{"id":304395,"date":"2020-10-10T07:35:50","date_gmt":"2020-10-10T05:35:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=304395"},"modified":"2020-10-10T07:35:50","modified_gmt":"2020-10-10T05:35:50","slug":"putin-osjeca-vrucinu-dok-erdoan-potpaljuje-vatre-na-kavkazu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/10\/putin-osjeca-vrucinu-dok-erdoan-potpaljuje-vatre-na-kavkazu\/","title":{"rendered":"Putin osje\u0107a vru\u0107inu dok Erdoan potpaljuje vatre na Kavkazu"},"content":{"rendered":"

Autorica: Baria Alamuddin<\/strong><\/p>\n

U jeku sukobu izme\u0111u Armenaca iz Nagorno-Karabaha i Azerbejd\u017eana, koji je ve\u0107 odnio stotine vojnih i civilnih \u017ertava, 8. oktobra je granatirana katedrala u Shushi.<\/p>\n

Red\u017eep Tajip Erdoan trenutno vodi vojne kampanje u isto\u010dnoj Siriji, sjevernom Iraku i Libiji, pored sve o\u0161trijih sporova oko morskih i teritorijalnih prava na isto\u010dnom Sredozemlju i Kipru. Neko bi pomislio kako turski predsjednik o\u010dajni\u010dki \u017eeli izbje\u0107i daljnja inozemna uplitanja, no, evo ga, upli\u0107e se i u tu\u0111i konflikt na Kavkazu: “Do\u0161lo je vrijeme da se okon\u010da jermenska okupacija teritorije Azerbejd\u017eana”, zaprijetio je.<\/p>\n

Tursko regrutiranje sirijskih pla\u0107enika za raspore\u0111ivanje na Kavkazu zapo\u010delo je sedmicama prije po\u010detka ovog sukoba, \u0161to ukazuje na neta\u010dnost tvrdnji Azerbejd\u017eana i Turske da su samo odgovarali na provokacije Jermenije. Nadziru\u0107i turski borbeni avioni F-16 napadaju jermenske mete. \u010cak i bez podr\u0161ke Turske, Azerbejd\u017ean je iskoristio prihode od nafte za postizanje ogromne vojne prednosti, ula\u017eu\u0107i ukupno 24 milijarde dolara u periodu izme\u0111u 2009. i 2018. na vojne izdatke, u usporedbi sa si\u0107u\u0161nih 4 milijarde koje je ulo\u017eila Jermenija. Uzimaju\u0107i u obzir prijetnje Azerbejd\u017eana da bi njihovi raketni sistemi mogli sru\u0161iti jermensku nuklearnu elektranu iz sovjetskog perioda, nije ni \u010dudo \u0161to su svjetske vo\u0111e zabrinute.<\/p>\n

\u0160ta je pozadina ovih sukoba na Kavkazu? Nakon Prvog svjetskog rata, nejaki Sovjetski Savez nastojao se dodvoriti Turskoj progla\u0161avanjem planinske regije Nagorno-Karabah (sa jermenskom ve\u0107inom od 95 posto) dijelom Azerbejd\u017eana. Onda su 1991. godine, kad su Jermenija i Azerbejd\u017ean iza\u0161le iz ru\u0161evina Sovjetskog Saveza kao nezavisne dr\u017eave, zapo\u010deli \u017eestoki sukobi za upravljanje ovim podru\u010djem. Nakon prekida sukoba 1994. godine, Nagorno-Karabahu dodijeljena je de facto samouprava, sve vrijeme odr\u017eavaju\u0107i bliske veze sa Jermenijom. Baku i Ankara ve\u0107 dugo uporno nastoje da zadobiju sporni region.<\/p>\n

Mala i napa\u0107ena jermenska nacija potomak je stare i karakteristi\u010dne kr\u0161\u0107anske civilizacije. Posljednjih hiljadu godina Jermenija je u\u017eivala samo u kratkim periodima nezavisnosti nakon uzastopnih vladavina Perzijskog, Osmanskog i Ruskog carstva. Kao posljedica tiranske strane vlasti, Jermenija ima ogromnu dijasporu razasutu \u0161irom svijeta – od kojih su mnogi potr\u010dali da podr\u017ee domovinu u ovom kriznom trenutku. Svje\u017ea sje\u0107anja na genocid koji se desio u pro\u0161lom stolje\u0107u, podsti\u010du stalnu bojazan Jermenije od turskih neprijateljskih namjera.<\/p>\n

Dok je Turska skrenula pa\u017enju na svoje u\u010de\u0161\u0107e \u017eustrom nacionalisti\u010dkom retorikom, Izrael igra tihu ulogu u naoru\u017eavanju Azerbejd\u017eana. U periodu izme\u0111u 2006. i 2019. godine, Izrael je opskrbio Azerbejd\u017ean naoru\u017eanjem u vrijednosti oko 825 miliona dolara, istovremeno ovise\u0107i o nafti iz Bakua. Iako je ovo prilika za pobolj\u0161anje veza sa Turskom, glavni razlog pomo\u0107i Izraela je Iran.<\/p>\n

Teheran je veoma uznemiren ovim tenzijama, koje ve\u0107 sada poti\u010du nemire me\u0111u njihovom velikom populacijom Azera (oko 20 posto stanovnika Irana). Azeri obi\u010dno nazivaju sjeverozapadni dio Irana Ju\u017enim Azerbejd\u017eanom, a Perzija ima dugu historiju vladavine turkijskog sjevera. U posljednjih pola milenija njihove glavne politi\u010dke dinastije – Seld\u017euci, Safavidi, Af\u0161ari i Kad\u017eari – ve\u0107inski su bili turkijskog porijekla. To je razlog zbog \u010dega Iran, unato\u010d tomu \u0161to su Azeri \u0161iiti, pru\u017ea podr\u0161ku svom savezniku, kr\u0161\u0107anskoj Jermeniji.<\/p>\n

