{"id":303944,"date":"2020-10-04T10:03:26","date_gmt":"2020-10-04T08:03:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=303944"},"modified":"2020-10-04T10:03:26","modified_gmt":"2020-10-04T08:03:26","slug":"mikroplastika-i-klimatska-kriza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/04\/mikroplastika-i-klimatska-kriza\/","title":{"rendered":"Mikroplastika i klimatska kriza"},"content":{"rendered":"

Autorka: Karla Andri\u0107<\/strong><\/p>\n

Kat Austen je umjetnica koja se bavi pitanjem za\u0161tite okoli\u0161a. Kombinira razne discipline i medije, stvaraju\u0107i kiparske i novomedijske instalacije, performanse i participacijske radove. Njezina se praksa zasniva na opse\u017enim istra\u017eivanjima i teoriji, a vo\u0111ena je motivacijom da istra\u017ei kako krenuti prema dru\u0161tveno i okoli\u0161no pravednijoj budu\u0107nosti. Na Touch Me festivalu i izlo\u017ebi OTVORENO – \u017diva bi\u0107a i njihove opasne veze, koja je producirana u sklopu europske mre\u017ee EMAP \u2013 European Media Art Platform, umjetnica izla\u017ee multimedijski projekt Neznanac drve\u0107u kojim istra\u017euje komplementarnu koegzistenciju mikroplastike i drve\u0107a kao spremnike ugljika. Njezin rad mo\u017eete vidjeti do 3. listopada u HALI V Tehni\u010dkog muzeja Nikola Tesla.<\/em><\/p>\n

U svojoj umjetni\u010dkoj praksi usredoto\u010dujete se na pitanja za\u0161tite okoli\u0161a. Kako je za\u017eivio va\u0161 multimedijalni projekt Neznanac drve\u0107u?<\/strong><\/p>\n

Neznanac drve\u0107u temelji se na mojem trenutnom istra\u017eivanju o temi mikroplastike i klimatske krize. Neznanac drve\u0107u je rad koji istra\u017euje dosege antropogeni\u010dkog utjecaja, promatraju\u0107i su\u017eivot mikroplastike i \u0161uma kao spremnika ugljika. Temom mikroplastike po\u010dela sam se baviti 2015. godine, razvijaju\u0107i DIY kemijske metode za izolaciju i identifikaciju mikroplastike, u suradnji s Gjinom \u0160uti\u0107em iz nezavisnog istra\u017eiva\u010dkog instituta Universal Research Institute. Otuda se razvio projekt suradni\u010dkog istra\u017eivanja i radionica Sushi Roulette, u sklopu kojeg zajedno s polaznicima prou\u010davamo prisutnost mikroplastike u ribi. Tako\u0111er sam u suradnji s Joannom MacLean pokrenula radionicu (Un)Real Ecologies, na kojoj s polaznicima promatramo supostojanje mikroplastike i mikroba u vodenim okoli\u0161ima.<\/p>\n

Klimatskom krizom bavim se jo\u0161 du\u017ee, a sredi\u0161nja mi je motivacija poku\u0161ati shvatiti nedostatak na\u0161eg djelovanja, to jest, za\u0161to ni\u0161ta ne poduzimamo u vezi nje. Moji raniji radovi bavili su se sjeci\u0161tem klimatske krize i kliktivizma, odnosno, zamjenjivanjem djelovanja, te emocionalnih i empati\u010dnih odnosa, nehumanim stavovima i superiornim na\u010dinom razmi\u0161ljanja pod utjecajem antopogeni\u010dkih okoli\u0161nih promjena.<\/p>\n

Budu\u0107i da novija istra\u017eivanja pokazuju prisustvo plastike \u010dak i na rubnim podru\u010djima ljudskog dosega, od vrha Mount Everesta do dna Marijanske brazde, \u017eeljela sam razviti projekt o tome kako bi se plastika, kao dugotrajan materijal na bazi ugljika, mogla slagati s drugim spremnicima ugljika u okoli\u0161u. Zaga\u0111enje plastikom predstavlja problem, no ona se dobiva iz nafte, \u010dovjekovim prera\u0111ivanjem organskih tvari koje su se tisu\u0107ama godina razgra\u0111ivale, stoga mi se prikladnim \u010dinilo istra\u017eiti mogu\u0107nosti asimilacije plastike u njezine daljnje pretke \u2013 stabla.<\/p>\n

Mikroplastika je izuzetno \u0161tetna za ekosustav, no va\u0161 nas projekt u\u010di da u vrijeme klimatske krize, stabla i mikroplastika mogu \u017eivjeti u su\u017eivotu u \u0161umama. Mo\u017eete li nam to pojasniti?<\/strong><\/p>\n

