{"id":304117,"date":"2020-10-06T07:33:49","date_gmt":"2020-10-06T05:33:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=304117"},"modified":"2020-10-06T07:33:49","modified_gmt":"2020-10-06T05:33:49","slug":"spasavanje-eu-liberalnim-jednoumljem-i-demokratskim-totalitarizmom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/06\/spasavanje-eu-liberalnim-jednoumljem-i-demokratskim-totalitarizmom\/","title":{"rendered":"Spa\u0161avanje EU liberalnim jednoumljem i demokratskim totalitarizmom"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Meter<\/strong><\/p>\n

Europska unija puca po \u0161avovima, poglavito po pitanju strate\u0161kih vanjsko-politi\u010dkih smjernica njenog budu\u0107eg djelovanja, pitanju izbjegli\u010dke krize, kao i definiranja i za\u0161tite svojih energetskih interesa. Naravno, tu su jo\u0161 i neizbje\u017ene teme ideolo\u0161kog karaktera, poput onih koji se ti\u010du tzv. gender ideologije, razli\u010ditih seksualnih orijentacija itd., koje ni\u0161ta manje razaraju\u0107e ne djeluju na unutarnje europsko jedinstvo od ranije spomenutih tema, ali se svejedno i dalje uporno forsiraju u istom onom smjeru i na isti onaj na\u010din kako je to \u010dinila i prethodna EU administracija \u2013 nametanjem isklju\u010divo svojih stavova kao \u201eznanstveno dokazanih\u201c, \u201ejedino ispravnih\u201c\u00a0 i zato obligatornih za sve. Ali krenimo redom.<\/p>\n

Washington i London \u201eminiraju\u201c snove Bruxellesa o globalnoj EU<\/h2>\n

EU ima ambiciozni cilj postati samostalni globalni geopoliti\u010dki igra\u010d. Me\u0111utim, put do njega trnovit je i bremenit, a vjerojatno i nedosti\u017ean. Najprije ga je ote\u017eao neo\u010dekivani britanski Brexit, a onda i postoje\u0107a europska slo\u017eena sigurnosna arhitektura, u kojoj glavnu ulogu ima NATO savez, u kojemu, opet, glavnu ulogu imaju SAD, koje time \u201evedre i obla\u010de\u201c europskom sigurno\u0161\u0107u, kao klju\u010dnim elementom bilo \u010dije samostalnosti. Naime, vi\u0161egodi\u0161nja nastojanja vode\u0107ih \u010dlanica EU Njema\u010dke i Francuske za uspostavom samostalnih europskih vojnih snaga ili europske sigurnosne jezgre nikako ne uspijeva prona\u0107i finalni organizacijski i financijski modalitet, \u010demu, naravno, pridonosi i uspje\u0161no \u201eminiranje\u201c istoga od strane Washingtona i Londona (za njih i njihove interese u EU mo\u017ee biti prostora samo za NATO) kroz permanentna poticanja novih i podgrijavanja starih i potencijalno visokorizi\u010dnih kriza na isto\u010dnim i ju\u017enim granicama EU, uklju\u010dno i onu migrantsku. Istodobno, pokretanjem \u201eoperacije Ukrajina\u201c 2014.g. SAD su Uniji uspje\u0161no i mimo njezine volje nametnule zajedni\u010dkog velikog i opasnog neprijatelja (barem su ga tako slu\u017ebeno definirali stratezi u Washingtonu) \u2013 Rusiju. U tu je operaciju Bruxelles (prije svega Berlin) prili\u010dno naivno usko\u010dio, misle\u0107i kako \u0107e, od dotada\u0161nje dobre suradnje s Moskvom vi\u0161e profitirati daljnjim geopoliti\u010dkim pomakom EU prema istoku nakon sigurnog i brzog sankcijskog slamanja velikog konkurenta na istoku kontinenta. S Rusijom je, podsjetimo, do tada jako dobro gospodarski pa i politi\u010dki sura\u0111ivao (za usporedbu, do ukrajinske krize EU je s Rusijom ostvarivala godi\u0161nju trgovinsku razmjenu od oko 25 posto one ukupne, dok je ista ameri\u010dka razmjena s Rusijom iznosila svega 8 posto, te je svima u startu bilo jasno tko \u0107e u toj Zapadnoj sankcijskoj igri, koja je trebala trajati puno kra\u0107e s obzirom na o\u010dekivani brzi ruski slom i odustajanje Moskve od svojih vanjskopoliti\u010dkih ambicija do \u010dega nije do\u0161lo \u2013 odnijeti \u201edeblji kraj\u201c \u2013 EU ili SAD).<\/p>\n

