Ravnatelj Centra za povijest i politiku jugoisto\u010dne Europe na sveu\u010dili\u0161tu u Grazu Florian Bieber jedan je od najboljih poznavatelja regionalnih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih procesa. Porijeklom iz Luksemburga, Bieber je objavio niz studija o regiji, glavne ovda\u0161nje medije prati redovno, a Novosti naro\u010dito cijeni. Njegovu posljednju knjigu \u2018Uspon autoritarizma na zapadnom Balkanu\u2019 u Srbiji je objavila ku\u0107a XX. vek.<\/p>\n
Ovog 5. oktobra bila je 20. godi\u0161njica Milo\u0161evi\u0107evog pada. Istovremeno u Srbiji su SNS i SPS \u2013 stranke kontinuiteta s Milo\u0161evi\u0107evom vla\u0161\u0107u \u2013 ja\u010de no ikad. Kako obja\u0161njavate povratak autoritarnih re\u017eima na Balkanu?<\/strong><\/em><\/p>\n Nisu na vlasti samo iste stranke ili njihove nasljednice, nego i isti ljudi, od Aleksandra Vulina preko Ivice Da\u010di\u0107a do Aleksandra Vu\u010di\u0107a. Me\u0111utim, jo\u0161 je va\u017eniji povratak iste vrste vladavine. Negdje jest ponovno zavladala ista stranka, ali recimo HDZ za vrijeme Ive Sanadera nije vodio iste politike kao devedesetih. U Srbiji je situacija druga\u010dija. Vlada je formalno proeuropska, a u stvarnosti uni\u0161tava demokratske institucije, ograni\u010dava slobodu medija i neprestano napada opoziciju. Tijekom zadnjeg desetlje\u0107a na cijelom zapadnom Balkanu do\u0161lo je do dedemokratizacije i reduciranja postignu\u0107a 2000-ih. Postoje dva razloga. Prvo, takav razvoj nije specifi\u010dan samo za zapadni Balkan, nego je rije\u010d o globalnom trendu. Turska je ranih 2000-ih izgledala kao da se demokratizira, a sada je autoritarnija nego ikad nakon 1980-ih. Demokracije je manje i u SAD-u pod Donaldom Trumpom. Istovremeno, Balkan ima naslije\u0111e devedesetih, od autoritarnih ideja do slabih institucija. Uspon autoritarizma, dakle, dijelom je dio globalne slike, a dijelom uspostavljanje kontinuiteta s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n Balkanski autokrati formalno su proeuropski opredijeljeni. Samu Europsku uniju optu\u017euje se da im daje legitimitet, podupiru\u0107i stabilnost nau\u0161trb demokracije. Istovremeno EU nije sigurna \u0161to \u017eeli s Balkanom. Prije vi\u0161e godina napisali ste kako se \u010dini \u2018kao da EU simulira \u017eelju za pro\u0161irenjem, a lokalne zemlje simuliraju reforme\u2019?<\/strong><\/em><\/p>\n Danas je situacija ista ili jo\u0161 i gora, osim \u0161to EU i neke \u010dlanice manje glume da \u017eele pro\u0161irenje. Vlade u regiji ne \u017eele pristupiti Uniji zato \u0161to vjeruju u njene vrijednosti, nego iz pragmati\u010dnih razloga \u2013 zato \u0161to im to daje vanjsku potporu i zato \u0161to to \u017eele njihovi gra\u0111ani. S druge strane, sam proces pro\u0161irenja je uru\u0161en. Europska komisija zatvara o\u010di pred problemima u zemljama-kandidatkinjama. Posljedica toga je da joj neke \u010dlanice vi\u0161e ne vjeruju. To je bio slu\u010daj s francuskim vetom na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Iako je blokiranje pregovora u slu\u010daju Makedonije i Albanije bilo pogre\u0161no, \u010dinjenica je da Komisija situaciju \u010desto ne sagledava realno. Mnoge manjkavosti u Srbiji, Crnoj Gori ili Makedoniji pod Gruevskim uop\u0107e