{"id":304293,"date":"2020-10-07T21:43:10","date_gmt":"2020-10-07T19:43:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=304293"},"modified":"2020-10-07T21:44:00","modified_gmt":"2020-10-07T19:44:00","slug":"marginalizovani-stanovnici-7-jula-u-tivtu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/07\/marginalizovani-stanovnici-7-jula-u-tivtu\/","title":{"rendered":"Marginalizovani stanovnici ‘7. jula’ u Tivtu"},"content":{"rendered":"

Autor: Dr Goran Ivo Marinovi\u0107*<\/strong><\/p>\n

Predrasuda koja je dominantno prisutna u \u0161iroj javnosti je inkluzivni pristup profitu koji se generi\u0161e tokom turisti\u010dke sezone na crnogorskom primorju. \u010cinjenica je da se na\u0161a turisti\u010dka industrija u poslednje tri decenije nalazi u rukama manjine. Ova grupa godinama zagovara razvoj primorskih gradova koji po\u010diva na izgradnji ekskluzivnih naselja i produbljivanju socijalne neuravnote\u017eenosti. Velikom zaradom pojedinaca i izgradnjom hotela padaju u sijenku socijalno ugro\u017eena doma\u0107instava na crnogorskom primorju. U prilog ovom iskazu su mnogobrojna neforalna naselja nastala na rubu urbane matrice primorskih gradova, me\u0111u njima i naselje \u201a\u201a7. jul\u201c koje pripada Op\u0161tini Tivat.<\/p>\n

Op\u0161ti cilj istra\u017eivanja je bio da prikupi podatke o uslovima \u017eivljenja u naseljima u na\u0161em neposrednom okru\u017eenju, a koja politi\u010dki lideri ve\u0107 decenijama zaobilaze i za svoje potrebe njihovim stanovnicima dijele la\u017ene nade o urnbanizaciji ili pobolj\u0161anju socijalnog statuta. Ista obe\u0107anja za koja svaki pojedinac tih naselja vjeruje da se nikad ne\u0107e obistiniti. Danas, sa pravom, kad se pojavim sa opremom za snimanje razgovora i mojim skromnim foto-aparatom u svakom neformalnom naselju sam po automatizmu prozvan kao jo\u0161 jedna osoba koja samo lijepo pri\u010da i kojoj ne treba vjerovati. Na \u0161ta sledi odgovor: \u201a\u201aNe, ja Vam ne mogu rije\u0161iti stambeno pitanje, moj posao je da radim istra\u017eivanja i dokumentujem probleme i uva\u017eim Va\u0161e stambene potrebe – gra\u0111ansku obavezu da se prona\u0111e kvalitetnije stambeno rje\u0161enje imaju isklju\u010divo nadle\u017eni organi Op\u0161tine i Vlada.\u201c Priznajem da mi je trebalo vremena da pridobijem povjerenje na\u0161ih sugra\u0111ana kojima je pomo\u0107 zajednice najpotrebnija. Zahvalan sam za prijateljstva koje sam sklopio tokom istra\u017eivanja i dirnut gostoprimstvom ljudi koji krovom od najlona, guma i ostalog otpada \u0161tite svoje najmilije od prirodnih nepogoda.<\/p>\n

