{"id":303888,"date":"2020-10-03T13:20:27","date_gmt":"2020-10-03T11:20:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=303888"},"modified":"2020-10-03T13:21:53","modified_gmt":"2020-10-03T11:21:53","slug":"pirlitor-neistrazena-proslost-ili-jedna-od-durmitorskih-legendi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/03\/pirlitor-neistrazena-proslost-ili-jedna-od-durmitorskih-legendi\/","title":{"rendered":"Pirlitor &#8211; neistra\u017eena pro\u0161lost ili jedna od durmitorskih legendi"},"content":{"rendered":"<p>Legenda \u017eivi vjekovima u narodu, kao i legenda o gradu Pirlitoru na kome se nalazila kula vojvode Mom\u010dila, junaka iz vremena cara Du\u0161ana, poznatog po sablji sa o\u010dima i krilatom konju Jabu\u010dilu, a koga je izdala \u017eena Vidosava na nagovor \u017eure Vuka\u0161ina iz Skadra na Bojani. Ovaj doga\u0111aj opjevan je u epskoj narodnoj pjesmi \u201c\u017denidba kralja Vuka\u0161ina\u201c u kojoj se vojvoda Mom\u010dilo\u00a0 vezuje i za porijeklo poznatog junaka i za\u0161titnika sirotinje Marka Kraljevi\u0107a.<\/p>\n<p><em>\u201ea Marko se turi na ujaka,<\/em><\/p>\n<p><em>Na ujaka, vojvodu Mom\u010dila\u201c.<\/em><\/p>\n<p>Ima li ova legenda ikakvo pokri\u0107e u stvarnosti?<\/p>\n<p>Iako se u istorijskim izvorima Pirlitor\u00a0 ne pominje,\u00a0 vjeruje se da poti\u010de iz XIV vijeka i da je le\u017eao na srednjevjekovnom putu Nik\u0161i\u0107 \u2013 Pljevlja, a da ga je podigao bosanski vojvoda, Sandalj Hrani\u0107 Kosa\u010da, koji je bio mo\u0107ni velika\u0161 bosanske dr\u017eave.<\/p>\n<p>Dr Miljan Gogi\u0107,\u00a0 koji se u Istorijskom\u00a0 institutu Crne Gore bavi srednjim vijekom, ka\u017ee da \u201cu srednjovjekovnoj izvornoj gra\u0111i iz Dubrova\u010dkog i Kotorskog arhiva nema pomena mjesta, predjela, odnosno oblasti kod nazivom Pirlitor\u201d. \u201cU dokumentima te provenijencije navode se druga mjesta, odnosno krajevi na tom podru\u010dju. Tako se u dubrova\u010dkoj gra\u0111i 1440. godine pominje \u2018Exera\u2019 \u2013 Jezera, oblast jugoisto\u010dno od planine Durmitor.\u00a0 Istorija ne raspola\u017ee podacima kojima bi se mogla potkrijepiti legenda da je na prostoru Pirlitora \u017eivio vojvoda Mom\u010dilo, odnosno da je taj grad-utvr\u0111enje sagradio Sandalj Hrani\u0107\u201d.<\/p>\n<h2>Dr Gogi\u0107 smatra da bi, \u201ckao i u drugim slu\u010dajevima\u201d, postojanje Pirlitora bilo \u201cna neki na\u010din potkrijepljeno njegovim pomenima u kancelarijsko-notarskoj gra\u0111i jadranskih komuna, ali i u diplomati\u010dkoj gra\u0111i, koja je od po\u010detka XV vijeka u ve\u0107oj mjeri sa\u010duvana i dostupna, \u0161to do sada, kako rekoh, nije bio slu\u010daj\u201d.<\/h2>\n<p>On misli da su legende \u201crezultat narodnih predanja\u201d, a da su u njih uklju\u010deni \u201cljudi i doga\u0111aji koji se mogu vezati za druge krajeve &#8211; dopunjeni opisom durmitorskih krajolika\u201d. \u201cNaime, postojanje istaknutog velmo\u017ee Mom\u010dila, \u010dije je sredi\u0161te bio grad Periterion, koji je sredinom XIV vijeka uzimao aktivno u\u010de\u0161\u0107e u unutar vizantijskim sukobima, i de\u0161avanja u tim oblastima mogli su biti zametak tog predanja. Mo\u017ee se pretpostaviti da se u nekom trenutku, vjerovatno pred turskom opasno\u0161\u0107u, dio stanovni\u0161tva tih oblasti, ugro\u017eeno od Turaka, uputilo ka sigurnijim krajevima nose\u0107i sa sobom dio tradicije, koja je u novoj sredini dobila nove detalje, kroz prostor gdje se radnja navodno odvija. Sve ostalo iz tog predanja gotovo da nema nikakvo utemeljenje u poznatoj istoriji tih oblasti, odnosno Crne Gore\u201d, ka\u017ee dr Gogi\u0107.<\/p>\n<p>Sonda\u017ena arheolo\u0161ka istra\u017eivanja Pirlitora vr\u0161ena su u drugoj polovini avgusta 1964. godine I trajala su deset dana. U ime tada\u0161njeg Zavi\u010dajnog muzeja u Podgorici, istra\u017eivanjem je rukovodila Olivera Velimirovi\u0107 \u017di\u017ei\u0107. Iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore potvr\u0111eno nam je da je u toku istra\u017eivanja prona\u0111en veliki broj fragmenata keramike koji su hronolo\u0161ki opredijeljeni u praistoriju, ali i srednjovjekovni nalazi, \u0161to potvr\u0111uje da ovo utvr\u0111enje u kontinuitetu predstavlja zna\u010dajni kontrolni punkt putnog pravca od primorja prema Pljevljima.