Nakon ukrajinske, pa\u017eljivo tempirana i destruktivna bjeloruska kriza<\/h2>\n

Uz Ukrajinu, obli\u017enje bliskoisto\u010dne ratove, isto\u010dno-sredozemnu krizu s Turskom i \u201evje\u010dnu\u201c migrantsku krizu \u2013 Europsku uniju ovih je tjedana zatekla jo\u0161 jedna potencijalno opasna kriza \u2013 ona bjeloruska. Ne u smislu da \u0107e ta zemlja napasti neku od sebi susjednih \u010dlanica Unije, ve\u0107 zbog \u010dinjenice, da same zemlje \u010dlanice u dobroj mjeri razli\u010dito gledaju na modalitete njezinog rje\u0161avanja i tIme dodatno potkopavaju ionako krhko EU jedinstvo. Tu se prije svega misli na natezanja oko oblika sankcijskog paketa koji Bruxelles priprema protiv Minska. Tako\u0111er i EU i SAD u odnosu na Bjelorusiju nemaju iste poglede. Bruxelles sada puno vi\u0161e u obzir uzima sna\u017eni ruski \u010dimbenik koji utje\u010de na klju\u010dne procese unutar te dr\u017eave, nego li je to \u010dinio po pitanju Ukrajine, dok se Washington samo naizgled dr\u017ei puno nezainteresiranije i zadovoljava na\u010delnim frazama o nu\u017enosti prestanka kr\u0161enja ljudskih prava, uvo\u0111enja demokracije i, naravno, ponavljanja predsjedni\u010dkih izbora. Me\u0111utim pravi stav SAD-a po tom pitanju ogleda se kroz o\u0161tru i ratni\u010dku politiku koju su prema Minsku u startu zauzele Bjelorusiji grani\u010dne zemlje Poljska i Litva (koje su, zapravo, produ\u017eena ruka Washingtona za pritisak na EU), tra\u017ee\u0107i od Bruxellesa uvo\u0111enje sna\u017enih gospodarskih sankcija i protiv Bjelorusije i protiv Rusije \u201ekoja se mije\u0161a u unutarnje stvari Bjelorusije\u201c! (kao da se u njih nitko drugi ne mije\u0161a, ve\u0107 su svi ostali sami sveci). A to je suprotno stavovima \u201estarih\u201c \u010dlanica Unije, koji ne \u017eele novu eskalaciju ionako ve\u0107 vrlo lo\u0161ih odnosa s Moskvom. Njima je Ukrajina i vi\u0161e nego dovoljna.<\/p>\n

