{"id":303618,"date":"2020-09-29T23:54:25","date_gmt":"2020-09-29T21:54:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=303618"},"modified":"2020-09-29T23:58:12","modified_gmt":"2020-09-29T21:58:12","slug":"vrijeme-je-za-korjenite-reforme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/29\/vrijeme-je-za-korjenite-reforme\/","title":{"rendered":"Vrijeme je za korjenite reforme"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nikolina Lednicki<\/strong>*<\/strong><\/p>\n

\"\"Hrvatska je bila na dobrom putu da se potpuno oporavi od financijske krize iz 2008 godine koja je \u017eestoko potresla gospodarstvo i izazvala val otkaza te iseljavanje mno\u0161tva mlade radne snage. U me\u0111uvremenu se pridru\u017eila Europskoj uniji kao \u010dlanica, a gospodarstvo je pokazalo napredak \u0161to se o\u010ditovalo i u porastu BDP-a. Me\u0111utim, pandemija koronavirusa neo\u010dekivano je zaustavila sve \u0161to se doga\u0111alo, pa tako i gospodarski rast te razvoj. Tako\u0111er, treba istaknuti i da je glavni grad Hrvatske, Zagreb, bio pogo\u0111en sna\u017enim potresom \u0161to je dodatno ote\u017ealo cjelokupnu situaciju.<\/p>\n

Budu\u0107i da su zbog epidemiolo\u0161kih mjera morali biti ograni\u010deni kontakti, cijela zemlja je na nekoliko mjeseci stala u svakom smislu. Ugostiteljski objekti bili su zatvoreni, rad trgovina bio je ograni\u010den, a samo kretanje ljudi strogo se kontroliralo. Mnogo malih tvrtki i obrtnika moralo je privremeno zatvoriti svoja vrata. Budu\u0107i da je Hrvatska turisti\u010dka zemlja te da se zna\u010dajan udio BDP-a sastoji upravo od turisti\u010dke grane gospodarstva, bio je o\u010dekivan veliki pad prihoda. Primjerice, tvrtke povremenih prijevoznika<\/a> zabilje\u017eile su pad prihoda od nevjerojatnih 95 do 98 odsto, a ugro\u017eeno je \u010dak 20.000 radnih mjesta. Zbog zabrane ve\u0107ih okupljanja, veliki udar do\u017eivjela je i event industrija <\/a>koja godi\u0161nje uprihodi vi\u0161e od 4.5 milijardi kuna (597.062.700 EUR). Mnoge gospodarske grane do\u017eivjele su veliki udarac, ekonomske prognoze nisu bile naklonjene pozitivnom razvoju situacije, a gra\u0111ani su se bojali za svoja radna mjesta.<\/p>\n

Apsurdno zatvaranje Zupanija i Op\u0107ina <\/strong><\/h2>\n

Nakon prvotne panike i gomilanja trajnih namirnica iz trgovina (kao \u0161to su bra\u0161no, kvasac, ulje i sl.) gra\u0111ani su se iz po\u010detka prilagodili situaciji. Naviknuli su se na maske te na stalno dezinficiranje prostora u kojima borave. Me\u0111utim, ve\u0107i problemi za gra\u0111ane su se dogodili kada je Nacionalni sto\u017eer civilne za\u0161tite odredio da se \u017eupanijske i op\u0107inske granice zatvaraju te da svi moraju imati propusnice kako bi mogli u\u0107i u prostor druge \u017eupanije ili op\u0107ine. Ograni\u010dene su mnoge autobusne, trajektne i \u017eeljezni\u010dke linije, \u0161to je predstavljao veliki problem za mnogo radnika koji rade u \u017eupanijama i gradovima izvan svog mjesta prebivali\u0161ta. Otoci su bili u potpunosti odsje\u010deni od gradova na obali koji su va\u017ena administrativna sredi\u0161ta.<\/p>\n

