{"id":303687,"date":"2020-10-01T08:18:36","date_gmt":"2020-10-01T06:18:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=303687"},"modified":"2020-10-01T08:18:36","modified_gmt":"2020-10-01T06:18:36","slug":"beyoncein-black-is-king-i-zamke-africke-svijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/10\/01\/beyoncein-black-is-king-i-zamke-africke-svijesti\/","title":{"rendered":"Beyonc\u00e9in Black Is King i zamke afri\u010dke svijesti"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Russell Rickford<\/strong><\/p>\n

Izvorno objavljeno 18. kolovoza 2020. godine na portalu Black Perspectives.<\/p>\n

“Postoje razlozi za u\u017eivanje u pompi filma Black Is King, osobito u vrijeme akutne rasne traume. Ipak, njegova mistika kulturne autenti\u010dnosti i blagonaklone monarhije ne bi smjela zakloniti materijalnu stvarnost svakodnevnog \u017eivota. Neoliberalno upravljanje, ekstraktivni kapitalizam te militarizam i dalje uzrokuju socijalnu i ekolo\u0161ku devastaciju u dijelovima Afrike, obaju Amerika i \u0161ire. Su\u010deljavanje s ovim isprepletenim stvarnostima zna\u010di razvijanje konkretne, globalne analize, uz istovremeno opiranje metafizi\u010dkim vizijama svijeta.”<\/p>\n

Afroameri\u010dka ma\u0161tanja o Africi nerijetko se isprepli\u0107u s intimnim nadanjima i pri\u017eeljkivanjima po pitanju Crnoga \u017eivota u Sjedinjenim Dr\u017eavama \u2013 i poma\u017eu ih rasvijetliti. Stoga, kada afroameri\u010dka pop zvijezda ponudi slo\u017eenu meditaciju na temu Afrike, nastalo djelo ne odra\u017eava samo njezinu osobnu viziju kontinenta i njegove dijaspore, ve\u0107 i \u0161ire te\u017enje ka kolektivnoj Crnoj budu\u0107nosti.<\/p>\n

Black Is King, Beyonc\u00e9in izda\u0161ni novi spoj glazbenog spota i filma, fino je teksturirani kola\u017e kulturnog zna\u010denja. Iako u okviru ovog eseja nije mogu\u0107e protuma\u010diti \u010ditavu lepezu metafora iz filma, mo\u017eemo istaknuti odre\u0111ene motive i poku\u0161ati shvatiti njihove dru\u0161tvene implikacije.<\/p>\n

Kao ekstravagantna tehni\u010dka kompozicija, Black Is King je tako\u0111er i pasti\u0161 simbola i ideologija. Dio je uva\u017eene afroameri\u010dke tradicije stvaranja predod\u017ebi Afrike osmi\u0161ljenih kako bi iskupile sav Crni svijet. Prikazi blistavih dostojanstvenih Crnih tijela i bujnih krajolika u filmu odgovor su prezrivom Zapadu i njegovim snishodljivim diskursima o afri\u010dkoj pogibeljnosti, bolesti i degeneraciji.<\/p>\n

Black Is King prekorava ove otrcane kolonijalisti\u010dke trope dok priziva duh panafri\u010dkog jedinstva. Me\u0111utim, podbacuje kao portret narodnog oslobo\u0111enja. U odre\u0111enom smislu ovaj je prikaz sofisticirano djelo politi\u010dke obmane. Njegova estetika afri\u010dke veli\u010danstvenosti doima se osobito emancipatorskom u doba koronavirusa, ubila\u010dkih policajaca i vulgarne Crne smrti. U isku\u0161enju smo promatrati ovaj film kao opetovanje principa masovne solidarnosti i otpora koji su potaknuli pokret Black Lives Matter.<\/p>\n

