{"id":303791,"date":"2020-10-02T08:25:44","date_gmt":"2020-10-02T06:25:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=303791"},"modified":"2020-10-02T08:25:44","modified_gmt":"2020-10-02T06:25:44","slug":"resetiranje-drzave-blagostanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/02\/resetiranje-drzave-blagostanja\/","title":{"rendered":"Resetiranje dr\u017eave blagostanja"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Ursula Huws<\/strong><\/p>\n<p>\u201e2,5 milijardi funti u pro\u0161lotjednim javnim natje\u010dajima NHS-a\u201c, kukurikali su pro\u0161log tjedna iz konzultantske firme za podugovaranje Tussell, podsje\u0107aju\u0107i jo\u0161 jednom da je na\u0161a dr\u017eava blagostanja postala zlatni rudnik za privatne kompanije. Kao \u0161to je apostrofirano u nedavnom izvje\u0161\u0107u Instituta za dr\u017eavu (Institute for Government), do 2017. godine vi\u0161e je od tre\u0107ine ukupne javne potro\u0161nje u Ujedinjenom Kraljevstvu odlazilo na nabavu dobara, rada i usluga od vanjskih dobavlja\u010da \u2013 a isti se trend, ako i\u0161ta, dodatno ubrzao od pandemije koronavirusa.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, situacija nije oduvijek bila ovakva. Na\u0161a dr\u017eava blagostanja uspostavljena je nakon Drugog svjetskog rata, kako bi se, da iskoristimo Beveridgeovu nezaboravnu frazu, borila protiv pet \u201evelikih zala\u201c \u2013 zapu\u0161tenosti, neznanja, oskudice, besposli\u010darstva i bolesti. Poslijeratna vlada Clementa Attleeja u njezinom se kreiranju vodila dvama klju\u010dnim principima: univerzalno\u0161\u0107u i redistribucijom. Zdravstvo, srednjo\u0161kolsko obrazovanje, dje\u010dji doplatci i nacionalni sustav osiguranja koji pru\u017ea mirovine i mre\u017eu socijalne sigurnosti, omogu\u0107eni su svima na jednak na\u010din, a pla\u0107eni na na\u010din kojim se pobrinulo za to da bogati pla\u0107aju relativno ve\u0107 tro\u0161ak za sve to nego siromasi, kroz graduirane razine poreza na dohodak, poreza na nasljedstvo i poreza na kupovinu luksuznih dobara.<\/p>\n<p>Iako ni u kojem smislu nije savr\u0161ena (osobito u pogledu toga kako tretira \u017eene i imigrante), poslijeratnu dr\u017eavu blagostanja mogu\u0107e je zamisliti kao zajedni\u010dki rezervoar koji crpi vi\u0161ak resursa onih koji su bili sretnije ruke, kako bi se pobrinulo da oni koji su bili lo\u0161ije sre\u0107e nikada ne zavr\u0161e u bijedi. Tijekom sedamdeset godina koliko je pro\u0161lo otada, dr\u017eavna potro\u0161nja nastavila je rasti, navode\u0107i mnoge da pomisle kako je dr\u017eava postala sve velikodu\u0161nija, te da hrani gomilu nezaslu\u017eenih grebatora na ra\u010dun marljivih poreznih obveznika \u2013 a takvo uvjerenje sna\u017eno se poti\u010de iz desni\u010darskog tiska i od kreatora dnevnog televizijskog programa.<\/p>\n<p>Zbog toga je iznimno te\u0161ko uvidjeti da je \u2013 premda je rezervoar i dalje tu \u2013 iza kulisa do\u0161lo do podle rekalibracije mre\u017ee cjevovoda te je tok novca nedvosmisleno promijenjen. Danas zajedni\u010dki rezervoar disproprocionalno puni sirotinja, dok bogata\u0161i izvla\u010de ve\u0107inu njegova sadr\u017eaja. Prema Institutu za fiskalne studije, sve manje prihoda dolazi od korporacija i bogatih, a sve vi\u0161e iz poreza na dodanu vrijednost (Value Added Tax, VAT) i drugih neizravnih poreza. Usto, kao \u0161to je pokazao Richard Murphy, \u201enajsiroma\u0161nijih 20 posto ku\u0107anstava u Ujedinjenom Kraljevstvu snosi najve\u0107i ukupni porezni teret u usporedbi s bilo kojim drugim kvintilom, kao i najvi\u0161e optere\u0107enje VAT-om.\u201c<\/p>\n<p>S druge strane, pa\u017eljivije razmatranje onoga na \u0161to se tro\u0161i pokazuje da se sredstva neumoljivo kanaliziraju prema korporacijama i bogatima. Gdje zavr\u0161ava naknada za stanovanje? U rukama privatnih najmodavaca. \u0160to se doga\u0111a s novcem koji se ula\u017ee u zdravstvo, obrazovanje i socijalne slu\u017ebe? Sve ve\u0107i dio zavr\u0161ava kao profit privatnih kompanija koje pru\u017eaju podugovorene usluge, napla\u0107uju rentu i tro\u0161kove odr\u017eavanja sukladno PFI ugovorima (private finance initiative) koji ure\u0111uju javno-privatna partnerstva, ili upravljaju stara\u010dkim domovima i privatnim akademijama. \u0160to se pak ti\u010de poreznih olak\u0161ica koje se ispla\u0107uju ku\u0107anstvima s niskim primanjima, \u010dim se zapitamo za\u0161to su njihove pla\u0107e toliko niske, postaje jasno da te olak\u0161ice efektivno predstavljaju subvenciju \u0161krtim zapo\u0161ljavateljima koji pla\u0107aju svoje radnike i radnice daleko ispod cijene tro\u0161kova \u017eivota.