Upravo se zbog zatvaranja \u017eupanijskih i op\u0107inskih granica pokazao apsurd mno\u0161tva lokalnih samouprava u dr\u017eavi, koji je jo\u0161 jedan od velikih problema koji se trebaju \u0161to prije reformirati. Jedan od primjera je i otok Vis na kojemu se nalaze gradovi Vis i Komi\u017ea. Administrativno dva grada funkcioniraju odvojeno, ali funkcionalno \u010dine jednu cjelinu. Nakon \u0161to su se uvele mjere, na jedinu benzinsku postaju koja se nalazi u Visu, gra\u0111ani Komi\u017ee su morali imati propusnice kako bi nato\u010dili gorivo ili oti\u0161li u ve\u0107u trgovinu.<\/p>\n

Premda \u201eCovid\u201c krediti izgledaju kao odli\u010dna opcija za poduzetnike, \u010dinjenica je da se od prijave na prolje\u0107e \u010dekalo sve do srpnja za informaciju o tome mogu li dobiti kredit<\/h1>\n

Gra\u0111ani su osim \u0161to su imali problema s dolaskom na posao zbog navedenih mjera, imali problema s organizacijom posla. Naime, samo neke tvrtke su ponudile mogu\u0107nost radnicima da rade od ku\u0107e. Istra\u017eivanje koje je proveo portal Moj Posao <\/a>pokazalo je da od ku\u0107e naj\u010de\u0161\u0107e mogu raditi zaposlenici velikih tvrtki te zaposlenici u IT sektoru. Ve\u0107e kompanije<\/a> koje posluju u Hrvatskoj, kao \u0161to je Atlantic Grupa, Erste&Steierm\u00e4rkische Bank, A1 (telekomunikacijska kompanija), INA (hrvatska naftna kompanija) te Komunikacijski laboratorij (agencija za odnose s javno\u0161\u0107u) uvidjele su prednosti koje pru\u017ea rad od ku\u0107e za mnogobrojne zaposlenike. S druge strane, postoje mnogi poslovi koji se jednostavno ne mogu raditi od ku\u0107e, \u0161to zna\u010di da je mnogo radnika moralo iskoristiti godi\u0161nje odmore zbog toga \u0161to nisu mogli raditi.<\/p>\n

Rad je morao biti organiziran u smjenama, mnogo ljudi je radilo primjerice dva tjedna u mjesecu, dok su dva tjedna bili kod ku\u0107e. U mnogim djelatnostima, rad je bio zaustavljen u potpunosti. Primjerice, zabranom ve\u0107ih okupljanja prakti\u010dki je prestao rad cjelokupne event industrije koja zapo\u0161ljava preko 10.000 radnika. Radi se o glazbenicima, fotografima te obrtima i tvrtkama bez kojih se ne bi mogli odr\u017eavati koncerti, manifestacije i doga\u0111aji. Osim toga, nedavnom zabranom rada nakon pono\u0107i no\u0107nim klubovima i barovima ugro\u017eeno je mno\u0161tvo radnih mjesta. Ugostitelji ve\u0107 nekoliko tjedana prosvjeduju zbog nametnute zabrane i tra\u017ee smanjenje poreza kako bi za\u0161titili radnike. Svi ovi problemi potaknuli su raspravu u hrvatskom dru\u0161tvu oko promjene Zakona o radu, jer je o\u010dito da \u0107e se svi morati prilagoditi novim uvjetima i da se radi o dugotrajnim promjenama.<\/p>\n

Osim promjena koje se ti\u010du posla, mnogi gra\u0111ani su se suo\u010dili i s nedostatkom adekvatne zdravstvene skrbi. Mnogo onkolo\u0161kih i prioritetnih pacijenata ostalo je zanemareno, s \u010dime se Ministarstvo zdravstva<\/a> jo\u0161 uvijek bori. Budu\u0107i da su izdane mnoge epidemiolo\u0161ke mjere i upute, u samoj medicinskoj struci dolazi do nesuglasica \u0161to dovodi do toga da pacijenti snose posljedice.<\/p>\n