Rekla bih da je kvaliteta tog su\u017eivota jo\u0161 uvijek neizvjesna, no plastika i drve\u0107e svakako ve\u0107 \u017eive jedno pored drugog, jer je mikroplastika prisutna posvuda. Neznanac drve\u0107u je kontinuirano istra\u017eivanje o stvarnom stanju tog su\u017eivota izme\u0111u mikroplastike i drve\u0107a, no jo\u0161 je nepoznato nadopunjuju li se oni ili su me\u0111usobno u konfliktu. Zasad znamo da kod nekih drugih vrsta biljaka, prisutnost mikroplastike ponekad mo\u017ee potaknuti rast uslijed njezinih fizi\u010dkih u\u010dinaka na tlo. No tako\u0111er su poznati i \u0161tetni utjecaji prisutnosti mikroplastike u organizmima i biljkama. U suradnji sa stru\u010dnjacima provodim eksperimente kako bih otkrila je li u slu\u010daju stabala breze mogu\u0107e primijetiti utjecaj mikroplastike na njihov rast, te je li u samom tkivu stabala vidljiva apsorpcija mikroplastike.<\/p>\n

Ovo istra\u017eivanje povezujem i s pitanjem identiteta, budu\u0107i da promatra kako inkorporiranje jednog entiteta \u2013 kojeg u slu\u010daju mikroplastike smatramo stranim i neprirodnim \u2013 u drugi mo\u017ee utjecati na oba entiteta. Jedan od segmenata mojeg istra\u017eivanja o klimatskoj krizi prou\u010dava utjecaj dru\u0161tvenih struktura i kolektivnosti na na\u0161u sposobnost i spremnost prihva\u0107anja stvarnosti krize i prilago\u0111avanja na\u0161ih \u017eivota u skladu s njom. Tu su klju\u010dan \u010dimbenik me\u0111uljudski odnosi, a oni ovise i o na\u0161em vlastitom, dinami\u010dnom poimanju identiteta. Nadam se da \u0107u promatranjem pojma dinami\u010dnog identiteta, istra\u017euju\u0107i fizi\u010dko prodiranje mikroplastike u slo\u017eene \u0161umske sustave i pojedina\u010dna stabla, mo\u017eda do\u0107i do novih saznanja o interakciji me\u0111u ljudima, kao i o odnosu \u010dovjeka prema ne-ljudskih oblicima \u017eivota.<\/p>\n

Za\u0161to je ba\u0161 breza u sredi\u0161tu va\u0161eg istra\u017eivanja?<\/strong><\/p>\n

Breza je pionirska vrsta, \u0161to zna\u010di da kolonizira o\u0161te\u0107ena podru\u010dja tla, omogu\u0107avaju\u0107i nastanjivanje drugih vrsta drve\u0107a. \u010cesto raste na rubnim podru\u010djima. Zbog vitkog debla, treperavog li\u0161\u0107a i bijele kore, breze se doimaju krhkima, no one su zapravo vrlo otporna stabla koja predvode obnovu. U mnogim kulturama breza se tradicionalno smatra za\u0161titnikom i simbolizira \u010disto\u0107u, svjetlost, prolje\u0107e i \u017eenstvenost. Danas je posebno zanimljiva \u010dinjenica da su se stabla breza neko\u0107 sadila ispred ku\u0107e kako bi brezin duh uku\u0107ane \u0161titio od epidemija. Novija istra\u017eivanja pokazuju da je breza dobar kandidat za remedijaciju tla pogo\u0111enog nekim oblikom kemijskog zaga\u0111enja. Zahvaljuju\u0107i spoju tradicionalnih vjerovanja, estetike i prirodnih svojstava, breza je odli\u010dan kandidat za ostvarivanje su\u017eivota s plastikom za dobrobit ekosustava \u2013 breza je pionir u plastisferi.<\/p>\n

\u0160to ste otkrili prou\u010davaju\u0107i \u0161ume breza na podru\u010dju izme\u0111u Berlina i Wroc\u0142awa gdje mikroplastika i stabla \u017eive u su\u017eivotu?\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Na podru\u010dju od Berlina do Wroc\u0142awa mno\u0161tvo je \u0161uma breze. Najve\u0107e od njih nalaze se u regiji Lu\u017eici, gdje se priroda polako oporavlja od rudarenja i stvaraju se jezera na mjestu nekada\u0161njih rudnika povr\u0161inskog kopa iz kojih se vadio sme\u0111i ugljen. U Berlinu i Wroc\u0142awu mnogo je stani\u0161ta breza na rubnim podru\u010djima grada. U Berlinu sam se istra\u017eiva\u010dki usredoto\u010dila na Mauerweg, \u0161etnicu koja se prote\u017ee uzdu\u017e nekada\u0161njeg Berlinskog zida. Tamo raste veliko mno\u0161tvo breza koje ponovno zauzimaju pje\u0161\u010dano tlo, ranije drasti\u010dno raskr\u010deno da bi se napravilo mjesta za izgradnju te politi\u010dke podjele, a vra\u0107eno prirodi prije tek nekoliko desetlje\u0107a. \u010cini se da i ovdje breze predvode remedijaciju tla.<\/p>\n