Koliko je stanje unutar EU slo\u017eeno po tom pitanju svjedo\u010di i \u010dinjenica da je 18. studenog, na zasjedanju Vije\u0107a stalnih predstavnika \u010dlanica EU u Bruxellesu, kada se razmatralo pitanje uvo\u0111enja sankcija protiv Bjelorusije \u010ditavu stvar sprije\u010dio Cipar, \u010diji je veleposlanik ulo\u017eio veto na prijedlog kaznenih mjera. Jedan neimenovani europski slu\u017ebenik za medije je izjavio kako Nikozija time \u201e\u0161titi re\u017eim Luka\u0161enka od posljedica njegovih nedemokratskih poteza i pritisaka\u201c. Me\u0111utim ciparska je strana vrlo brzo objasnila u \u010demu je stvarni problem: ona tra\u017ei od EU da uvede stro\u017ee sankcije protiv Turske zbog agresivnih poteza te zemlje u isto\u010dnom Sredozemnom moru prema Cipru i prema Gr\u010dkoj. I \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, takav ciparski stav, o nu\u017enosti uvo\u0111enja o\u0161trih sankcija protiv Ankare, dijeli i Francuska, dok mu se Njema\u010dka, kao trenuta\u010dna predsjedateljica EU protivi, ne \u017eele\u0107i zao\u0161travati odnose s neugodnom i velikom Turskom, i \u017eele\u0107i Turskoj uvesti samo \u201ekozmeti\u010dke\u201c sankcije, tipa onih protiv ni\u017eih dr\u017eavnih slu\u017ebenika ili tvrtki koje sudjeluju u istra\u017eiva\u010dkim radovima u spornim vodama Sredozemnog mora. O slo\u017eenosti stanja po EU svjedo\u010de i rije\u010di visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrela: \u201eU\u010dinit \u0107u sve, \u0161to je u mojoj mo\u0107i, kako bi sankcije protiv Bjelorusije bile usvojene na slijede\u0107em sastanku ministara. To postaje moj osobni cilj, jer shva\u0107am, kako od toga ovisi ugled Europske unije\u201c. Ali ako ugled EU ovisi o jednoj Bjelorusiji to je onda i vi\u0161e nego simptomati\u010dno.<\/p>\n

A najnoviji izazov iz Minska stigao je pro\u0161loga tjedna, kada je Luka\u0161enko, bez ikakve prethodne javne najave odr\u017eao slu\u017ebenu inauguraciju za svoj novi predsjedni\u010dki mandat i tome lukavo zadao vjerojatno i zavr\u0161ni udarac slaboj i lo\u0161e organiziranoj oporbi s obzirom da su inauguraciji nazo\u010dili brojni visoki vojni i obavje\u0161tajno-sigurnosni slu\u017ebenici, \u010dlanovi parlamenta, istaknuti dru\u0161tveni djelatnici i visoki vjerski predstavnici pa je, zapravo, te\u0161ko govoriti o nekoj \u201etajnosti\u201c inauguracije, ve\u0107 samo o \u010dimbeniku iznena\u0111enja zbog izostanka slu\u017ebene najave. A kako je ona provedena temeljem rezultata izbora koje Zapad i bjeloruska oporba ne priznaju kao legitimne, EU je po\u017eurila donijeti odluku da\u00a0 Luka\u0161enka ne priznaje za predsjednika te zemlje, dok se istodobno jedna od oporbenih \u010delnica Svetlana Tihanivskaya iz inozemstva, ni manje ni vi\u0161e nego samoproglasila novom bjeloruskom predsjednicom. Prethodno je, odmah nakon izbora, sama odlu\u010dila tu zemlju napustiti i nastanila se u Litvi odakle \u017eeli nastaviti politi\u010dko djelovanje u bjeloruskom dru\u0161tvu. Dakle, stvari su se poslo\u017eile vrlo sli\u010dno na\u010dinu na koji su SAD izre\u017eirale neuspje\u0161ni post-revolucionarni scenarij po pitanju Venezuele: nakon neuspjeha revolucionarnog uklanjanja predsjednika Nicolasa Madura, Washington je ni manje ni vi\u0161e nego sam proglasio oporbenog \u010delnika Juana Guaida novim predsjednikom te zemlje i na isto primorao EU koja je do tada, prije svih \u0160panjolska, imala vlastite gospodarske interese i kulturne veze s tom zemljom i koji su time svedeni na nulu te od sada ovise isklju\u010divo o Washingtonu tj. nekoj budu\u0107oj garnituri na vlasti u Caracasu \u2013 skrojenoj prema ameri\u010dkim \u017eeljama. Dovoljno je podsjetiti kako je sjedi\u0161te venezuelanske dr\u017eavne naftne korporacije PDVSE za Europu uvijek bilo u Lisabonu, da bi se nedugo nakon \u201ezaigranosti\u201c Bruxellesa s ameri\u010dkim igra\u010dem Juanom Guaidom ono ubrzo prebacilo u Moskvu. Sli\u010dno \u0107e biti i s Bjelorusijom, gdje\u00a0 spomenutu Svetlanu Tihanovsku \u010deka \u201esvijetla\u201c budu\u0107nost po recepturi Juana Guaida, dok \u0107e Europska unija \u201eprofitirati\u201c na na\u010din da \u0107e od ranije prili\u010dno pragmati\u010dnog i suradnji sa Zapadom (u zadanim uvjetima) dosta sklonog Luka\u0161enka sama sebi stvoriti novog neprijatelja bez da je on to sam ikada \u017eelio. Osim toga, takvim \u0107e kratkovidnim potezima Bjelorusiju vjerojatno zauvijek gurnuti u \u010dvrsti ruski zagrljaj, a sve to u ime ispraznih fraza o borbi za demokraciju i ljudska prava, nedostatak kojih, me\u0111utim, Europskoj uniji niti malo ne smeta kada je u pitanju suradnja s bogatim arapskim petro-monarhijama iz Perzijskog zaljeva.<\/p>\n

