{"id":304202,"date":"2020-10-06T19:56:38","date_gmt":"2020-10-06T17:56:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=304202"},"modified":"2020-10-06T20:07:31","modified_gmt":"2020-10-06T18:07:31","slug":"kad-je-novac-vazniji-od-struke-zasticene-vrste-stradaju-od-mhe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/06\/kad-je-novac-vazniji-od-struke-zasticene-vrste-stradaju-od-mhe\/","title":{"rendered":"Kad je novac va\u017eniji od struke, za\u0161ti\u0107ene vrste stradaju od mHE"},"content":{"rendered":"<p>Nakon \u0161to smo na lokalitetu <a href=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/04\/strucnjaci-nenamjerno-sakrili-dazdevnjaka-iz-bara-kraljskih-video\/\">Bara Kraljskih uslikali da\u017edevnjaka koji je vrsta za\u0161ti\u0107ena<\/a> zakonom i nakon \u0161to je utvr\u0111eno da ista nije pomenuta u Elaboratu procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu u projektu izgradnje mHE u Barama Kraljskim, razgovarali smo sa\u00a0 biologom Vukom Ikovi\u0107em iz organizacije KOD.<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-304203\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Vuk-Ikovic.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"436\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Vuk-Ikovic.jpg 640w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Vuk-Ikovic-300x204.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Vuk-Ikovic-580x395.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/>Kako izgradnja mHE mo\u017ee uticati na pomenutu vrstu?<\/strong><\/p>\n<p>Male hidroelektrane uzrokuju nestajanje ili desetkovaje da\u017edevnjaka. Ovakvi projekti se primarno negativno odraze na \u017eivotinje koje su usko vezane za vodu a koje sve ili ve\u0107inu svojih \u017eivotnih aktivnosti sprovode u vodu. To je upravo slu\u010daj sa da\u017edevnjacima.<\/p>\n<p>Dozvoljvanje ovakvih radova je istovremeno kr\u0161enje propisa o odr\u017eivom upravljanju prirodnim resursima i o\u010duvanju biljnog i \u017eivotinjskog svijeta (na dr\u017eavnom i me\u0111unarodnom nivou).\u00a0 Kada bi Agencija za \u017eivotnu sredinu po\u0161tovala dr\u017eavne prospise, nijedna dozvola za izgradnju derviacionih malih hidroelektrana ne bi bila izdata.<\/p>\n<p>Prema Me\u0111unarodnoj Uniji za Za\u0161titu Prirode (IUCN) opstanak 41% vrsta vodozemaca je upitan (pritisci su razni: urbanizacija, po\u017eari, eksploatacija \u0161uma i pijeska, saobra\u0107aj, intezivna poljoprivreda&#8230;). Male hidroelektrane dodatno doprinose iz\u010dezavanju ovih vrsta.<\/p>\n<p>\u0160irom Crne Gore zbog brojnih pritisaka iz\u010dezavaju centri za polaganje jaja vodozemaca. Snjegovi se br\u017ee tope, padavine su nagle &#8211; neujedna\u010dene, vodena tijela \u010de\u0161\u0107e presu\u0161uju, sve vi\u0161e je isu\u0161ivanja zbog urbanizacije. Zato ove vrste u Crnoj Gori vidljivo opadaju\u00a0 poslednjih 50 godina. Male hidroelektrane dodatno uti\u010du na njihovo opadanje i pove\u0107avaju stopu njihovog izumiranja. Kako blagostanje jedne ljudske zajednice direktno zavisi od jednog ekosistema i njegovih vrsta tako \u0107e se gubitak \u017eivotinjskog svijeta odraziti i na ekonomsku situaciju gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Da\u017edevnjaci na predvi\u0111enom biolo\u0161kom minimumu ne mogu da rastu, ne mogu da se hrane, a jo\u0161 manje se mogu razmno\u017eavati. \u010cak i kad je biolo\u0161ki minimum dobro isprojektovan, ovakve vrste ne mogu da \u017eive \u010ditavi \u017eivot na takvom minimumu.<\/p>\n<p>Ostaviti jednoj \u017eivotinji samo 30 % vremena da obavi svoje osnovne \u017eivotne potrebe je isto \u0161to i ostaviti \u010dovjeku 8 stati dnevno za san, odmor i kulturno uzdizanje. Biolo\u0161ki minimum je gu\u0161enje osnovnih uslova \u017eivota i napretka. To nije \u017eivot ve\u0107 pre\u017eivljavanje, borba za opstanak.<\/p>\n<p>Biolo\u0161ki minimum je najnepovoljniji uslov za \u017eivotinje koje su stalno ili povremeno vezane za vodu (brojni insekti, ribe, vodozemci, gmizavci, ptice, sisari). Prihvatiti biolo\u0161ki minimum zna\u010di prihvatiti ne\u0161to \u0161to ne psotoji, zna\u010di vidi\u0161 da je car go ali se ipak divi\u0161 njegovom odlijelu. Prihavti mHE za &#8220;zelenu&#8221; obnovljivu energiju je prihvatanje carevog novog odijela.