Me\u0111utim, Black Is King niti je radikalan, niti je u svojoj osnovi osloba\u0111aju\u0107. Njegova vizija Afrike kao mjesta rasko\u0161i i duhovne obnove temelji se kako na postkolonijalnim idealima modernosti, tako i na misti\u010dnim predod\u017ebama predmoderne pro\u0161losti. Ipak, uz svu svoju domi\u0161ljatost, film ostaje zarobljen u okviru kapitalisti\u010dke dekadencije koji je basnoslovno obogatio njegovu producenticu i glavnu izvo\u0111a\u010dicu, samu Beyonc\u00e9. Nimalo egzoti\u010dno, njegovo slavljenje aristokracije te izjedna\u010davanje mo\u0107i i statusa s potro\u0161njom luksuzne robe uzdi\u017ee sustav klasne eksploatacije koji svejednako degradira Crne \u017eivote s obje strane Atlantika.<\/p>\n

Pa ipak, politika filma Black Is King je slo\u017eena. Nemogu\u0107e ga je ignorirati upravo zato \u0161to naizgled podriva logiku globalne bjela\u010dke supremacije. Njegovi afirmativni prikazi Crnosti i teme ebanisti\u010dkog zajedni\u0161tva ostavit \u0107e sna\u017ean utisak na mnoge gledatelje, ali \u0107e biti od posebnog zna\u010daja za Afroamerikance, kojima je Afrika trajni izvor nadahnu\u0107a i identiteta. Zaista se \u010dini da je Black Is King ciljano osmi\u0161ljen kako bi pobudio iseljeni\u010dke senzibilitete unutar afroameri\u010dke kulture.<\/p>\n

U sredi\u0161tu produkcije je ideja o plodnoj i gostoljubivoj domovini. Black Is King predstavlja Afriku kao sferu mogu\u0107nosti. Iskori\u0161tava afroameri\u010dki impuls da sentimentalizira kontinent kao uto\u010di\u0161te od rasnih sukoba te izvor \u010disto\u0107e i regeneracije. Iako se u filmu nikad izrijekom ne govori o mogu\u0107nosti afroameri\u010dkog povratka ili \u201erepatrijacije\u201c u Afriku, aluzije na takvo ponovno sjedinjenje oblikuju mnoge njegove scene. Nema dvojbe da \u0107e neki afroameri\u010dki gledatelji u filmu otkriti \u010dari psiholo\u0161kog bijega na veli\u010danstveni materinski kontinent, mjesto gdje se izgubljene veze s precima i kulturom \u010darobno obnavljaju.<\/p>\n

Problem nije samo u tome \u0161to takva Afrika ne postoji. Sve historijski raseljene skupine romantiziraju \u201eotad\u017ebinu\u201c, pa tako i Afroamerikanci koji idealiziraju \u201eDomovinu\u201c. No, time \u0161to prikazuje Afriku kao mjesto su\u0161tinski skladnih civilizacija, Black Is King postaje tek najnoviji kulturni proizvod koji bri\u0161e stvarnost klasnih odnosa na kontinentu. To brisanje, koje po svoj prilici ne\u0107e primijetiti mnogo gledatelja, li\u0161ava film svakog potencijala koji je mogao imati da potakne konkretnu panafri\u010dku solidarnost temeljenu na prepoznavanju zajedni\u010dkih uvjeta izvla\u0161tenja koji obilje\u017eavaju Crne populacije u zemlji i inozemstvu.<\/p>\n

Da bismo razumjeli proturje\u010dja filma Black Is King, moramo istra\u017eiti klasnu dinamiku skrivenu ispod spektakla afri\u010dkog plemstva. Film, koji prikazuje zaobilazno putovanje mladog dje\u010daka do prijestolja, utjelovljuje fascinaciju afrocentrizma monarhijskom vla\u0161\u0107u. Nije iznena\u0111uju\u0107e da Afroamerikanci prigrljuju regalne prikaze Afrike, kontinenta koji se na Zapadu neprestano pogre\u0161no predstavlja i omalova\u017eava. Tijekom svog iskustva podjarmljenosti u Novom svijetu, Crne su osobe poku\u0161avale izgraditi smislene paradigme afri\u010dke srodnosti. Nerijetko su to \u010dinile pola\u017eu\u0107i pravo na kraljevsko porijeklo ili povezivanjem s dinasti\u010dkim Egiptom, Etiopijom i drugim imperijalnim civilizacijama.<\/p>\n