Uzimaju\u0107i u obzir velike kontrakcije u turskom BDP-u (koji je pao za 11 posto u periodu izme\u0111u aprila i juna), kako je mogu\u0107e da Ankara vodi ratove na najmanje \u010detiri fronta? Raspore\u0111ivanje jeftinih, raspolo\u017eivih sirijskih i libijskih pla\u0107enika, i velikodu\u0161ni krediti Katara, Erdoanu su oja\u010dali ekspanzionisti\u010dke neo-osmanlijske nacionalisti\u010dke osje\u0107aje, bez da se na hiljade njegovih dr\u017eavljana vrati u mrtva\u010dkim vre\u0107ama. Ima nepresu\u0161ne zalihe Sirijaca koji su za 1,500 dolara mjese\u010dno spremni prodati se kao tursko topovsko meso kako bi prehranili svoje porodice. Sirijci su novinarima u Azerbejd\u017eanu rekli kako su bili regrutirani kao “obezbje\u0111enje”, da bi se na kraju na\u0161li u smrtnoj opasnosti u tu\u0111oj ratnoj zoni. Najvatreniji sirijski pla\u0107enici \u010desto dolaze iz ekstremisti\u010dkih grupa.<\/p>\n

Amerika i Evropa toliko su zauzete svojim problemima da gotovo nisu ni svjesne koliko brzo su se me\u0111unarodni zakoni izmijenili u njihovom odsustvu: od Subsaharske Afrike do Centralne Azije, \u010ditav pojas propalih i hroni\u010dno nejakih dr\u017eava zreo je da bude pod upravom neokolonizatorskih sila i d\u017eihadskih skupina. Prema imperijalisti\u010dkoj logici Erdoana, Hameneija i Putina, ukoliko oni ne iskoriste ove slabosti, neko drugi \u0107e to u\u010diniti. To je kao da bacite pravne sisteme nezavisnih nacionalnih dr\u017eava na smetlji\u0161te historije. Dobrodo\u0161li nazad u 18. stolje\u0107e!<\/p>\n

Rugao se lonac loncu, a oba su crna: dok je Iran ostale otpadni\u010dke dr\u017eave svojim primjerom u\u010dio raspore\u0111ivanju pla\u0107eni\u010dkih paravojnih snaga za sijanje haosa \u0161irom regiona, turska upotreba paravojnih postrojbi malo iznad sjevernih granica Irana, mogla bi izazvati etni\u010dki konflikt i separatisti\u010dke tendencije \u0161irom Islamske Republike.<\/p>\n

Tako su ovi doga\u0111aji pretvorili duboko uznemirenog Putina u model multilateraliste koji ponizno odr\u017eava sastanke na Zoom-u sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i drugim vo\u0111ama i objavljuje priop\u0107enja pozivaju\u0107i na prekid sukoba i po\u0161tivanje me\u0111unarodnog prava. Kakva suprotnost u odnosu na Putinova pro\u0161la nastojanja da pro\u017edre teritorije Ukrajine i Gruzije! Putinov instinkt za profitiranje na politi\u010dkom haosu u Bjelorusiji je isto tako ubla\u017een strahovima da bi se masovni protesti u Minsku mogli vrlo lako prenijeti na Moskvu.<\/p>\n

Erdoanove provokacije grubi su \u0161ok nastojanjima Rusije da bude vrhovni sudac izme\u0111u Azerbejd\u017eana i Jermenije. Bila bi ironija kada bi cijena moskovskih avantura “\u0161oka i strahopo\u0161tovanja” diljem Bliskog Istoka bila ostavljanje stra\u017enjih vrata ruskog Kavkaza otvorenim za iskazivanje turske vojne sile. Ukoliko u ovom nestabilnom regionu opet bukne rat, posljedice za Rusiju mogle bi biti velike.<\/p>\n

Okru\u017eena neprijateljskim, nasilni\u010dkim dr\u017eavama, samo postojanje Jermenije pravo je \u010dudo. U ovoj jednostranoj agresiji, neka me\u0111unarodna zajednica makar jednom u\u010dini ono \u0161to je neophodno kako bi sa\u010duvala opstanak Armenije.<\/p>\n

Arapski filozof i histori\u010dar Ibn Haldun teoretizirao je kako su sva carstva podlo\u017ena predodre\u0111enom ciklusu \u0161irenja \u2013 sazrijevanja \u2013 pada. Dok Iran, Turska i Rusija veselo ukidaju modele nacionalnih dr\u017eava i sigurnosti zasnovane na pravima, time, u kona\u010dnici, stavljaju vremenski rok na sopstvena nastojanja izgradnje carstava; nakon \u010dijih \u0107e imperijalisti\u010dkih \u0161irenja i nestabilnosti koju to donosi, ovi re\u017eimi pasti pod sopstvenom te\u017einom. \u010cim prije, tim bolje.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a>\/Arab News<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uzimaju\u0107i u obzir velike kontrakcije u turskom BDP-u (koji je pao za 11 posto u periodu izme\u0111u aprila i juna), kako je mogu\u0107e da Ankara vodi ratove na najmanje \u010detiri fronta? <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295665,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-304395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304395"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":304397,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304395\/revisions\/304397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}