\u201eAfera Navalny\u201c \u2013 dodatno \u201eulje na vatru\u201c ionako \u201epregrijane\u201c EU<\/h2>\n

Ova nova bjeloruska \u201ekriza\u201c naizgled se slu\u010dajno poklopila i s \u201eaferom Navalny\u201c koja dodatno prijeti kako stvarnim energetskim interesima EU, tako i njenoj unutarnjoj koheziji. Jer ovom se aferom de facto odlu\u010duje o sudbini ruskog plinovoda Sjeverni tok 2. A evo \u0161to se doga\u0111a po tom pitanju:<\/p>\n

Jedna skupina zemalja EU, prije svega onih isto\u010dnih, predvo\u0111enih Poljskom i pribalti\u010dkim zemljama, \u017eeli \u017eurno zaustavljanje tog energetskog projekta, kao \u010din ka\u017enjavanja Rusije zbog trovanja Alekseja Navalnog bojnim otrovom Novi\u010dok (pa iako jo\u0161 nema nikakvih dokaza da je to smi\u0161ljeno u\u010dinila ruska dr\u017eava tj. tamo\u0161nji dr\u017eavni vrh, Rusija je gotovo automatski za to optu\u017eena). S druge strane, u Njema\u010dkoj se automatizmom formirala grupacija politi\u010dara i brojnih medija koji su zauzeli identi\u010dan stav onom poljskom, koji nije ni\u0161ta drugo doli posluh u odnosu na zahtjeve Washingtona koji o\u0161trim sankcijama prijeti Njema\u010dkoj ukoliko se taj projekt uspje\u0161no realizira (a podsje\u0107am, on je ve\u0107 gotovo pa dovr\u0161en i Njema\u010dkoj i drugim zemljama EU isporu\u010divao bi godi\u0161nje 55 milijuna m3 plina sigurnog i jeftinog ruskog plina). Me\u0111utim, kancelarka Angela Merkel i njena vlada, ali i predstavnici sna\u017ene njema\u010dke industrije protive se obustavi tog plinovoda, svjesni veli\u010dine negativnih gospodarskih i geopoliti\u010dkih posljedica po samu Njema\u010dku \u2013 koje bi bile goleme i o \u010demu smo ve\u0107 ranije op\u0161irno pisali. Upravo se zato oko toga pitanja stvorila \u010dudna i do sada nemogu\u0107a politi\u010dka simbioza u Bundestagu izme\u0111u vladaju\u0107e koalicije CDU\/CSU-SPD i krajnje desne stranke \u201eAlternativa za Njema\u010dku (AfD), kao i stranke Lijevi. Naime, 18. rujna frakcija \u201eSavez90\u201c\/\u201cZeleni\u201c u Bundestagu je podnijela prijedlog rezolucije kojom se tra\u017ei prestanak politi\u010dke potpore Sjevernom toku 2 i obustava njegove izgradnje, jer on \u201edijeli Europu, potkopava strate\u0161ki vanjskopoliti\u010dki suverenitet i suprotan je europskim klimatskim i energetskim ciljevima\u201c. Istodobno su predstavnici AfD-a podnijeli svoj prijedlog rezolucije kojim zahtijevaju potporu dovr\u0161enju spomenutog plinovoda za osiguranje energetske sigurnosti, i popunu nedostatka energenata koja \u0107e izniknuti kao rezultat zatvaranja njema\u010dkih atomskih centrala i termoelektrana na ugljen u idu\u0107ih 10 godina. Iza te druge rezolucije stali su i zastupnici vladaju\u0107e koalicije i Lijevi, tako da, u kona\u010dnici, niti jedan od dvaju prijedloga nije niti stavljen na glasovanje. Ve\u0107ina zastupnika podr\u017eala je odluku o predaji obaju dokumenata u parlamentarni Odbor za ekonomiju i energetiku.<\/p>\n

