napraviti kako bismo pomogli sami sebi ili drugima u na\u0161oj okolini kod kojih mo\u017eda prepoznajemo simptome.<\/p>\n
Jesenska anksioznost, poznata i kao jesenski blues, mo\u017ee se svrstati u poreme\u0107aje raspolo\u017eenja koji imaju sezonski karakter (sezonski afektivni poreme\u0107aj), \u0161to zna\u010di da su odstupanja u raspolo\u017eenju izra\u017eenija u nekom godi\u0161njem dobu, konkretno u jesenskim i zimskim mjesecima. Javlja se tri-\u010detiri puta \u010de\u0161\u0107e kod \u017eena u odnosu na mu\u0161karce, prete\u017eno u mla\u0111oj i srednjoj odrasloj dobi, napominje dr. Pro\u0161ev.<\/p>\n
Kako mo\u017eemo prepoznati je li rije\u010d o jesenskoj anksioznosti?<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107i su simptomi depresivno raspolo\u017eenje, nedostatak energije i motivacije, gubitak interesa, ljudi se mogu osje\u0107ati tromo i usporeno, mogu imati osje\u0107aj da se nikako ne mogu pokrenuti, znaju biti iritabilni i frustrabilni. Tako\u0111er su \u010deste promjene u ritmu sna i budnosti, a nerijetko se susre\u0107e i hipersomnija, odnosno prekomjerno spavanje, uz osje\u0107aj kroni\u010dnog umora.<\/p>\n
Prisutne su i promjene u apetitu \u2013 ili smanjen apetit ili hiperfagija, odnosno prekomjerno uzimanje hrane. Tu je i mogu\u0107i osje\u0107aj tjeskobe i zabrinutosti. Me\u0111utim, simptomi mogu biti i te\u017ei, pa mogu biti prisutne ideje nihilizma, propasti, suicidalne ideacije i sli\u010dno, ali ih ipak, nasre\u0107u, rje\u0111e susre\u0107emo, poja\u0161njava nam lije\u010dnik.<\/p>\n
Jedno je prepoznati simptome kod sebe, no mnogi se tada pitaju i za\u0161to im se to doga\u0111a, pomi\u0161ljaju\u0107i da mo\u017eda i nije ne\u0161to u redu s njima. Zato nam je lije\u010dnik potanko objasnio za\u0161to uop\u0107e dolazi do jesenske anksioznosti.<\/p>\n
S pribli\u017eavanjem jeseni u mnoge se ljude uvla\u010di tjeskoba koju si ne mogu objasniti.<\/p>\n
Teorije ka\u017eu da je naru\u0161ena ravnote\u017ea cirkadijalnog ritma, \u0161to je ina\u010de prirodni unutarnji proces koji regulira ciklus spavanja i budnosti te se ponavlja otprilike svaka 24 sata, a tu je i posljedi\u010dni poreme\u0107aj u ravnote\u017ei va\u017enih neurotransmitera i hormona koji imaju ulogu u regulaciji spavanja, raspolo\u017eenja, apetita i energije (serotonin, dopamin, noradrenalin, melatonin). To se doga\u0111a jer ima sve manje sun\u010deva svjetla, \u010demu mo\u017eemo svjedo\u010diti ve\u0107 i ovih dana jer mrak pada znatno ranije, ka\u017ee dr. Pro\u0161ev.<\/p>\n
Dakle, smanjenje sun\u010deve svjetlosti ima velik utjecaj na pojavu sezonskog afektivnog poreme\u0107aja. U zemljama Skandinavije, gdje je zabilje\u017eena ve\u0107a u\u010destalost ovog poreme\u0107aja, \u010desto se koristi i fototerapija \u2013 terapija svjetlom koja daje dobre rezultate.<\/p>\n
No ako nam fototerapija u ovom trenutku nije opcija, \u0161to mo\u017eemo poku\u0161ati sami u\u010diniti i pobolj\u0161ati si dane koji su pred nama?<\/p>\n
Treba se brinuti o sebi. Treba se boriti protiv apatije, lo\u0161eg raspolo\u017eenja. Kada nam se ne izlazi iz kreveta, trebamo postupno izgraditi naviku da se pokrenemo. Vrlo je va\u017ena i fizi\u010dka aktivnost, a bilo bi idealno to kombinirati i sa sun\u010devom svjetlo\u0161\u0107u, odnosno baviti se sportom, tr\u010dati ili pak i samo \u0161etati dok vani ima sunca.<\/p>\n
Tako\u0111er je va\u017eno ograni\u010diti unos \u0161e\u0107era i tzv. junk fooda. Ni\u0161ta manje nije va\u017eno ni odr\u017eavati socijalne kontakte s obitelji i bliskim prijateljima jer je uz njih lak\u0161e prebroditi krizno razdoblje, zaklju\u010duje.<\/p>\n
Ipak, dr. Pro\u0161ev upozorava da je potrebno potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107 ako primijetimo da se simptomi pogor\u0161avaju te da nam ne poma\u017ee ni\u0161ta \u0161to sami \u010dinimo.<\/p>\n
Upamtite, potra\u017eiti pomo\u0107 stru\u010dnjaka za mentalno zdravlje nije sramota. Mo\u017eete se obratiti i svome lije\u010dniku obiteljske medicine, koji \u0107e vas upustiti na daljnje stru\u010dnjake ili mo\u017eete i sami potra\u017eiti nekog od privatnih psihologa ili psihijatara, ovisno o te\u017eini stanja. Zbog pandemije je velik broj njih po\u010deo provoditi i online terapije, \u0161to mo\u017ee biti i olak\u0161avaju\u0107a okolnost za one koji se prvi put susre\u0107u s ne\u010dim takvim.<\/p>\n
I uvijek imajte na umu da niste sami. Samo morate glasno re\u0107i i potra\u017eiti pomo\u0107 kada osjetite da vi\u0161e ne mo\u017eete.(Izvor: dnevnik.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Doktor Andrej Pro\u0161ev, specijalizant psihijatrije, osvrnuo se na to stanje, objasnio za\u0161to dolazi do njega i \u0161to mo\u017eemo napraviti kako bismo pomogli sami sebi ili drugima u na\u0161oj okolini kod kojih mo\u017eda prepoznajemo simptome<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-304907","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304907"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304907\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":304910,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304907\/revisions\/304910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}