Velike posljedice po gospodarstvo <\/strong><\/h2>\n

\u00a0<\/strong>Ekonomske mjere za spas gospodarstva jo\u0161 su uvijek na snazi, \u0161to zna\u010di da \u0107emo to\u010dne podatke imati krajem godine. Pretpostavlja se da \u0107e i kupovna mo\u0107 gra\u0111ana znatno oslabjeti, s tim da podaci Eurostata<\/a> iz 2019. godine da je Hrvatska za vrijeme \u201edobrog\u201c razdoblja imala kupovnu mo\u0107 za tre\u0107inu manju od one prosje\u010dnog stanovnika EU. Na\u017ealost, Hrvatska se nalazi na za\u010delju Europske unije u gotovo svim gospodarskim pitanjima. Kriza \u0107e zasigurno ostaviti velike posljedice na gospodarstvo te na d\u017eep gra\u0111ana.<\/p>\n

Krajem kolovoza dobili smo vijesti kojih su se svi pribojavali. Dr\u017eavni zavod za statistiku<\/a> objavio je da je u drugom tromjese\u010dju 2020. godine BDP pao za nevjerojatnih 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje pro\u0161le godine. Najgori scenariji predvi\u0111ali su da \u0107e se raditi o padu od 13 posto, me\u0111utim, podaci su pokazali da Hrvatska ima jedno od najpogo\u0111enijih gospodarstava u Europskoj uniji. Financijska kriza ostavila je ogromne posljedice od kojih smo se oporavljali dugi niz godina. U 2009 godini BDP je pao za \u010dak 8,8 posto \u0161to danas izgleda veoma dobro u usporedbi s najnovijim podacima.<\/p>\n

Vlada Andreja Plenkovi\u0107a je na krizu odgovorila mjerama za poduzetnike i zaposlenike isplatom minimalnih pla\u0107a od 4.000 kn<\/a> (530 EUR) te pla\u0107anjem doprinosa na taj iznos. Iako se \u010dini da se radi o zna\u010dajnim sredstvima, treba istaknuti da je prosje\u010dna hrvatska pla\u0107a<\/a> 6.796 kuna (900 EUR). Tako\u0111er, Vlada je dala mjeru kojom su otpisali ili odgodili pla\u0107anje poreznih obveza<\/a>. Treba istaknuti i \u010dinjenicu da je Hrvatska u srpnju imala parlamentarne izbore koji su mnoge poduzetnike i gra\u0111ane dr\u017eale u neizvjesnosti. Budu\u0107i da su mjere za spas gospodarstva bile propisane u travnju, nitko nije mogao predvidjeti \u0161to bi se moglo dogoditi iza parlamentarnih izbora. Me\u0111utim, Hrvatska demokratska zajednica je ponovno dobila povjerenje gra\u0111ana i Andrej Plenkovi\u0107 je ponovno slo\u017eio Vladu.<\/p>\n

Na po\u010detku rujna, premijer Plenkovi\u0107 najavio je nastavak mjera<\/a> za poduzetnike i radnike. Naime, sufinancirat \u0107e se skra\u0107eno radno vrijeme do maksimalno 2.000 kuna po radniku uz pripadaju\u0107e doprinose, ako je poduzetnik imao pad prometa ve\u0107i od 50 posto. Tako\u0111er, za djelatnosti koje su posebno ugro\u017eene, potpora od 4.000 kuna po radniku nastavit \u0107e se do 31. prosinca ove godine. Za poduzetnike je osiguran i nastavak izdavanja \u201eCovid\u201c kredita putem HAMAG-BICRO-a (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) i programa HBOR-a (Hrvatska banka za obnovu i razvitak). Naime, radi se o iznimno povoljnim zajmovima s kamatom od 0,1 do 0,5 posto te s rokom otplate od tri do pet godina. Budu\u0107i da je interes poduzetnika za ovakvu vrstu pomo\u0107i bio ogroman, natje\u010daji su bili zatvoreni u svibnju. Sredinom srpnja, nakon obrade zahtjeva, po\u010dela su se objavljivati imena tvrtki te poduzetnika koji su dobili zajmove. Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, natje\u010daji su ponovno otvoreni te su dostupni poduzetnicima.<\/p>\n