Glavna \u0161uma koju sam posjetila u Wroc\u0142awu bila je na podru\u010dju groblja Osobowice, na sjeverozapadnom dijelu grada. Tu predivnu \u0161umu posje\u0107uje veliki broj ljudi, a dok ste u njoj jo\u0161 uvijek se \u010duju zvuci aviona i automobila \u2013 ljudske aktivnosti. U jarcima, na putovima i pod li\u0161\u0107em Nemogu\u0107e je ukloniti svu mikroplastiku koju je \u010dovjek otpustio u \u0161ume i nagomilao na planetu. Sada nam preostaje otkriti njezino djelovanje i prilagoditi se tomemogu\u0107e je nai\u0107i na plastiku razli\u010ditih oblika, vrsta i veli\u010dina. Mikroplastika je zasigurno prisutna na tom podru\u010dju, kao i ve\u0107i komadi plastike.<\/p>\n

U Wroc\u0142awu sam bila u o\u017eujku pro\u0161le godine, a u \u0161umi breza u Osobowicama posvuda se \u010duo zvuk kapanja. Otkrila sam da je na gotovo svakom od stabala jedna grana zarezana, a na njezinu vrhu nalazi se plasti\u010dna boca kojom ljudi prikupljaju sokove koji u prolje\u0107e po\u010dnu kolati stablom. No, samo su neke od grana bile zarezane jer u protivnom stablu ne bi ostalo dovoljno sokova za njega sama. Mislim da je to prikladna metafora mogu\u0107eg su\u017eivota izme\u0111u \u010dovjeka, \u0161uma i plastike.<\/p>\n

Po va\u0161em mi\u0161ljenju, kakva je budu\u0107nost na\u0161ih \u0161uma? Jesu li se one u stanju prilagoditi okoli\u0161ima koji obiluju plastikom?\u00a0<\/strong><\/p>\n

Na\u0161e \u0161ume ugro\u017eene su razli\u010ditim \u010dimbenicima. Na primjer, na prostoru zra\u010dne luke Berlin Brandenburg i putem do Wroc\u0142awa, \u0161ume su proteklih nekoliko godina pogo\u0111ene velikom su\u0161om. Osim okoli\u0161nih problema, u obje se zemlje provodi intenzivna sje\u010da \u0161uma. Stoga bi pove\u0107ana koli\u010dina mikroplastike u \u0161umama mogla biti dodatni stresor, ili bi pak mogla potpomognuti rast odre\u0111enih vrsta \u2013 mogla bi razli\u010dito utjecati na razli\u010dite vrste. Osim toga, znamo da neke vrste mikroplastike djeluju kao prijenosnici kemijskih zaga\u0111iva\u010da koji se mogu po\u010deti otpu\u0161tati u odre\u0111enim uvjetima, primjerice, ako ih pojedu \u017eivotinje koje \u017eive u \u0161umi. Tako\u0111er znamo da su \u0161ume vrlo slo\u017eeni i isprepleteni ekosustavi te da mikroplastika utje\u010de na mikrobe i gljive.<\/p>\n

Jedno je sigurno, a to je da je nemogu\u0107e ukloniti svu mikroplastiku koju je \u010dovjek otpustio u \u0161ume i nagomilao na planetu. Sada nam preostaje otkriti njezino djelovanje i prilagoditi se tome. \u0160ume mogu podnijeti prisutnost plastike, no u kojoj mjeri predstavlja vrlo slo\u017eeno i dinami\u010dno pitanje, stoga je postizanje ravnote\u017ee klju\u010dno. Problemi nastaju kad se ta ravnote\u017ea pretjerano remeti, primjerice, kad plastika nadire u \u0161ume br\u017ee no \u0161to je one mogu asimilirati. Primjer Berlinskog zida i Mauerwega pokazuje da promjene mogu biti iznenadne ili se mogu odvijati polako, no postojati zna\u010di biti u stalnom stanju promjene.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neznanac drve\u0107u je kontinuirano istra\u017eivanje o stvarnom stanju tog su\u017eivota izme\u0111u mikroplastike i drve\u0107a, no jo\u0161 je nepoznato nadopunjuju li se oni ili su me\u0111usobno u konfliktu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":303945,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-303944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=303944"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303944\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303946,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303944\/revisions\/303946"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/303945"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=303944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=303944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=303944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}