{"id":304065,"date":"2020-10-05T13:20:31","date_gmt":"2020-10-05T11:20:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=304065"},"modified":"2020-10-05T13:55:39","modified_gmt":"2020-10-05T11:55:39","slug":"ekonomski-izgubljena-godina-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/05\/ekonomski-izgubljena-godina-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Ekonomski izgubljena godina u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: <\/strong>Milo\u0161 Krivokapi\u0107*<\/strong><\/p>\n

Pojavom korona virusa u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore je ubrzo uvela restriktivne mjere koje su uklju\u010divale zabranu javnog okupljanja gra\u0111ana, odr\u017eavanje fizi\u010dke distance me\u0111u ljudima, te zatvaranje brojnih djelatnosti kako bi se sprije\u010dilo \u0161irenje virusa. Da nije bilo restriktivnih mjera, broj zara\u017eenih bi br\u017ee rastao kao i smrtnost oboljelih, \u0161to bi izazvalo veliki pritisak na zdravstveni sistem. Sa druge strane, uvedene restriktivne mjere su paralisale krhku crnogorsku ekonomiju u kojoj turizam kao volativna grana privrede ima u\u010de\u0161\u0107e<\/a> od 25% u BDP-u zemlje.<\/p>\n

Budu\u0107i da su granice bile zatvorene od polovine marta do polovine avgusta, to je osim drasti\u010dnog pada broja turista dovelo do daljeg prelivanja na druge grane privrede \u0161to je nadalje uticalo na pad proizvoda i usluga onih grana koje su direktno ili indirektno vezane za turizam.<\/p>\n

Pokrenuta spirala dovela je do toga da dr\u017eava prihoduje manje poreza, a kompanije ve\u0107 du\u017ee vremena sni\u017eavaju plate zaposlenih ili ih otpu\u0161taju uslijed pada prihoda. Pokrivenost uvoza izvozom ekonomije je svega nekih 16 %, javni dug dr\u017eave je preko 80 %, a deficit bud\u017eeta, deficit platnog bilansa, te pad kreditnog rejtinga zemlje do zone \u0161pekulativnog duga, samo potvr\u0111uje koliko je crnogorska ekonomija ranjiva, a eksterni \u0161okovi poput korona virusa pravi su izazov i za mnogo razvijenije ekonomije<\/a> od crnogorske.<\/p>\n

Prvi paket mjera<\/strong><\/h2>\n

Vlada Crne Gore je donijela prvi paket mjera krajem marta ove godine. Jedna od najzna\u010dajnijih stavki u tom prvom paketu mjera bilo je davanje 70 % subvencija od minimalne zarade za zatvorene djelatnosti i 100 % poreza i doprinosa na minimalnu platu za svakog zaposlenog<\/a> radnika. Za ugro\u017eene djelatnosti koje su nastavile sa radom, a koje je korona virus uzdrmao, subvencija je iznosila 50 % bruto iznosa minimalne plate za registrovanog zaposlenog.<\/p>\n

Uvedene mjere nisu bile dovoljne da saniraju negativne uticaje po ekonomiju gdje je minimalna plata 222 eura u zemlji u kojoj oko 98 % ekonomije \u010dine mikro, mala i srednja preduze\u0107a. U isto to vrijeme, krajem marta ove godine, Vlada Velike Britanije je zaposlenima pogo\u0111enim korona virusom davala plate u iznosu od 80% koje primaju, do 2500 funti<\/a> neto mjese\u010dno.<\/p>\n

Pro\u0161le godine prihod od turizma iznosio je 1.100.000.000 eura, a ove godine o\u010dekuje se da turizam bude maksimalno na nivou od 10 % od pro\u0161logodi\u0161njeg, \u0161to zna\u010di da \u0107e prihodi ove godine biti manji za skoro jednu milijardu eura. U Crnoj Gori ima preko 1000 taksista koji nisu radili uslijed pandemije tokom marta i aprila, pa se na njihovom primjeru mo\u017ee vidjeti koliki je negativan uticaj korona virusa na zaposlenost. Tako\u0111e, ima oko 6 000 zaposlenih u hotelskoj industriji pa je onda jasno vidljiva razmjera krize na industriju na koju je indirektno povezano jo\u0161 35 000 ljudi i to ponajvi\u0161e ugostitelji i trgovci.<\/p>\n