Iako ove mjere dobro zvu\u010de na papiru i kada ih Vlada predstavlja kao \u201epomo\u0107\u201c gospodarstvu i gra\u0111anima, treba biti svjestan \u010dinjenice da nije sve tako jednostavno. Vlada je reagirala na vrijeme u o\u017eujku, ali problemi s birokracijom i samom implementacijom mjera bile su vidljive od samog po\u010detka. Poduzetnici i obrtnici vrlo \u010desto nisu mogli pratiti koji uvjeti su se promijenili ili jednostavno nisu na vrijeme dobivali povratne informacije.<\/p>\n

Premda \u201eCovid\u201c krediti izgledaju kao odli\u010dna opcija za poduzetnike, \u010dinjenica je da se od prijave na prolje\u0107e \u010dekalo sve do srpnja za informaciju o tome mogu li dobiti kredit. Tako\u0111er, svi oni koji su se \u017eeljeli prijaviti, morali su prikupiti ekstenzivnu dokumentaciju, \u0161to je stalna boljka hrvatskog na\u010dina poslovanja. Smatram da Hrvatska ne\u0107e nikada napredovati ne unaprijedi li svoj na\u010din poslovanja i ako se ne digitalizira. U svim razvijenim dr\u017eavama tvrtke i obrti se otvore unutar sat vremena, dok vam u Hrvatskoj za to treba i nekoliko dana.<\/p>\n

Prisilna digitalizacija <\/strong><\/h2>\n

Mjera koju nitko nije o\u010dekivao niti planirao (ni Vlada ni gra\u0111ani) bila je \u201eprisilna digitalizacija\u201c. Hrvatska ima jednu od najskupljih i najlo\u0161ijih birokracija u Europskoj uniji, \u0161to su pokazala brojna doma\u0107a i europska istra\u017eivanja. Izdavanje dokumenata, potvrda i podno\u0161enje zahtjeva bio je veoma zahtjevan proces \u0161to se s godinama relaksiralo. Uveli su se odre\u0111eni sustavi kako bi se proces ubrzao, ali trebalo je napraviti jo\u0161 mnogo toga kako bi digitalizacija uspjela i u potpunosti za\u017eivjela. Me\u0111utim, pandemija koronavirusa pokazala je kako je ipak sve mogu\u0107e obaviti online<\/em>, \u010dak i u institucijama koje su prethodno zahtijevale osobne posjete. Gra\u0111anima se \u010desto govorilo da se radi o skupom i vi\u0161egodi\u0161njem projektu, no izgleda da je bio potreban samo jedan virus kako bi se sustav ipak pokrenuo.<\/p>\n

Pomo\u0107 gospodarstvu nasuprot pomo\u0107 gra\u0111anima<\/strong><\/h2>\n

Istra\u017eivanja<\/a> su pokazala da je \u010dak 61 posto gra\u0111ana podr\u017ealo inicijalne mjere te su smatrali da se radi o primjerenim mjerama. Gra\u0111ani su se bojali scenarija iz 2008 godine kada je nezaposlenost po\u010dela rasti i dosegnula svoj vrhunac 2014 godine<\/a> kada je Hrvatska zabilje\u017eila 384.376\u00a0\u00a0\u00a0 nezaposlenih osoba (17.7%). Rast podr\u0161ke za Vladine mjere je izostao jer su se predstavile kao pomo\u0107 gospodarstvu, a ne kao pomo\u0107 izravno gra\u0111anima. Treba istaknuti da su najavljene mjere isprva potaknule povjerenje gra\u0111ana i poduzetnika, no pokazalo se da situacija s gospodarskom pomo\u0107i nije tako jednostavna.<\/p>\n