Po Washington je to bila \u201ekap koja je prelila \u010da\u0161u\u201c. Dr\u017eavni tajnik Mike Pompeo, odmah je, ni manje ni vi\u0161e nego javno pozvao da sve europske zemlje, koje to \u017eele, sa SAD-om formiraju \u010dvrstu koaliciju za borbu protiv Sjevernog toka 2, koji, kako tvrdi Washington, ugro\u017eava europsku energetsku sigurnost pove\u0107avaju\u0107i njezinu ovisnost o Rusiji. Naravno, u zamjenu EU nudi svoj skuplji \u2013 ukapljeni plin, kao \u201emolekule slobode\u201c u odnosu na \u201eagresorski\u201c ruski plin. Radi se, zapravo, o direktnom ameri\u010dkom udaru na EU i o poticaju stvaranja razdora u istoj, najbla\u017ee re\u010deno \u201esamo\u201c u sferi samostalnog odre\u0111ivanja europske energetske politike. Ali to se \u201eodlu\u010dni\u201c i \u201e\u010dvrsti\u201c EU politi\u010dari boje javno re\u0107i i radije \u0107e \u201epodvu\u0107i repove\u201c \u2013 kako su to ne jednom \u010dinili i tijekom burne europske povijesti u 19. i 20. stolje\u0107u kada je trebalo odlu\u010dno djelovati u spa\u0161avanju mira.<\/p>\n

Me\u0111utim, prema pisanju britanskog Financial Times-a (FT) od 23.9.,\u00a0 stav Angele Merkel o Sjevernom toku 2 i dalje ostaje isti, neovisno o trovanju Navalnog, a njen stav navodno podupire ve\u0107ina njema\u010dkog politi\u010dkog establi\u0161menta. Utjecajni njema\u010dki politi\u010dari na\u0161li su se u slo\u017eenoj situaciji. Oni \u017eele kazniti Moskvu zbog afere Navalny, ali i shva\u0107aju kako bi zaustavljanje projekta Sjeverni tok 2 Europi nanijelo zna\u010dajnu \u0161tetu, navodi FT. U EU raste potra\u017enja za plinom jer se vlastiti resursi toga energenta smanjuju. Otkaz od tog plinovoda sna\u017eno bi udario i europske investitore s obzirom kako je vi\u0161e od polovice izgradnje plinovoda pokriveno kreditima takvih europskih kompanija poput Royal Dutch Shell, Engie i OMV. Zato bi njema\u010dka vlada vjerojatno morala izgubiti milijune eura na kompenzacije u slu\u010daju blokade projekta, pi\u0161e britanski medij. Tako\u0111er, Njema\u010dka, za razliku od drugih zemalja, nema velike nacionalne energetske kompanije pa zato potpuno ovisi o energetskim isporukama privatnih tvrtki, navodi Kirsten Westphal, analiti\u010darka za me\u0111unarodne odnose i sigurnost (Stiftung Wissenschaft und Politik). A tim su \u201etvrtkama potrebni sigurni regulatorni okviri , i Berlin to zna\u201c.<\/p>\n

