Za\u010detnik projekta hrvatskog Muzeja la\u017enih vijesti Lordan Prelog rekao je da je \u201enajefikasnija borba protiv \u2018fejk njuza\u2019 dalji razvoj kvalitetnog, odgovornog i na \u010dinjenicama utemeljenog novinarstva uz istovremeno osvje\u0161\u0107ivanje gra\u0111ana o opasnosti i ra\u0161irenosti la\u017enih vijesti, ali i njihovo podsticanje na kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i potrebu medijskog opismenjavanja, naro\u010dito me\u0111u mladima\u201c.<\/p>\n
Kako prenosi Hina, projekt Muzeja la\u017enih vijesti nastao je na temelju vi\u0161egodi\u0161njeg rada Instituta za nove medije i elektronsku demokratiju (InMed) koji vi\u0161e od dvadeset godina organizuje me\u0111unarodnu konferenciju Informacijska tehnologija i novinarstvo u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku.<\/p>\n
Prema Prelogovim rije\u010dima, InMed je jedina organizacija u Hrvatskoj \u010dlan SOMA-e (Social Observatory for Disinformation and Social Media Analysis), jedne od vode\u0107ih mre\u017ea institucija koje se bave otkrivanjem la\u017enih vijesti i modela njihovog \u0161irenja.<\/p>\n
Prelog je rekao da planira da prikupi \u0161to ve\u0107i broj svjedo\u010danstava poznatih novinara i eminentnih stru\u010dnjaka iz medija, komunikacija i ostalih srodnih podru\u010dja koji su se u\u00a0 radu susreli s pojavom dezinformacija.<\/p>\n
Prelog isti\u010de da je pojam \u201edezinformacija\u201c puno precizniji od kovanice \u201efejk njuz\u201c koju je popularisao ameri\u010dki predsjednik Donald Tramp nakon predsjedni\u010dkih izbora 2016. On je dodao da je \u201eKler Vordl (Claire Wardle) svjetski autoritet za proveru \u010dinjenica\u201c, podijelila\u00a0 \u201ela\u017ene vesti\u201c u tri grupe.<\/p>\n
Prva je \u201emisinfomej\u0161n\u201c(misinformation) \u2013 nenamjerne gre\u0161ke u tekstu ili interpretaciji statisti\u010dkih podataka i sli\u010dno, druga je \u201edisinformej\u0161n\u201c (disinformation) \u2013\u00a0 u potpunosti izmi\u0161ljen ili manipulisan sadr\u017eaj i namjerno stvaranje teorija zavjere ili neutemeljenih glasina i tre\u0107a \u201emalinformej\u0161n\u201c (malinformation) \u2013 objava sadr\u017eaja s ciljem direktnog nano\u0161enja \u0161tete pojedincu ili odre\u0111enoj instituciji.<\/p>\n
Obilje\u017eja la\u017enih vijesti su namjerna promjena konteksta, datuma i\/ili vremena originalnog sadr\u017eaja. Radi uvjerljivosti obi\u010dno sadr\u017ee \u201ezrnce istine\u201c, ta\u010dnu ili djelomi\u010dno ta\u010dnu manje va\u017enu (pod)informaciju i to manje ili vi\u0161e vje\u0161to upakovanu u isfabrikovan sadr\u017eaj koji vrlo lako mo\u017ee \u201einformisati\u201c neupu\u0107enog, neinformisanog i, na\u017ealost, naj\u010de\u0161\u0107e nedovoljno medijski \u201eopismenjenog\u201c korisnika.<\/p>\n
Prva dva tipa la\u017enih vijesti naj\u010de\u0161\u0107e se \u0161ire na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a javnost, pogotovo novinari, najve\u0107u pa\u017enju treba da posevte poslednjoj, najopasnijoj vrsti\u00a0 \u201ezlo\u0107udne informacije\u201c jer upravo takve la\u017ene vijesti mogu nanijeti najve\u0107u \u0161tetu pojedincu, kompaniji, nekoj organizaciji, pokretu, politi\u010dkoj stranci i zaklju\u010dno cijelom dru\u0161tvu, a \u0161tetu trpi i sam novinar ili medij koji nasjijedne\u201c u nekriti\u010dkom preno\u0161enju te vesti, naveo je Prelog.<\/p>\n