<\/p>\n<p>Dovoljno je izmjestiti rijeku u du\u017eini od nekoliko stotina metara pa da do\u0111e do desetkovanja populacija da\u017edevnjaka kao i drugih vrsta koje imaju sli\u010dne biolo\u0161ke (egzistencijalne) zahtjeve. Iako je da\u017edevnjak vezan za vodenu sredinu samo jedan dio svog \u017eivotnog ciklusa, izgradnja mHE ote\u017eava ili onemogu\u0107ava proces razmno\u017eavanja i odgoj mladih.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-304205\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/dazdevnjak-1.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"360\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/dazdevnjak-1.jpg 640w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/dazdevnjak-1-300x169.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/dazdevnjak-1-580x326.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/>Da\u017edevnjaci se hrane sitnijim vrstama beski\u010dmenjaka (kao \u0161to su insekati) i ki\u010dmenjaka, kao \u0161to su punoglavci \u017eaba, a istovremeno su hrana za krupnije vrste \u017eivotinja. Zato imaju va\u017enu ulogu u jednom slatkovodnom (rije\u010dnom) ekosistemu i treba da budu dio procjene uticaja mHE na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n<p>Ako je jedna rijeka centar reprodukcije za jednu vrstu onda izmjena vodnog re\u017eima mo\u017ee da uzrokuje da populacija te vrste nestane sa datog prostora. \u0160areni da\u017edevnjak najvi\u0161e koristi planinske rijeke za polaganje jaja zato je njen status trebao biti razmotren elaboratom.<\/p>\n<p><strong>Kako to da ova vrsta nije pomenuta u elaboratu \u0161to je i slu\u010daj sa jo\u0161 nekim endemi\u010dnim i za\u0161ti\u0107enim vrstama i \u010dija je odgovornost ovog propusta?<\/strong><\/p>\n<p>Uzrok je stavljanje materijalnog ispred profesionalmog interesa. Lo\u0161a je kombinacija kad imate znanje a nemate karakter a pri tome ste na poziciji odlu\u010divanja. Jo\u0161 gora je kombinacija kada ste na poziciji, nemate znanje, nemate karakter a strah vas je da se suo\u010dite sa sobom.<\/p>\n<p>Primarnu odgovrnot imaju oni koji su pla\u0107eni od gra\u0111ana, a to su rukovodioci &#8211; politi\u010dka klasa, koju smo anga\u017eovali da upravljaju rijekama u funkciji gra\u0111anina, a ne u funkciji zavisnika mo\u0107i koji opstaju \u010derupaju\u0107i dr\u017eavu. Primarno mislim na rukovodstvo Minstartva ekonomije, Ministartva odr\u017eivog razvoja i Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine.<\/p>\n<p><strong>Da li ovakvi propusti dovode elaborat u pitanje i same dozvole?<\/strong><\/p>\n<p>U jednoj ure\u0111enoj dr\u017eavi, ovakav elaborat bi bio davno povu\u010den, a procesiurani svi u\u010desnici njegove izrade i njegovog odobravanja. Na kraju za\u0161to pla\u0107amo inspekciju i sudstvo kada institucije ne odgovaraju za ovakva nedjela?<\/p>\n<p><strong>Da li profesori i stru\u010dnjaci koji su potpisali elaborat mogu snositi sankcije zbog toga \u0161to nisu navodili endemi\u010dne i za\u0161ti\u0107ene vrste sa ovog podru\u010dija?<\/strong><\/p>\n<p>Svako ko uradi posao na \u0161tetu gra\u0111anina treba da snosi odgovornst. Prvo su odgovrne institucije koje su dale saglasnost na ovakav dokument (koji ne odgovara stvarnoj situaciji na terenu) a onda oni koji su vodili izradu ovog dokumenta.<\/p>\n<p><strong>Vuk Vujisi\u0107<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svako ko uradi posao na \u0161tetu gra\u0111anina treba da snosi odgovornst. Prvo su odgovrne institucije koje su dale saglasnost na ovakav dokument (koji ne odgovara stvarnoj situaciji na terenu) a onda oni koji su vodili izradu ovog dokumenta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":304206,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,14,12],"tags":[],"class_list":["post-304202","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304202","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304202"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304202\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":304207,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304202\/revisions\/304207"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/304206"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304202"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304202"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304202"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}