nisu ulazile u izvje\u0161taje. U Komisiji je prisutan strah da \u0107ete \u2018izgubiti\u2019 zemlju ukoliko budete prekriti\u010dni te \u0107e se ona okrenuti Rusiji ili Kini. Upravo na tu kartu igraju autokrati poput Vu\u010di\u0107a. U stvarnosti to nisu nikakve alternative. Srbija se ne\u0107e pridru\u017eiti ni Rusiji ni Kini, niti njeni gra\u0111ani \u017eele emigrirati u te zemlje, a i investicije dolaze iz EU-a. Me\u0111utim, posljedica takvog pogre\u0161nog geopoliti\u010dkog razmi\u0161ljanja je ta da EU podupire lojalne partnere, makar bili korumpirani autokrati poput Mila \u0110ukanovi\u0107a. Uslijed toga gra\u0111ani postaju sve skepti\u010dniji prema Uniji.<\/p>\n Zamor Unije pro\u0161irenjem, dakle, jedan je od va\u017enijih uzroka uspona autoritarizma u regiji?<\/strong><\/em><\/p>\n Zamor jest va\u017ean doprinos usponu autoritarnih politika. Ina\u010de, EU je u stalnoj krizi od 2008. Imali smo krizu eurozone, potom migrantsku krizu, Brexit i odnose s Trumpom. Postoje veliki problemi s vladavinom prava u Poljskoj i Ma\u0111arskoj, dakle unutar same EU. To zemlje poput Francuske ili Nizozemske \u010dini jo\u0161 skepti\u010dnijima prema pro\u0161irenju. Katastrofalna je bila odluka da povjerenik za pro\u0161irenje bude Orb\u00e1nov lojalist Oliv\u00e9r V\u00e1rhelyi. Ne samo da V\u00e1rhelyi nije uvjerljiv kad govori o vladavini prava, nego mnogo toga i pre\u0161u\u0107uje. Njegov prethodnik Johannes Hahn nije bio pretjerano glasan, ali barem bi se diplomatskim kanalima ukazalo na probleme. Kona\u010dno, Ma\u0111arska je pru\u017eila uto\u010di\u0161te Gruevskom, u Makedoniji osu\u0111enom za korupciju. Sama Ma\u0111arska kr\u0161i vladavinu prava, pa joj to nije problem ni na Balkanu.<\/p>\n Du\u0161an Relji\u0107 iz berlinskog Instituta za me\u0111unarodnu i sigurnosnu politiku upozorava da trgovinski deficit Balkana prema EU-u iznosi 100 milijardi eura u zadnjih deset godina. Relji\u0107 zastupa pro\u0161irenje kohezionih fondova na ovda\u0161nje zemlje kako bi ih se kompenziralo za otvoreno tr\u017ei\u0161te. Postoji li veza izme\u0111u tih ekonomskih odnosa i odr\u017eavanja autoritarnih re\u017eima?<\/strong><\/em><\/p>\n Ne mislim da je ekonomska dimenzija problema proizvela autoritarne re\u017eime, ali Relji\u0107evi argumenti su mi poznati i sla\u017eem se s njima. Ekonomska situacija ovda\u0161njim re\u017eimima svakako poma\u017ee. Dr\u017eave imaju sna\u017enu ulogu u ekonomiji, \u0161to vladama omogu\u0107ava da kontroliraju stanovni\u0161tvo, s obzirom na to da zaposlenje ovisi o lojalnosti vladaju\u0107oj stranci. Tako\u0111er, uslijed masovne ekonomske emigracije zemlje gube kriti\u010dki orijentirane gra\u0111ane. Me\u0111utim, investicije ne garantiraju demokraciju. Njema\u010dka automobilska industrija u Ma\u0111arskoj gaji prisne odnose s Orb\u00e1nom, a Europska pu\u010dka stranka Orb\u00e1na ne kritizira zato \u0161to su njema\u010dki konzervativci s tom industrijom povezani. Europski se novac \u010desto tro\u0161i vrlo netransparentno te odlazi u d\u017eepove tajkuna bliskih vladi. Ma\u0111arska je sredstvima EU-a izgradila stadion u Orb\u00e1novom rodnom selu. Zamislite da EU financira \u2018Beograd na vodi\u2019. Ukoliko bi regija dobila pristup strukturnim fondovima, tro\u0161enje tih sredstava moralo bi biti nadzirano. Ukratko, ne mislim da je ekonomija lijek za sve, ali ekonomski razvoj bi olak\u0161ao probleme.