Ovdje bih podsjetio i kako su prije desetak dana austrijski premijer Sebastian Kurz i predsjednik te zemlje Alexander Van der Bellen izrazili potporu dovr\u0161etku izgradnje projekta Sjeverni tok 2. Time su Austrijanci (neoptere\u0107eni pro\u0161lo\u0161\u0107u), po ovom pitanju, figurativno re\u010deno, zapravo preuzeli ulogu \u201esamostalnih Nijemaca\u201c.<\/p>\n

Dubioze Europske komisije i nove \u201e\u017eeljezne leidi\u201c<\/h2>\n

S druge strane nova \u201e\u017eeljezna leidi\u201c EU, predsjednica EK Ursula von der Leyen, iako Nijemica, svu odgovornost za dono\u0161enje kona\u010dne odluke o Sjevernom toku 2 prebacuje na Berlin. Ona, kao donedavna ministrica obrane u biv\u0161oj vladi kancelarke Merkel sigurno ima znatno \u010dvr\u0161\u0107e veze sa strukturama NATO saveza a time i SAD-a nego sama kancelarka. Da se predsjednicu EK pita ona bi vjerojatno bila za zatvaranje spomenutog plinovoda, \u0161to se mo\u017ee i\u0161\u010ditati iz njenih nedavnih rije\u010di u europskom parlamentu, kada je gotovo pa zaprijetila onim oporbenim snagama u EU \u201ekoje se zala\u017eu za \u010dvr\u0161\u0107e odnose s Rusijom\u201c. Ona ne obra\u0107a Moskvi, znaju\u0107i kako to ne bi imalo nikakvog u\u010dinka, ve\u0107 onim snagama u Uniji koji misle druk\u010dije od mainstreama, ne samo po pitanju \u201ezajedni\u010dkog neprijatelja\u201c \u2013 Rusije. O tome svjedo\u010di i \u201eliberalno jednoumlje\u201c Bruxellesa oko na po\u010detku teksta spomenutih ideolo\u0161kih nesuglasica unutar EU, kao i \u201edemokratski totalitarizam\u201c kada je u pitanju ukupna politi\u010dka orijentacija EU (uklju\u010dno i ona oko migrantske krize), gdje tako\u0111er ne smije biti previ\u0161e slobodnomisle\u0107ih snaga koje odudaraju od mainstrema. O ovom drugom mo\u017eda najbolje svjedo\u010de i sada\u0161nji medijski napadi pojedinih talijanskih velikih medija na stranku Liga Mattea Salvinija uo\u010di predstoje\u0107ih lokalnih izbora u pojedinim talijanskim regijama. Tu se stranku (koja zastupa Bruxellesu potpuno suprotan model rje\u0161avanja migrantske krize ali i uspostavu normalnih odnosa s Rusijom, \u0161to je pravo \u201esvetogr\u0111e\u201c po Bruxelles) sada medijski optu\u017euje, ni manje ni vi\u0161e nego za primanje novaca od strane te iste Rusije za njezine politi\u010dke aktivnosti. \u201eSvemo\u0107na\u201c se i \u201eprebogata\u201c Rusija o\u010dito mije\u0161a u sve izbore: od britanskog Brexita, preko ameri\u010dkih predsjedni\u010dkih izbora, \u0161panjolskih parlamentarnih izbora, katalonskog referenduma o nezavisnosti, pa evo i do talijanskih lokalnih izbora.<\/p>\n

Ali to je tako. Sjedinjene Dr\u017eave zagrizle su u meko tkivo EU poput pit bula i vi\u0161e ne pu\u0161taju. One su nanju\u0161ile krv, dobro znaju\u0107i sve nedostatke u organizacijskom ustroju EU i sve njene unutarnje dubioze koje je paraliziraju u dono\u0161enju klju\u010dnih, prije svega vanjskopoliti\u010dkih odluka.<\/p>\n