Mjere su se redovno ispla\u0107ivale u o\u017eujku, travnju i svibnju. Me\u0111utim, dolaskom ljeta situacija se promijenila. U kolovozu su se javili<\/a> poduzetnici i obrtnici kojima Hrvatski zavod za zapo\u0161ljavanje nije isplatio mjere od lipnja. Tako\u0111er, bitno je istaknuti da su poduzetnici imali mnogo problema s prijavama za mjere zbog \u010dinjenice da su se procedure i uvjeti mijenjali nekoliko puta. Sve to uzrokovalo je da se sve manje poduzetnika i obrtnika prijavljuje za isplatu mjera. Tako\u0111er, treba istaknuti da se poduzetnici i obrtnici isprva podr\u017eali gospodarske mjere jer su polagali nade u to da \u0107e one dovesti do potrebnih cjelovitih reformi koje \u0107e stvoriti prave promjene.<\/p>\n

Ve\u0107 godinama se pri\u010da o tome kako se ne mo\u017eemo oslanjati na turizam kao najva\u017eniju granu gospodarstva. O uspje\u0161nosti turisti\u010dke sezone ovisi i rast BDP-a. Cjelokupno gospodarstvo i sve djelatnosti se previ\u0161e oslanjanju na tu granu gospodarstva.<\/h1>\n

Upravo je to pozitivna stvar koja je proiza\u0161la iz gospodarskih mjera \u2013 udru\u017eivanje poduzetnika i obrtnika. Mjere dugoro\u010dno nisu odr\u017eive, ve\u0107 je potrebno prona\u0107i na\u010dine kako pokrenuti gospodarstvo i smanjiti namete \u0161to \u0107e zauzvrat potaknuti razvoj poduzetni\u0161tva te privu\u0107i strane investitore.<\/p>\n

Mjere su za sada zaustavile val otkaza i propast mnogih poduzetnika te obrtnika, ali nisu trajno rje\u0161enje. Tako\u0111er, treba istaknuti da je Hrvatska kao \u010dlanica Europske unije dobila pristup zna\u010dajnim sredstvima. Radi se o dva odvojena financijska megapaketa<\/a>. Instrument \u201eEU sljede\u0107e generacije\u201c nastao je zbog pandemije koronavirusa, a za Hrvatsku je procijenjen na 9,4 milijarde eura. Drugi paket je europski vi\u0161egodi\u0161nji prora\u010dun (VFO) u iznosu od 12,7 milijardi eura za razdoblje od 2021 do 2027 godine.<\/p>\n

Iako je Vlada hrvatskoj javnosti predstavila ova sredstva kao \u201ebogat\u201c paket koji \u0107e \u201espasiti\u201c gospodarstvo, to nije ni pribli\u017eno to\u010dno. Mnogo dr\u017eava dobilo je mnogo zna\u010dajnije pakete pomo\u0107i koji \u0107e doista predstavljati zna\u010dajnu razliku. Hrvatska nije iskoristila europske fondove koje je imala na raspolaganju u prethodnom razdoblju, a i one koje je iskoristila bili su u stalnom fokusu javnosti zbog korupcije. Mnogi hrvatski poduzetnici, ekonomisti i stru\u010dnjaci zabrinuti su zbog na\u010dina na koji \u0107e Vlada raspodijeliti dostupna sredstva, zbog prija\u0161njih iskustava.<\/p>\n

Pojavom pandemije, uvo\u0111enjem epidemiolo\u0161kih mjera te zatvaranjem granica, u hrvatskom dru\u0161tvu se po\u010delo raspravljati o prijeko potrebnim reformama. Ve\u0107 godinama se pri\u010da o tome kako se ne mo\u017eemo oslanjati na turizam kao najva\u017eniju granu gospodarstva. O uspje\u0161nosti turisti\u010dke sezone ovisi i rast BDP-a. Cjelokupno gospodarstvo i sve djelatnosti se previ\u0161e oslanjanju na tu granu gospodarstva.<\/p>\n