<\/p>\n Strane investitore \u010desto nerijetko zanima isklju\u010divo jeftina radna snaga?<\/strong><\/em><\/p>\n Istina, ponekad su jedini razlozi zbog kojih dolaze niska cijena rada i niski standardi za\u0161tite radnika i okoli\u0161a. Znamo pri\u010de o makedonskim tvornicama tekstila u kojima radnici nose pelene jer nemaju pravo na pauze. Eksploatacija radne snage ne poma\u017ee ni dr\u017eavnoj ekonomiji ni gra\u0111anima. Nikoga u zemlji ne\u0107e zadr\u017eati neprestani rad za 350 eura mjese\u010dno.<\/p>\n Na nedavnim je crnogorskim izborima \u0110ukanovi\u0107ev DPS izgubio vlast. Pobjeda opozicije alarmirala je regionalnu liberalnu javnost. Kako u opoziciji dominiraju srpski nacionalisti, izra\u017eava se strah i za crnogorsku dr\u017eavnost. Kako to komentirate?<\/strong><\/em><\/p>\n Postoje ozbiljni problemi s dijelovima opozicije, prije svega s Demokratskim frontom u kojem postoje sna\u017eni srpsko-nacionalisti\u010dki elementi. Me\u0111utim, ne mislim da ima razloga za uznemirenost. Prvo, nacionalisti\u010dko krilo opozicije nema ve\u0107inu i nikad je ne\u0107e imati. Najvi\u0161e tre\u0107ina stanovni\u0161tva identificira se s takvim stavovima. Politi\u010darima koji ih zastupaju je jasno da ne mogu sami vladati i da moraju raditi kompromise. Otuda i pomirljive izjave mandatara Zdravka Krivokapi\u0107a da \u0107e sa\u010duvati \u010dlanstvo u NATO-u, nastojati na pristupanju EU-u, poku\u0161ati privu\u0107i manjine na svoju stranu i da ne\u0107e povu\u0107i priznanje Kosova. To je ohrabruju\u0107e, jer otvara mogu\u0107nost da se radikalno-nacionalisti\u010dke stranke uklope u sistem i ubla\u017ee svoje stavove. Drugo, alarmizam gra\u0111anske javnosti implicira podr\u0161ku autoritarnom \u0110ukanovi\u0107evom re\u017eimu. Previ\u0111a se da je upravo on radikalizirao podjele u dru\u0161tvu i proizvodio polarizaciju, izme\u0111u ostalog i kako bi udaljio nacionalne manjine od opozicije. Podr\u0161ka mitropolitu Amfilohiju i SPC-u dobrim je dijelom posljedica takvih politika.<\/p>\n \u0160to previ\u0111ate u budu\u0107nosti?<\/strong><\/em><\/p>\n Opoziciji \u0107e biti komplicirano vladati, jer se tri koalicije me\u0111usobno vrlo razlikuju, na primjer gra\u0111anska Crno na bijelo, predvo\u0111ena Dritanom Abazovi\u0107em, i nacionalisti\u010dka Za budu\u0107nost Crne Gore. Upitno je ho\u0107e li izdr\u017eati zajedno nekoliko godina, koliko je potrebno da se provede \u2018de-DPS-izacija\u2019 Crne Gore. I za sam DPS to otvara \u0161ansu da se reformira i postane normalna stranka lijevog centra. Me\u0111utim, predsjednik dr\u017eave jo\u0161 je uvijek \u0110ukanovi\u0107, koji ima osobnog interesa u tome da se stranka ne reformira. Kona\u010dno, vidio je \u0161to se dogodilo Sanaderu. Mislim da je opoziciji ipak jasno da, ukoliko sada ne uspije, tko zna kad \u0107e biti naredna prilika. No postoji opasnost da novi pobjednici nastave putem autoritarizma i do\u0111u u napast da poslove i privilegije dijele svojim prijateljima. Nakon pobjede DOS-a u Srbiji i demokratske su se stranke pona\u0161ale kao \u2018mali Slobe\u2019, \u0161to se kontrole institucija ti\u010de. U usporedbi s Vu\u010di\u0107em te su stranke bile amateri, ali time su i njemu olak\u0161ale da preuzme dr\u017eavu.