![\"\"](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Tara-obala-otpad.jpg\")
Obala Tare-\u0161irok asortiman otpada<\/p><\/div>\n
Biolo\u0161kinja Irma Muhovi\u0107, me\u0111utim, smatra da dana\u0161nje slike Tare nijesu ba\u0161 slike “suze Evrope\u201c, niti bi smjele da se na\u0111u u ekolo\u0161koj dr\u017eavi. U to su se uvjerili i na\u0161i reporteri na nekoliko mjesta od Kola\u0161ina do Mojkovca, gdje je vidljivo vi\u0161e nanosa gra\u0111evinskog i drugog otpada.<\/p>\n
Prirodne ljepote rova\u010dkog kraja prije tunela prema Trebaljevu, prekidaju slike gra\u0111evinskog otpada deponovanog uz tunel. Pribli\u017eavaju\u0107i se gomilama istovarenog \u0161uta, asfalta i drugog gra\u0111evinskog otpada, reporteri su vidjeli mnogo ve\u0107u deponiju na samom brijegu od Tare, iza pumpe “Lukoil\u201c.<\/p>\n
Neure\u0111eni zemljani put vodi do deponije, \u0161iroke vi\u0161e kilometara. Ona je glavna za deponovanje sme\u0107a u Kola\u0161inu.<\/p>\n
Trenutno je u fazi izrade plan da se ta deponija premjesti na drugo za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje \u2013 na Bjelasici. S obzirom na to da je i dalje rije\u010d samo o planu, komunalne slu\u017ebe Kola\u0161ina i dalje odla\u017eu otpad na obali Tare.<\/p>\n
Reporteri PCNEN-a su nai\u0161li na romsku porodicu koja je u kombi utovarala sve \u0161ta je mogla na\u0107i od sekundarnih sirovina. Povjerili su sde da je izbor bio \u0161irok. Odavno nijesu bili na toj deponiji, pa se mo\u017ee i “probrati\u201c.<\/p>\n
Dok su oni skupljali sekundarne sirovine, reporteri su, nedaleko od njih, probirali iz gomile ba\u010denih knjiga, mahom \u0161tampanih po\u010detkom \u0161ezdesetih godina pro\u0161log vijeka.<\/p>\n
Izbor je bio \u0161irok – osim knjiga, bilo je tu biljnog, komunalnog, drvnog, metalnog , gra\u0111evinskog otpada, namje\u0161taja, guma, posu\u0111a, kesa, plastike, odje\u0107e, ve\u0161a\u2026<\/p>\n
Obala Tare-\u0161irok asortiman otpada<\/p><\/div>\n
Prema dokumentu koju je pripremila nevlaadina organizacija Green Home, takvih odlagali\u0161ta otpada ima 29 na obalama Tare.<\/p>\n
Kratkoro\u010dni operativni plan za smanjenje, sprje\u010davanje i izbjegavanje pritisaka na vodotoku rijeke Tare izradila je koordinatorka na projektima u toj NVO Irma Muhovi\u0107.<\/p>\n
“Za potrebe izrade plana, Green Home je, u periodu od septembra 2019. do oktobra 2019. godine organizovala gra\u0111anski terenski monitoring za identifikaciju vizuelnih pritisaka na vodotoku rijeke Tare, u dijelu u kojem se formira, na sastavcima rijeka Veru\u0161e i Opasanice do granice Crne Gore sa BiH “\u0160\u0107epan Polje\u201c, u ukupnoj du\u017eini od 146,6 kilometara\u201c, navodi se u dokumentu.<\/p>\n
Analiza dobijenih podataka pokazuje da je naj\u010de\u0161\u0107i problem “nekontrolisana eksploatacija rije\u010dnih sedimenata\u201c, dok je najrasprostranjeniji, u smislu povr\u0161ine koju zauzima, nelegalno deponovanje gra\u0111evinskog otpada (\u0161ljunak, krupni granulat, drobljene stijenske mase, \u0161lif, zemlja i sl.) i kao i neure\u0111ena odlagali\u0161ta komunalnog otpada.<\/p>\n
Najvi\u0161e deponija otpada je, navodi Muhovi\u0107, bilo na teritoriji op\u0161tina Mojkovac i Kola\u0161in. Ona ka\u017ee da taj dio Tare karakteri\u0161e veliki broj automobilskih guma koje mogu na\u0107i u kanjonu.<\/p>\n
Muhovi\u0107 ka\u017ee da su upravo sa te dvije op\u0161tine ostvarili najbolju saradnju.<\/p>\n
“Tokom istra\u017eivanja, uspjeli smo da evidentiramo eksploatacije pijeska i \u0161ljunka iz rijeke, deponije gra\u0111evinskog otpada, deponije komunalnog otpada, ispuste (otpadnih voda) i neka druga zaga\u0111enja\u201c, ka\u017ee Muhovi\u0107eva za PCNEN.<\/p>\n
Ona poja\u0161njava da postoji odgovornost institucija na lokalnom nivou, ali i na dr\u017eavnom nivou. Svi oni, ka\u017ee, moraju zajedno da rade kako bi se pritisci na Taru sveli na minimum.<\/p>\n