<\/p>\n<p>Dr Gogi\u0107\u00a0 obja\u0161njava da je podru\u010dje dalmatinskog i zetskog primorja sa udaljenijim kontinentalnim zale\u0111em povezivala mre\u017ea puteva \u010diji su osnovni pravci bili profilisani jo\u0161 u anti\u010dko doba. Jedan od tih srednjovjekovnih puteva, poznat kao \u2018Via Jesera\u2019, i\u0161ao je preko dana\u0161njeg\u00a0 Durmitora, spu\u0161tao se u kanjon Tare i dalje vodio u pravcu Pljevalja. Na tom putu su postojale stalne ili povremene naseobine, te se arheolo\u0161ki ostaci prona\u0111enih predmeta mogu vezati za \u017eivot ljudi u tim krajevima u srednjem vijeku, ali i u praistorijskim epohama.<\/p>\n<p>Uprava za za\u0161titu kulturnih dobara nije u posjedu dokumentacije sa istra\u017eivanja Pirlitora, ali navode da se najvi\u0161e podataka, sa osnovama utvr\u0111enja, mo\u017ee\u00a0 na\u0107i u monografiji \u201c<a href=\"https:\/\/www.worldcat.org\/title\/gradovi-utvrdenja-u-crnoj-gori-villes-fortifiees-et-forteres-ses-au-montenegro\/oclc\/886458007&amp;referer=brief_results\">Gradovi i utvr\u0111enja u Crnoj Gori<\/a>\u201d, Pavla Mijovi\u0107a i Mirka Kova\u010devi\u0107a iz 1975. Godine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-303890 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Mac.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"255\" \/><\/p>\n<h2>Na lokalitetu Pirlitor prona\u0111en je dvosjekli ma\u010d koji se \u010duva u Zavi\u010dajnom muzeju u Pljevljima, kao i ru\u010dno ra\u0111eni metalni klju\u010d koji \u010duva porodica Blagojevi\u0107 sa \u017dabljaka.<\/h2>\n<p>\u201cZavi\u010dajni muzej u Pljevljima otkupio je 1956. godine, kao slu\u010dajan nalaz, jedan srednjovjekovni ma\u010d iz sela Rasove ispod Pirlitora. Ma\u010d je dvosjekli sa jednoru\u010dnim rukohvatom, nakrsnicom i jabu\u010dicom nepravilnog ora\u0161astog oblika. U Etnografskom muzeju u Beogradu 1996. godine izvr\u0161ena je njegova konzervacija, nakon \u010dega je sa obje strane sje\u010diva otkriven ornament od bakarne \u017eice, izveden tehnikom tau\u0161iranja. Ukras te\u010de sredinom \u017eljeba za izlivanje krvi. Sa jedne strane nalazi se ornament oblika spiralno uvijene vre\u017ee, a sa druge preplet od dvostruko uvijene \u017eice. Na osnovu tipolo\u0161kih karakteristika jabu\u010dice, nakrsnice, sje\u010diva i tau\u0161iranog ornamenta ma\u010d iz Muzeja u Pljevljima datuje se u XII vijek\u201d, objasnio je dr Branko Banovi\u0107, direktor Zavi\u010dajnog muzeja u Pljevljima.<\/p>\n<p>Kada je u pitanju klju\u010d koji se nalazi u privatnom vlasni\u0161tvu, Uprava za za\u0161titu kulturnih dobara nije imala uvid i isti\u010du da se pitanje vlasni\u0161tva nad odre\u0111enim predmetom defini\u0161e\u00a0 onog momenta kada se nad predmetom uspostavi za\u0161tita u skladu za Zakonom o za\u0161titi kulturnih dobara. \u201cObzirom da klju\u010d koji pominjete nije za\u0161ti\u0107en, te da lokalitet sa kojeg poti\u010de tako\u0111e nije za\u0161ti\u0107en, Uprava nije nadle\u017ena za utvr\u0111ivanje, odnosno, odre\u0111ivanje vlasni\u0161tva\u201d, informisali su nas iz Uprave.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-303894\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Pirlitor-stijena.jpg\" alt=\"\" width=\"309\" height=\"247\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Pirlitor-stijena.jpg 600w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Pirlitor-stijena-300x241.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Pirlitor-stijena-580x465.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 309px) 100vw, 309px\" \/><\/p>\n<p>Iz Centra za konzervaciju i arheologiju ka\u017eu da Centar nema ingerencije za \u201craspodjelu\u201c predmeta, a za predmete u privatnim zbirkama zadu\u017eena je Uprava za za\u0161titu kulturnih dobara sa nadle\u017enom inspekcijskom slu\u017ebom.<\/p>\n<p>Svi se sla\u017eu da je Pirlitor lokalitet koji bi trebalo jo\u0161 istra\u017eiti.