Istra\u017eivanjem koje je sprovedeno u naselju \u201a\u201a7. jul\u201c, u periodu od 23. jula do 25. septembra teku\u0107e godine, identifikovano je 35 stalno naseljenih doma\u0107instava sa prosje\u010dno 6 djece mla\u0111e od 18 godina starosti. Analizom prikupljenih podataka istakla su se tri problema koja su zajedni\u010dka za sve ispitanike. Prvo, sve samoizgra\u0111ene barake su nakon 40 godina kori\u0161\u0107enja u lo\u0161em stanju, a pukotine u zidovima prave velike probleme za uku\u0107ane. Jedan ispitanik je ukazao na svakodnevno prisustvo mi\u0161eva, pacova i ostalih glodara koji napadaju malu djecu i jednogodi\u0161nju bebu dok spavaju. Tri druge porodice su ukazale na problem sa zmijama koje kroz rupe u podovima ulaze u barake. Drugo, sve barake imaju tro\u0161ne krovove koji redovno proki\u0161njavaju tokom obilnijih padavina. Oluja i jaka ki\u0161a u no\u0107i 22. na 23. septembar su izazvale poplave i nanjele veliku \u0161tetu mje\u0161tanima. U skladu sa tim, jedna ispitanica se po\u017ealila da joj se djeca \u010desto razboljevaju zbog vlage u spava\u0107oj sobi, a iste probleme prijavljuje jo\u0161 pet porodica. Kao tre\u0107i kolektivni problem, 80 posto ispitanika navodi nedostatak toaleta. Ve\u0107ina porodica svoje higjenske potrebe obavlja u obli\u017enjoj \u0161umi ili u improvizovanim jedinicama tzv. poljskim veceima. Rastu\u017euje \u010dinjenica da na\u0161i sugradjani u 21. vijeku kupaju djecu ispred baraka sa vodom zagrijanom na \u0161poretu na drva, kako zimi tako i ljeti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Decenijama je prethodna Vlada zagovarala socijalnu politiku koja se temelji na postavkama neo-liberalne ekonomije. U vremenima iza nas bili smo svjedoci slabljenja socijalne odgovornosti institucija i prepu\u0161tanju goru\u0107ih socijalnih pitanja privatnom sektoru. Svima nam je danas jasno da privatni sektor ne mo\u017ee da rije\u0161i, sad ve\u0107 nagomilane, socijalne probleme u dru\u0161tvu. Me\u0111utim, postavlja se pitanje da li \u0107e novoformirana Vlada promijeniti pravac razvoja socijalne politike kada su u pitanju najugro\u017eenjiji pojedinici i doma\u0107instva u Crnoj Gori? Da li \u0107e na\u0161i novi lideri kreirati inovativne i savremene modele socijalnog stanovanja za najugro\u017eenije ili \u0107e nastaviti sa kopiranjem stambenih rje\u0161enja preuzetih od industrijski razvijenih zemalja? Ova praksa usvajanja stranih modela bez kriti\u010dkog promi\u0161ljanja, koja je u Crnoj Gori prisutna od 2005. godine, pokazala se neodr\u017eivom prvenstveno zato \u0161to na\u0161a ekonomija nije u mogu\u0107nosti da finansira visoke standarde gradnje propisane ovim programima. Dosada\u0161njim re\u0161enjima socijalog stanovanja se ne mo\u017ee obezbijediti kvalitetna stambena jedinica za socijalno ugro\u017eene kategorije stanovni\u0161tva. Crnoj Gori je prijeko potrebno ja\u010danje programa socijalnog stanovanja koji se baziraju na novoj politici socijalne inkluzije i savremenim urbanisti\u010dko-arhitektonskim rje\u0161enjima koja su sve prisutnija u svijetu.<\/p>\n

Vrijeme \u0107e pokazati da li \u0107e Op\u0161tina Tivat u novoformiranom sastavu prihvatiti odgovornost za urbanizaciju neformalnog naselja \u201a\u201a7. jul\u201c i kada \u0107e njegovi stanovnici dobiti trajno rje\u0161enje stambenog pitanja. Da li \u0107e Op\u0161tina omogu\u0107iti da doma\u0107instva ostanu na trenutnoj lokociji? Istra\u017eivanje pokazuje da je ve\u0107ina porodica iskazala negodovanje prema mogu\u0107oj selidbi. Oni su izgubili strpljenje, a starija populacija i nadu da \u0107e poslije 40 godina neuslovnog \u017eivljenja dobiti svoj klju\u010d i dugo pri\u017eeljkivanu sigurnost toplog doma. Za njih je stambeno pitanje direktno povezano sa \u201cpravom na dosledan \u017eivot bez poni\u017eavanja\u201d, kako je istakla jedna ispitanica. Du\u017enost dr\u017eavnih institucija je da obezbjede pravo na dosledan \u017eivot svih gra\u0111ana te se ovom prilikom pozivaju donosioci odluka da rje\u0161avaju stambena pitanja stanovnika \u201a\u201a7. jula\u201c.<\/p>\n

*Autor je doktorirao arhitekturu i urbanizam u Ju\u017enoj Koreji na Dr\u017eavnom univezitetu u Seulu. Bio je docent i gostuju\u0107i profesor u Ju\u017enoj Koreji, Meksiku i Kuvajtu, a od ove godine je zaposlen na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pitanje je da li \u0107e novoformirana Vlada promijeniti pravac razvoja socijalne politike kada su u pitanju najugro\u017eenjiji pojedinici i doma\u0107instva u Crnoj Gori? Da li \u0107e na\u0161i novi lideri kreirati inovativne i savremene modele socijalnog stanovanja za najugro\u017eenije ili \u0107e nastaviti sa kopiranjem stambenih rje\u0161enja preuzetih od industrijski razvijenih zemalja?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":304294,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-304293","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304293","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304293"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304293\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":304297,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304293\/revisions\/304297"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/304294"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304293"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304293"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304293"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}