<\/p>\n Sna\u017eno je odjeknuo i nedavni sporazum Vu\u010di\u0107a i kosovskog premijera Hotija, iz kojeg je mogu\u0107e i\u0161\u010ditati da Vu\u010di\u0107 poku\u0161ava ostvariti podr\u0161ku SAD-a, makar i protiv EU-a. S druge strane, komentatori ukazuju da je rije\u010d tek o predstavi organiziranoj za potrebe Trumpove kampanje?<\/strong><\/em><\/p>\n Sla\u017eem se s mi\u0161ljenjem da je sporazum prije svega PR potez napravljen u svrhu Trumpovih interesa. Sporazumi se potpisuju da bi se pobolj\u0161ali odnosi i stvorilo povjerenje, ali u ovom sporazumu nema ni\u010deg \u0161to fundamentalno mijenja odnose Srbije i Kosova, dok je iz izjava jasno da se pobolj\u0161alo nije ni\u0161ta. Vu\u010di\u0107 se nadao da \u0107e s Trumpovom administracijom isposlovati dogovor o razgrani\u010denju. To je gurao zajedno s Tha\u00e7ijem, koji je u svemu imao li\u010dni interes da se izvu\u010de od optu\u017enice za ratne zlo\u010dine. Me\u0111utim, SAD ipak ne mo\u017ee nametati rje\u0161enja protiv volje EU-a, a naro\u010dito ne protiv volje Njema\u010dke. Ako Trump pobijedi na izborima, mislim da ga regija uop\u0107e vi\u0161e ne\u0107e zanimati. Ako pobijedi Biden, SAD \u0107e ponovno prepustiti EU-u da vodi proces, uz povremene intervencije. Znamo da se ameri\u010dki ambasadori na Kosovu \u010desto pona\u0161aju kao kolonijalni upravitelji.<\/p>\n Uz Dodika u Republici Srpskoj, izgleda da kao najautoritarniji u regiji preostaje re\u017eim u Srbiji. Postoje stavovi da Vu\u010di\u0107 ne\u0107e mirno oti\u0107i, a nasilne prosvjede ve\u0107 smo vidjeli. Prijeti li opasnost od eskalacije?<\/strong><\/em><\/p>\n Ho\u0107e li netko oti\u0107i s vlasti ne ovisi prije svega o toj osobi, nego o njoj lojalnim akterima. Ukoliko procijene da se re\u017eim ne mo\u017ee spasiti, po\u010det \u0107e ga napu\u0161tati. Za sada nije tako, me\u0111utim Vu\u010di\u0107 ne vlada zbog svog autoriteta, nego zbog nepostojanja opozicije. Postoji \u0161ansa da prosvjedi postanu sve nasilniji, jer ne postoje legalni ventili za izra\u017eavanje nezadovoljstva \u2013 opozicija nije u parlamentu, nema nezavisnih institucija, Vu\u010di\u0107 je sveprisutan. Vi\u0161e se ni ne trudi da se prika\u017ee demokratom. Bizarno je da nove vlade nema mjesecima, iako Vu\u010di\u0107 ima tro\u010detvrtinsku parlamentarnu ve\u0107inu. To zapravo govori o slabosti, i njemu je jasno da vlast ne po\u010diva na demokratskom izboru. Put do smjenjivanja Vu\u010di\u0107a bit \u0107e duga\u010dak. U Ma\u0111arskoj i Turskoj, koje nalikuju Srbiji, opozicija je uspjela zavladati velikim gradovima \u2013 Budimpe\u0161tom, Ankarom, Istanbulom. To je klju\u010dno, jer tako se dobiva prostor za organizaciju, artikulaciju ideja i mobilizaciju gra\u0111ana. Vu\u010di\u0107 ne\u0107e izgubiti vlast dok ne postoji sna\u017ena opozicija koja \u0107e pokazati da mo\u017ee pobijediti na lokalnim izborima, makar oni i ne bili po\u0161teni, i vladati. Bojkot je mo\u017eda imao smisla na nacionalnom nivou, ali je na lokalu bio pogre\u0161an. Opozicija se mora ujediniti i postaviti dobre kandidate. Vlast joj ne\u0107e pasti u ruke kao zrela kru\u0161ka.