A samodestruktivne odluke Bruxellesa, tipa spomenutih, koje se baziraju na \u201eliberalnom jednoumlju\u201c i \u201edemokratskom totalitarizmu\u201c \u2013 nikako ne\u0107e pripomo\u0107i izgradnji i u\u010dvr\u0161\u0107ivanju kohezije u EU, kao preduvjeta stvaranja njenog kona\u010dnog ustroja koji bi zadovoljavao klju\u010dne interese zemalja i naroda koji ju \u010dine. EU za to nema potrebnih preduvjeta i kapaciteta. Ona je, vrlo brzo po pojavi globalnih geopoliti\u010dkih problema, pala na ispitu po svim klju\u010dnim pitanjima \u2013 i zapravo je na najboljem putu da postane velika \u201elutka na koncu\u201c ameri\u010dkih interesa i interesa tamo\u0161njeg krupnog kapitala, uz posljedi\u010dni posvema\u0161nji gubitak europskog identiteta.<\/p>\n

Kaos i igra na sve ili ni\u0161ta<\/h2>\n

Post-hladnoratovski europski i svjetski sustav se raspao i formira se novi globalni politi\u010dki ustroj. Karakterizira ga pokrenuta otvorena ameri\u010dka (s vremenom, vjerojatno vrlo brzo, SAD-u \u0107e se u tome pridru\u017eiti i \u010ditav Zapad) borba protiv Rusije i vjerojatno \u010ditavoga Istoka. Ta borba za dominaciju toliko je sna\u017ena, da je obi\u010dnim dr\u017eavama \u2013 neposredno ne uvu\u010denima u taj sukob, sve te\u017ee zadr\u017eati neutralnost te su primorane svrstavati se za jednu od sukobljenih strana, time \u010dine\u0107i strate\u0161ki izbor ili prema kona\u010dnoj pobjedi ili prema svom potpunom porazu. Pri tom nitko ne zna kona\u010dan rezultat, jer suprostavljene su snage ravnopravnije nego ikada ranije u povijesti. Primjera sli\u010dnog ovome povijesno gledano nije bilo pa su bilo kakve projekcije ovog, o\u010dito dugotrajnog i pozicijskog sukoba (bez nu\u017enih velikih otvorenih vojnih djelovanja) gotovo nemogu\u0107e i krajnje nepredvidljive i nepouzdane.<\/p>\n

U tome i jest opasnost za svijet: jer sve se svodi na opasni hazard i igru na sve ili ni\u0161ta. Kada se gubi dominacija ili hegemonija \u2013 oni koji su bili u takvoj poziciji obi\u010dno se odlu\u010duju za krajnje-rizi\u010dne poteze. A u ovom je slu\u010daju ulog doslovno \u010ditavi svijet. Rezultat \u0107e biti ili njegova sloboda i nesputani razvoj, ili klasi\u010dna diktatura pod pla\u0161tom ove ili one ideologije ili politi\u010dke misli u korist samo odre\u0111enog kruga ljudi. Tko to ne vidi ili se \u201esamo\u201c a priori navija\u010dki svrstava uz bilo koju sukobljenu stranu, odustaju\u0107i pritom od zdravorazumskog promi\u0161ljanja i nu\u017ene kritike, obi\u010dni je slijepac i naivac koji \u0107e se prije ili kasnije svemu samo \u010duditi.<\/p>\n

Geopolitikanews<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U tome i jest opasnost za svijet: jer sve se svodi na opasni hazard i igru na sve ili ni\u0161ta. Kada se gubi dominacija ili hegemonija \u2013 oni koji su bili u takvoj poziciji obi\u010dno se odlu\u010duju za krajnje-rizi\u010dne poteze<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276731,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-304117","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304117"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304117\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":304118,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304117\/revisions\/304118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}