Drugi paket mjera<\/strong><\/h2>\n

Krajem aprila ove godine Vlada Crne Gore je pomogla turizam sa 5 miliona eura, \u0161to je nedovoljno za privrednu granu koja zapo\u0161ljava preko deset hiljada ljudi i koja je generisala prihod od milijardu eura pro\u0161le godine. Tim drugim paketom mjera utvr\u0111eno je jo\u0161 da 100 000 zaposlenih u privredi dobije pomo\u0107 u iznosu od 46 miliona eura neto za period od tri mjeseca, \u0161to je nekih 130 eura mjese\u010dno po zaposlenom, a to je daleko ispod minimalne zarade. Platni promet u aprilu pro\u0161le godine iznosio je 1.65 milijardi eura, a ove godine svega 1.1 milijardu eura, pa se i tu vidi razaraju\u0107i efekat<\/a> korona virusa.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dok traje drugi paket pomo\u0107i, Vlada CG je smanjila plate funkcionerima sa najve\u0107im zaradama u administraciji do 50 %, Elektroprivreda je udvostru\u010dila subvencije najugro\u017eenijim porodicama gdje je 20.892 socijalno ugro\u017eenih lica i to je ko\u0161talo 825 000 eura. Data je jednokratna pomo\u0107 nezaposlenim licima koji su se na\u0161li na evidenciji Zavoda za zapo\u0161ljavanje na dan 31. marta i takvih lica je bilo 16 000, kao i djelu penzionera, \u0161to je zajedno ko\u0161talo<\/a> 290.000 eura.<\/p>\n

Krajem maja Crna Gora je otvorila granice ka zemljama Evropske Unije, no to nije dovelo do dolaska inostranih gostiju, budu\u0107i da su Rusija, Srbija i Bosna i Hercegovina primarna tr\u017ei\u0161ta odakle dolaze ljudi, pa su i mnogi hoteli ostali zatvoreni cijeli jun. Rebalans bud\u017eeta je u junu ra\u0111en pod pretpostavkom pada turizma 40 %, no kako je njegov pad duplo ve\u0107i, onda je jasno da \u0107e u dr\u017eavnoj kasi nedostajati puno vi\u0161e novca nego \u0161to je projektovala vlast.<\/p>\n

Pla\u017ee i hoteli u julu bili su sablasno prazni, pove\u0107avao se broj zara\u017eenih korona virusom, a nezaposlenost je porasla za oko 30 000 ljudi, pogo\u0111eni su doslovno svi \u2013 turizam, ugostiteljstvo, trgovina, poljoprivreda, prehrambena industrija. Sezonskog zapo\u0161ljavanja nije bilo, nego su zaposlenima smanjivani radni sati i dijeljeni otkazi uslijed pove\u0107anja zaliha, nagomilanih tro\u0161kova i niskih prihoda. Kruzeri nisu uplovljavali u Boku Kotorsku, \u0161to je direktno uticalo na poslovanje brojnih djelatnosti u Kotoru.<\/p>\n

Nezadovoljna biznis zajednica i gra\u0111ani<\/strong><\/h2>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Biznis zajednica nije bila zadovoljna sprovedenim mjerama Vlade Crne Gore, nego je zahtijevala korijenite promjene, prije svega sni\u017eavanja stope PDV-a sa 21 % na 7 % za turizam, te da se kompanije iz ove djelatnosti oslobode pla\u0107anja svih lokalnih i komunalnih naknada za 2020. godinu uz reprogram obaveza prema javnim preduze\u0107ima i lokalnim samoupravama. Predlog Unije poslodavaca da Centralna banka Crne Gore nalo\u017ei komercijalnim bankama smanjenje kamatnih stopa i naknada uslijed krize, tako\u0111e nije usvojen. Neadekvatne mjere Vlade Crne Gore uticale su da u periodu od februara do aprila do\u0111e do pada depozita za 138 miliona eura i to najvi\u0161e u privatnim kompanijama, kojima je bila ugro\u017eena likvidnost, kao i porast nezaposlenih od oko 5 000 ljudi i to samo u aprilu.<\/p>\n