<\/p>\n Hrvatska donekle jest regionalni izuzetak. Andrej Plenkovi\u0107 nagla\u0161ava prijateljstvo s va\u017enim europskim politi\u010darima kao \u0161to su Charles Michel ili Ursula von der Leyen, udaljio se od desnice i napravio iskorake prema srpskoj manjini. Kako ocjenjujete njegovo vo\u0111enje zemlje?<\/strong><\/em><\/p>\n Plenkovi\u0107 odnose s europskim politi\u010darima prikazuje va\u017enijima negoli jesu. Hrvatska nije va\u017ena \u010dlanica Unije, pa ni on nije va\u017ean europski politi\u010dar. Ipak, sigurno nije vi\u0111en negativno, a u ovim vremenima i to je uspjeh. Pojava \u0160kore i Domovinskog pokreta je ispala dobra, jer se HDZ rije\u0161io radikalnih desni\u010dara u svojim redovima. Stranka jo\u0161 od Tu\u0111manovog vremena ima probleme s autoritarnim, neofa\u0161isti\u010dkim krilom. Va\u017eno Plenkovi\u0107evo postignu\u0107e je to \u0161to je pokazao da mo\u017ee pobijediti i vladati bez njih. Mislim da je u pitanju vi\u0161e pragmatizam nego iskreno uvjerenje, no okolnostima je pristupio konstruktivno.<\/p>\n Hrvatska funkcionira kao \u2018vojna krajina\u2019 EU-a. Bezbrojni su izvje\u0161taji o nasilju policije prema migrantima, pri \u010demu je izvjesno da se to doga\u0111a s pre\u0161utnom podr\u0161kom Unije i klju\u010dnih \u010dlanica?<\/strong><\/em><\/p>\n Na\u017ealost, to je posljedica politi\u010dkih procesa u samoj Uniji. Toliko dugo dok je u Njema\u010dkoj ili Francuskoj sna\u017ena radikalna desnica, izvjesno je da \u0107e se migracije nastaviti sprje\u010davati. Dok se taj prljavi posao ne odvija pred o\u010dima javnosti te ga je mogu\u0107e ignorirati, svatko tko ga obavlja je dobrodo\u0161ao.<\/p>\n Postoji li \u0161ansa demokratizacije, razvoja i europske integracije regije ili \u0107e ona nastaviti tavoriti u siroma\u0161tvu i autoritarizmu?<\/strong><\/em><\/p>\n Sudbina regije ne ovisi toliko o njoj, koliko o doga\u0111anjima u Uniji i najva\u017enijim \u010dlanicama. Pro\u0161irenje trenutno nije na agendi. Dok EU ima problema s demokracijom u Ma\u0111arskoj i Poljskoj, zapadni Balkan ne\u0107e pristupiti Uniji. Do promjene ne\u0107e do\u0107i dok Njema\u010dku vi\u0161e zanima proizvodnja automobila nego stanje ma\u0111arske demokracije. Te\u0161ko je davati procjene o svijetu nakon pandemije koronavirusa. Ipak, ne mislim da \u0107e status quo trajati vje\u010dno. Tijekom pandemije vidjeli smo da su gra\u0111ani EU-a bili razo\u010darani izostankom koordinacije, dakle o\u010dekivali su vi\u0161e Unije. Zna\u010di, postoji prostor za vi\u0161e Europe zasnovane na vrijednostima, \u0161to uklju\u010duje i druga\u010dije politike prema pro\u0161irenju i migracijama. No centristi\u010dke stranke moraju za to ste\u0107i hrabrosti.<\/p>\n\u00a0\u00a0\u00a0 Upitno je ho\u0107e li koalicija izdr\u017eati nekoliko godina, koliko je potrebno da se provede \u2018de-DPS-izacija\u2019 Crne Gore. I za sam DPS to otvara \u0161ansu da se reformira i postane normalna stranka lijevog centra<\/h2>\n
Europski novac ide tajkunima<\/h2>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Put do smjenjivanja Vu\u010di\u0107a bit \u0107e duga\u010dak. U Ma\u0111arskoj i Turskoj, koje nalikuju Srbiji, opozicija je uspjela zavladati velikim gradovima. To je klju\u010dno<\/h2>\n
Bojkot je bio pogre\u0161an<\/h2>\n