<\/p>\n<h1 style=\"text-align: center;\">***<\/h1>\n<h1 style=\"text-align: center;\">U \u017dabljaku obe\u0107avaju da se u narednom periodu mo\u017ee o\u010dekivati sna\u017enija promocija i Pirlitora, ali i prate\u0107ih sadr\u017eaja koji su vezani za ovaj lokalitet.<\/h1>\n<p>\u201cSvakako bi, obzirom na predanja i arheolo\u0161ke ostatke na ovom lokalitetu, trebalo predvidjeti dalja istra\u017eivanja, u cilju pribavljanja informacija koje bi omogu\u0107ile podrobniju interpretaciju,\u201c mi\u0161ljenja su u Upravi za za\u0161titu kulturnih dobara.<\/p>\n<p>Da Pirlitor nesumnjivo predstavlja veoma zna\u010dajan arheolo\u0161ki lokalitet i da \u0107e podr\u017eati\u00a0\u00a0 budu\u0107a arheolo\u0161ka istra\u017eivanja kojima se nadaju u bliskoj budu\u0107nosti, ukoliko bude prostora za njih, s obzirom na mali broj arheologa i postoje\u0107e projekte, ocjenjuju u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.<\/p>\n<p>\u201cPirlitor predstavlja jedan od prepoznatljivih simbola \u017dabljaka, koji do sada nije bio valorizovan u mjeri u kojoj bi mo\u017eda mogao biti. I ne samo kao lokalitet, nego nijesmo u dovoljnoj mjeri iskoristili ni usmena\/pisana predanja, legende, mitove koji su vezani kako za grad vojvode Mom\u010dila, tako i za ostale brojne lokalitete u na\u0161oj op\u0161tini\u201d, samokriti\u010dni su u op\u0161tini \u017dabljak.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-303891 aligncenter\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Pirlitor-info.jpg\" alt=\"\" width=\"650\" height=\"767\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Pirlitor-info.jpg 650w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Pirlitor-info-254x300.jpg 254w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/Pirlitor-info-580x684.jpg 580w\" sizes=\"(max-width: 650px) 100vw, 650px\" \/><\/p>\n<p>U lokalno upravi napominju da su, ipak, napravljeni odre\u0111eni koraci u cilju promocije, samim tim \u0161to se Pirlitor na\u0161ao na listi znamenitosti \u017dabljaka.\u00a0 Navode da su, kroz realizaciju projekta prekograni\u010dne saradnje Crna Gora &#8211; BiH, pod nazivom \u201cPutevima Hercega Stjepana\u201d, postavljene klupe sa nastre\u0161nicama, table sa pri\u010dama i legendama o li\u010dnostima i doga\u0111ajima iz istorije i predanja ovoga kraja. Obe\u0107avaju da se u narednom periodu mo\u017ee o\u010dekivati sna\u017enija promocija i Pirlitora, ali i prate\u0107ih sadr\u017eaja koji su vezani za ovaj lokalitet.<\/p>\n<p>Lokalna samouprava misli da se, pored svog istorijskog nasle\u0111a, zahvaljuju\u0107i konfiguraciji terena, Pirlitor mo\u017ee ponuditi i druge sadr\u017eaje, kao \u0161to je sportsko penjanje. Ve\u0107 je prilago\u0111ena i stijena za penjanje.<\/p>\n<p>\u201cImaju\u0107i u vidu zna\u010daj ovog lokaliteta, Op\u0161tina \u0107e i za narednu godinu uvrstiti i put prema Pirlitoru u Plan za opravku lokalnih puteva, a svakako \u0107emo tra\u017eiti i modalitete da trajno rije\u0161imo pitanje pristupnog puta\u201d, obe\u0107avaju iz lokalne samouprave.<\/p>\n<p>Eventualna neispunjena obe\u0107anja nijesu podesna za neke nove legende. Naprotiv.<\/p>\n<p><strong>Milka USOVI\u0106 OBRADOVI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za Durmitor i dio Crne Gore koji se po njemu zove vezuju se brojne legende o mitskim bi\u0107ima, svecima i epskim junacima. Naj\u010de\u0161\u0107e se prepri\u010dava ona o vojvodi Mom\u010dilu koji je, navodno, \u017eivio na Pirlitoru, nadomak \u017dabljaka.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":303889,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,14,12],"tags":[],"class_list":["post-303888","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303888","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=303888"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303888\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303896,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303888\/revisions\/303896"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/303889"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=303888"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=303888"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=303888"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}