Opasnost takvih vindikacionisti\u010dkih narativa je u tome \u0161to prikrivaju represivni karakter iznimno stratificiranih dru\u0161tava. Crni kraljevi i dalje su kraljevi. Kao takvi ostvaruju povlastice nasljedne vladavine. Podanici kojima vladaju i \u010dijim \u017eivotima upravljaju redovito su tako\u0111er Crni. Valja se prisjetiti i kako Afroamerikanci potje\u010du iz redova uslu\u017ene klase. Itekako imaju razloga kloniti se modela krute dru\u0161tvene hijerarhije i baviti se demokratskim temama u umjetnosti i politici. Black Is King te\u0161ko da ih osna\u017euje prikazuju\u0107i monarhiju kao simbol rasko\u0161i, a ne kao sustav prisile.<\/p>\n

U filmu postoje i druge zabrinjavaju\u0107e aluzije. U jednoj su sceni Beyonc\u00e9 i \u010dlanovi njezine obitelji stavljeni u uloge afri\u010dkih oligarha. Njihovi likovi ukazuju na svoje izobilje nastanjuju\u0107i prostranu vilu koja uklju\u010duje sluge, mramorne kipove i ure\u0111ene travnjake. Ovom se porukom cilja na profinjenost. Me\u0111utim, upadljiva potro\u0161nja, sklonost prema uvezenim luksuznim proizvodima, opona\u0161anje europske visoke kulture i sveukupni prikaz razmetljivosti podsje\u0107aju na na\u010din \u017eivota notorne generacije postkolonijalnih afri\u010dkih diktatora. Mnogi su od ovih hladnoratovskih vladara stekli ogromna osobna bogatstva, dok su se njihovi sunarodnjaci koprcali u siroma\u0161tvu. I pored toga \u0161to su se uspeli na vlast usred drame afri\u010dke neovisnosti, pripomogli su Zapadnim financijskim interesima u nanovom osvajanju kontinenta.<\/p>\n

Black Is King ne prikazuje specifi\u010dne povijesne li\u010dnosti iz ovog sloja afri\u010dkih elita. (Neki od kostima u filmu uparuju uzorak leopardova krzna s finim odijelima po mjeri u stilu koji podsje\u0107a na razmetne dr\u017eavnike kao \u0161to je Mobutu Sese Seko iz Konga.) Me\u0111utim, predstavljaju\u0107i afri\u010dku dokoli\u010darsku klasu kao objekt divljenja, film glorificira privatnu akumulaciju i upravo onu vrstu ispraznog materijalizma koja je obilje\u017eila kompradorske du\u017enosnike koji su nadzirali pad Afrike u neokolonijalnu ovisnost.<\/p>\n

Naravno, Black Is King je Disneyjev projekt. Malo je vjerojatno da bi multinacionalna korporacija sponzorirala radikalnu kritiku dru\u0161tvenih odnosa na globalnome Jugu. (Valja spomenuti da se posljednjih godina Disney Company na\u0161ao na udaru kritika jer je dopustio da se dio njegove robe proizvodi u kineskim sweatshopovima.) Nije ni \u010dudo \u0161to su se Disney i Beyonc\u00e9, koja je i sama zapanjuju\u0107e bogat mogul, zdru\u017eili kako bi Zapadnoj publici prodali rasko\u0161nu izmi\u0161ljotinu Afrike \u2013 potpuno li\u0161ene klasnih sukoba.<\/p>\n