<\/p>\n<p>Toliko o redistribuciji. No kako stoje stvari s drugom klju\u010dnom zna\u010dajkom dr\u017eave blagostanja: njezinom univerzalno\u0161\u0107u? Uvi\u0111amo da je i to tijekom godina poprili\u010dno umanjeno. Nigdje to nije toliko o\u010digledno kao na tr\u017ei\u0161tu rada, gdje standardni model zapo\u0161ljavanja iz sredine 20. stolje\u0107a ubrzano nestaje \u2013 zajedno s pravima i za\u0161titama koje su ga pratile. Naknada za nezaposlenost vi\u0161e ne postoji kao pravo. \u201eTra\u017eitelji zaposlenja\u201c moraju preskakati nebrojene birokratske prepreke kako bi ostvarili naknade, koje im se ukidaju na najmanji povod, te ih se primorava da pristaju na kakva god radna mjesta im se ponude, neovisno o tome koliko su nisko pla\u0107ena ili neprikladna njihovim sposobnostima. Re\u017eim kaznenih sankcija kombinira se s univerzalnom olak\u0161icom kako bi se uspostavilo prisilni sustav rada koji se ne razlikuje previ\u0161e od ubo\u017enica iz 19. stolje\u0107a \u2013 iako im je viktorijanska ubo\u017enica barem osigurala zdjelicu ka\u0161e, suhi krevet i krov nad glavom.<\/p>\n<p>Za\u0161ti\u0107eno zaposlenje na neodre\u0111eno i na puno radno vrijeme zamjenjuje se prekarnim radom na koji stalno de\u017eurate kada \u0107e se pojaviti i kojim upravljaju algoritmi te uz izostanak radni\u010dkih prava. Istra\u017eivanje koje sam provela s kolegicama i kolegama na Sveu\u010dili\u0161tu u Hertfordshireu pokazalo je da se broj odraslih ljudi koji rade na online platformama udvostru\u010dio s 4,7 na 9,6 posto samo u trogodi\u0161njem periodu izme\u0111u 2016. i 2019. godine. Od po\u010detka pandemije, taj je postotak dodatno narastao. Radnici i radnice na platformama zarobljene su u za\u010daranom krugu siroma\u0161tva u kojem novac progoni vrijeme.<\/p>\n<p>Jasno je da na\u0161a dr\u017eava blagostanja vi\u0161e ne slu\u017ei svojoj svrsi. No kako je popraviti? U svojoj novoj knjizi, Reinventing the Welfare State (Rekonstruiranje dr\u017eave blagostanja) tvrdim da se, poput Humpty Dumptyja, model iz 20. stolje\u0107a ne mo\u017ee ponovo sastaviti i, \u0161tovi\u0161e, da bi bilo pogre\u0161ka \u010dak i poku\u0161avati. Dijelom je tome tako zato \u0161to su globalizacija i neoliberalizam toliko su\u0161tinski transformirali svijet da uvjeti u kojima je dr\u017eava blagostanja ro\u0111ena vi\u0161e nisu odr\u017eivi. Me\u0111utim, dijelom i zato \u0161to je od samog po\u010detka bila duboko manjkava, osobito u pogledu toga kako nije osigurala jednakost za \u017eene, pravdu za imigrante i uva\u017eavanje planeta.<\/p>\n<p>Potrebno je potpuno resetiranje \u2013 redizajn dr\u017eave blagostanja za digitalno doba, ali tako da se, umjesto da po\u0161timavamo detalje na le\u0161ini koju smo naslijedili, vratimo temeljnim principima koji su inspirirali socijaldemokrate sredinom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n<ol>\n<li>U knjizi ne poku\u0161avam iznijeti cjelokupni nacrt ovog ambicioznog projekta. Umjesto toga, fokusiram se na \u010detiri klju\u010dne zna\u010dajke:<\/li>\n<li>Reforma sustava poreznih olak\u0161ica koja ih ne\u0107e u\u010diniti samo istinski univerzalnima ve\u0107 i odista redistributivnima<\/li>\n<li>Podizanje minimalne pla\u0107e<\/li>\n<li>Reforma zakona o zapo\u0161ljavanju i njegovog sustava provedbe kako bi svim radnicima i radnicama, kao i samozaposlenima, zajam\u010dilo univerzalna prava<\/li>\n<li>Novi javni servisi (omogu\u0107eni platformskim tehnologijama) kako bi se osigurala visoko kvalitetna briga i ku\u0107anske usluge, doprinose\u0107i pritom rodnoj jednakosti i pobolj\u0161avaju\u0107i balans rada i \u017eivota kako za mu\u0161karce tako i za \u017eene, uz istovremeno smanjivanje otpada i odr\u017eivo razvijanje lokalnih ekonomija.<\/li>\n<\/ol>\n<p><a href=\"http:\/\/slobodnifilozofski.com\/2020\/09\/resetiranje-drzave-blagostanja.html\">Slobodni Filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Potrebno je potpuno resetiranje \u2013 redizajn dr\u017eave blagostanja za digitalno doba, ali tako da se, umjesto da po\u0161timavamo detalje na le\u0161ini koju smo naslijedili, vratimo temeljnim principima koji su inspirirali socijaldemokrate sredinom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":303792,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-303791","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303791","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=303791"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303791\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303793,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303791\/revisions\/303793"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/303792"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=303791"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=303791"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=303791"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}