U tom periodu dr\u017eava je mogla da donese otpis doprinosa, prireza i lokalnih davanja na period od tri mjeseca na po\u010detku pandemije, ali i sistem naplate PDV-a po napla\u0107enoj, a ne izdatoj fakturi, gdje bi dr\u017eava bila zadnja koja uzima novac, nakon radnika, dobavlja\u010da, kreditora. Gra\u0111ani su se uglavnom pridr\u017eavali mjera koje su uklju\u010divale karantin i zatvaranje brojnih djelatnosti. Naravno, bilo je i sporadi\u010dnih slu\u010dajeva kr\u0161enja mjera, a protiv takvih lica su podnesene prijave, tako da se mo\u017ee re\u0107i da su gra\u0111ani bili disciplinovani, slu\u0161aju\u0107i preporuke doktora iz Nacionalnog koordinacionog tijela kojeg je oformila Vlada CG u borbi protiv pandemije.<\/p>\n

Visok stepen saglasnosti gra\u0111ana u vezi politika nadle\u017enih je naru\u0161en onog trenutka kada je Vlada CG objavila spisak lica kojima su izdata rje\u0161enja o obaveznoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana. Spiskovi su sadr\u017eavali imena i prezimena gra\u0111ana i adresu prebivali\u0161ta. \u201cNeka svako zna ko ga od kom\u0161ija i sugra\u0111ana dovodi u opasnost\u201d, bilo je navedeno u tviter objavi Vlade. Nevladine organizacije o\u0161tro su osudile ovakvu odluku Vlade CG zbog direktnog kr\u0161enja Ustava, zakona i me\u0111unarodnih standarda u oblasti ljudskih prava i demokratije, a \u201cVijesti\u201d kao medij sa najve\u0107im povjerenjem gra\u0111ana su odbile da objave spomenuti spisak ne podr\u017eavaju\u0107i odluku Vlade koja je kr\u0161ila<\/a> Ustav. To sve je dovelo do pada podr\u0161ke gra\u0111ana Vladi CG u borbi protiv korona virusa ovakvim politikama.<\/p>\n

Tre\u0107i paket mjera<\/strong><\/h2>\n

Krajem jula Vlada Crne Gore je donijela tre\u0107i paket mjera koji je uklju\u010divao subvencije turizmu 83.4 miliona eura u kratkom roku, a cijeli paket je te\u017eak 1.22 milijarde eura u srednjem i dugom roku od 2020 do 2024 godine. Smanjenje PDV-a na hranu u sektoru turizma na 7 % je bila dobra odluka koja je trebala biti ranije donesena, no upada u o\u010di da su subvencije za izdavaoce privatnog smje\u0161taja svega 3 miliona eura, a u njima se ostvaruje 73 % no\u0107enja, \u0161to zna\u010di da oni koji izdaju stanove i apartmane ne mogu da o\u010dekuju niti pribli\u017ean dio u odnosu na onaj koji dobijaju hoteli.<\/p>\n

Kako Vlada CG naziva strate\u0161kim granama privrede turizam i poljoprivredu, onda je o\u010dito da 3 miliona eura izdvojenih za poljoprivredu od ukupno 127,4 miliona u kratkom roku nisu dovoljna pomo\u0107. Navedene mjere percipirane su u javnosti kao nedovoljne za o\u010duvanje broja zaposlenih i pomo\u0107i malom i srednjem biznisu, budu\u0107i da su brojni ljudi ostali bez posla.<\/p>\n

Vlada Crne Gore je u junu zatra\u017eila kredit od MMF-a za ekonomsku krizu izazvanu korona virusom u kome je navedeno da ne planira izdvajanje sredstava za nastavak izgradnje autoputa do 2025. godine. Tim postupkom Vlada CG je priznala da nema dovoljno sredstava za, kako ka\u017eu, vitalan kapitalni projekat za razvoj zemlje. Ina\u010de, kredit za izgradnju autoputa Bar \u2013 Boljare uzet je kod kineske dr\u017eavne banke za koji je kao kolateral stavljena teritorija Crne Gore, a za eventualne sporove nadle\u017ean je sud u Pekingu.<\/p>\n

Treba ista\u0107i da je Evropka investiciona banka odbila da finansira ovaj projekat, jer je studija izvodljivosti pokazala da izgradnja autoputa nije isplativa i da \u0107e \u017eestoko uzdrmati stabilnost<\/a> javnih finansija. Prva rata za autoput dospijeva na naplatu idu\u0107e godine, \u0161to nam govori da \u0107e javni dug jo\u0161 vi\u0161e porasti i da \u0107e kriza potrajati u du\u017eem vremenskom periodu.<\/p>\n