Antikolonijalni teoreti\u010dar Frantz Fanon jednom je, u poglavlju naslovljenom \u201eZamke nacionalne svijesti\u201c, upozorio na to da \u0107e afri\u010dka postkolonijalna bur\u017eoazija manipulirati simbolima Crne kulturne i politi\u010dke autonomije kako bi promicala vlastiti ograni\u010deni program. Black Is King dodaje novi zaokret ovome scenariju. Ovoga je puta afroameri\u010dka megazvijezda i poduzetnica prisvojila afri\u010dku nacionalisti\u010dku i panafri\u010dku simboliku kako bi promovirala duh globalnog kapitalizma.<\/p>\n

Naposljetku, Black Is King moramo \u010ditati kao upadljivo afroameri\u010dku fantaziju Afrike. Rije\u010d je o zbirci popularnih ideja o kontinentu kakvim ga vide Crni Zapadnjaci. Afrika ove evokacije prirodna je i uglavnom netaknuta. Neskriveno je Crna. Raznolika je, ali ne i posebno slo\u017eena, jer aura drugarstva nadma\u0161uje njezine etni\u010dke, nacionalne i vjerske razlike. Ova Afrika je tablo. Ona je stovari\u0161te psihosocijalnih ambicija i snova Crne dijaspore o transnacionalnoj pripadnosti.<\/p>\n

Me\u0111utim, Afrika filma Black Is King nije ontolo\u0161ki afri\u010dka. Mo\u017eda su afri\u010dki likovi i plesa\u010di_ce kojima vrve njegove scene vi\u0161e od pukih rekvizita. Me\u0111utim, Beyonc\u00e9 je su\u0161tinska tema filma i uglavnom njezinim o\u010dima \u2013 \u0161to \u0107e re\u0107i zapadnja\u010dkim o\u010dima \u2013 promatramo ljude s kontinenta. Sve \u0161to su statisti u filmu elegantni, tako\u0111er su i dru\u0161tveno podre\u0111eni. Njihova je uloga uresiti ve\u0107inski afroameri\u010dke elite s kojima se gledatelj ima poistovjetiti.<\/p>\n

Postoje razlozi za u\u017eivanje u pompi filma Black Is King, osobito u vrijeme akutne rasne traume. Ipak, njegova mistika kulturne autenti\u010dnosti i blagonaklone monarhije ne bi smjela zakloniti materijalnu stvarnost svakodnevnog \u017eivota. Neoliberalno upravljanje, ekstraktivni kapitalizam te militarizam i dalje uzrokuju socijalnu i ekolo\u0161ku devastaciju u dijelovima Afrike, obaju Amerika i \u0161ire. Su\u010deljavanje s ovim isprepletenim stvarnostima zna\u010di razvijanje konkretne, globalne analize, uz istovremeno opiranje metafizi\u010dkim vizijama svijeta.<\/p>\n

Russell Rickford je izvanredni profesor povijesti na sveu\u010dili\u0161tu Cornell, autor knjige We Are an African People: Independent Education, Black Power and the Radical Imagination i stru\u010dnjak za Crnu radikalnu tradiciju. Predaje o dru\u0161tvenim pokretima, Crnom transnacionalizmu, i afroameri\u010dkoj politi\u010dkoj kulturu nakon Drugog svjetskog rata. Pratite ga na Twitteru na @RickfordRussell.<\/p>\n

Tekst je nastao u okviru projekta \u201eSlijepe pjege\u201c financiranog sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) za poticanje Komplementarnih djelatnosti u 2020. godini.<\/p><\/blockquote>\n

Slobodni Filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve historijski raseljene skupine romantiziraju \u201eotad\u017ebinu\u201c, pa tako i Afroamerikanci koji idealiziraju \u201eDomovinu\u201c. No, time \u0161to prikazuje Afriku kao mjesto su\u0161tinski skladnih civilizacija, Black Is King postaje tek najnoviji kulturni proizvod koji bri\u0161e stvarnost klasnih odnosa na kontinentu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276915,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-303687","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303687","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=303687"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303687\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303688,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303687\/revisions\/303688"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=303687"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=303687"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=303687"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}