Valja ista\u0107i da je tre\u0107i paket mjera predstavljen mjesec dana pred izbore koji su odr\u017eani tridesetog avgusta, a upada u oko mjera da \u0107e biti pove\u0107ane najni\u017ee penzije sa 128 na 145 eura. Kako je do\u0161lo do ogromnog pada zaposlenosti u privredi, onda je jasno da \u0107e nakon uspostavljanja nove Vlade do\u0107i do smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru i do smanjenja plata, tako da pove\u0107anje najni\u017eih penzija ne\u0107e ni\u0161ta zna\u010diti naspram rezova kakvi se spremaju kod zaposlenih u administraciji.<\/p>\n

Ekonomski izgubljena godina<\/strong><\/h2>\n

Ekonomske mjere koje je Vlada mogla odmah da uvede zbog pandemije jesu promptno sni\u017eavanje stope PDV-a, garantovanje otkupa poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima \u010dime bi se pove\u0107ala zaposlenost i investicije u ovoj djelatnosti. Zatim, naplata PDV-a po napla\u0107enoj, a ne izdatoj fakturi, pregovaranje sa povjeriocima oko odlaganja isplate kreditnih obaveza kako bi se novac upumpao u privredu radi pove\u0107anja likvidnosti. Davanje izda\u0161nijih subvencija zatvorenim i ugro\u017eenim djelatnostima je bilo nu\u017eno kada je vi\u0161egodi\u0161nji plan pomo\u0107i nacionalnom avioprevozniku sa par stotina zaposlenih, Montenegro Airlinesu, te\u017eak 155 miliona eura. Mikro, mala i srednja preduze\u0107a kao okosnica ekonomije morala su da imaju ve\u0107u podr\u0161ku Vlade Crne Gore radi pospje\u0161ivanja likvidnosti i odr\u017eavanja zaposlenosti.<\/p>\n

Kompanije \u0107e morati da prebace poslovanje online ukoliko je to mogu\u0107e, kao \u0161to su pojedini restorani uveli naru\u010divanje hrane putem aplikacija. Za mnoge gra\u0111ane ova godina je ekonomski izgubljena, pa stoga nije lo\u0161e da vrijeme iskoriste za rad na sebi \u2013 \u010ditanje, u\u010denje stranih jezika ili osnova programiranja. \u010ceka nas duga i te\u0161ka zima, pa bi pametno bilo do\u010dekati vrijeme nakon KOVID-19 sa novim znanjima i vje\u0161tinama.<\/p>\n

Ovaj blog je objavljen u okviru inicijativu \u201ePri\u010de iz regiona<\/a><\/strong>\u201d koja sprovode\u00a0Res Publica<\/strong><\/a>\u00a0i\u00a0Institut za komunikacijske studije<\/strong><\/a>\u00a0(Makedonije), u saradnji sa\u00a0ABCnews.al<\/strong><\/a>\u00a0(Albanija),\u00a0Analiziraj.ba<\/strong><\/a>\u00a0(BiH),\u00a0Sbunker<\/strong><\/a>\u00a0(Kosovo), gra\u0111anskom inicijativom \u201eNe davimo Beograd<\/strong><\/a>\u201c (Srbija),\u00a0PCNEN<\/strong><\/a>\u00a0(Crna Gora),\u00a0Prlija<\/strong><\/a>\u00a0(Hrvatska) i\u00a0SEGA<\/strong><\/a>\u00a0(Bugarija).<\/p>\n

*Milo\u0161 Krivokapi\u0107 je iz Herceg Novog. Zavr\u0161io je politikologiju i menad\u017ement na dr\u017eavnom Univerzitetu Crne Gore.<\/strong><\/em><\/p>\n

Napomena: Stajali\u0161ta i mi\u0161ljenja iznesena u ovom \u010dlanku mi\u0161ljenja su autora i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stavove Instituta za komunikacijske studije ili donatora.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neadekvatne mjere Vlade Crne Gore uticale su da u periodu od februara do aprila do\u0111e do pada depozita za 138 miliona eura i to najvi\u0161e u privatnim kompanijama, kojima je bila ugro\u017eena likvidnost, kao i porast nezaposlenih od oko 5 000 ljudi i to samo u aprilu.<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":275990,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[637],"class_list":["post-304065","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-covid-19"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304065","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=304065"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304065\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":304074,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/304065\/revisions\/304074"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275990"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=304065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=304065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=304065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}