Hrvatska ima problem s privla\u010denjem stranih investicija, zbog ogromnih nameta te komplicirane birokracije koja ote\u017eava konkurentnost. Smatram da bi se Vlada puno vi\u0161e trebala konzultirati sa stru\u010dnjacima te s poduzetnicima koji imaju rezultate iza sebe. Jedan od primjera je i digitalna nomadska viza<\/a>, projekt koji je pokrenuo nizozemski poduzetnik Jan de Jong, koji \u017eivi i radi u Hrvatskoj. Osim toga, pojavila se i udruga Glas poduzetnika, koja je u veoma kratkom roku prikupila ogroman broj poduzetnika (preko 12.000) te stotine tisu\u0107a simpatizera. Postali su relevantan izvor informacija za poduzetnike, ali i faktor u kreiranju ekonomske politike u ovom kriznom razdoblju. Mnoge od njihovih prijedloga za mjere su vladaju\u0107i prihvatili, ve\u0107im dijelom zbog medijskog pritiska.<\/p>\n

Sljedi vrijeme korjenitih promjena <\/strong><\/h2>\n

Najbolje mogu\u0107e rje\u0161enje za Hrvatsku \u0107e biti suradnja Vlade i institucija s gra\u0111anima te poduzetnicima. Ono \u0161to se sada mora napraviti je prilagodba gospodarstva za budu\u0107nost. \u010cinjenica je da \u0107e zbog krize mnogi poduzetnici i obrtnici morati zatvoriti svoja vrata te kako \u0107e do\u0107i do otpu\u0161tanja radnika. Me\u0111utim, morat \u0107emo se prilagoditi kao tr\u017ei\u0161te te prona\u0107i na\u010dine na koje \u0107emo pokrenuti gospodarstvo. Hrvatska ima ogroman resurs i potencijal u svojim ljudima. Istra\u017eivanje Eurostata<\/a> je primjerice pokazalo da mladi u Hrvatskoj imaju najbolje digitalne vje\u0161tine (informacije, komunikacija, rje\u0161avanje problema i softver) u usporedbi s mladima iz ostatka Europe. Poduzetnici i obrtnici morat \u0107e svoje poslovanje prilagoditi novoj situaciji koja \u0107e se razviti na tr\u017ei\u0161tu te potra\u017eiti nove izvore zarade.<\/p>\n

Vlada \u0107e morati prona\u0107i na\u010dine na koje \u0107e osigurati da Hrvatska bude konkurentna na globalnom tr\u017ei\u0161tu. To zasigurno ne\u0107e mo\u0107i biti masovna proizvodnja, ve\u0107 razvoj visokotehnolo\u0161kih tvrtki te ulaganje u poljoprivredu. Postoji mnogo neiskori\u0161tenih potencijala, \u010dak i u turisti\u010dkom sektoru na kojima se treba raditi u narednom razdoblju. Osim toga, ono \u0161to \u0107e bitno odrediti uspjeh Hrvatske je porezna politika, reforma obrazovanja te reforma pravosu\u0111a. Za Hrvatsku slijedi vrijeme korjenitih promjena u svakom smislu.<\/p>\n

*Nikolina Lednicki je diplomirana komunikologinja koja u\u017eiva u radu s ljudima. Stalno je u potrazi za novim znanjima i usavr\u0161avanjem svojih vje\u0161tina. Tijekom studiranja volontirala je u nekoliko studentskih udruga za \u0161to je dobila dvije nagrade Voditelja Hrvatskih studija. Iskustvo je stjecala u Uredu Europskog parlamenta u Hrvatskoj, agencijama za odnose s javno\u0161\u0107u i marketing kao \u0161to su M+ International, Komunikacijski laboratorij i Media Val te medijima kao \u0161to su Poslovni dnevnik i Ve\u010dernji list. Danas radi u Glasu poduzetnika, najve\u0107oj i najbrojnijoj udruzi koja okuplja poduzetnike u Hrvatskoj kao marketing i PR asistentica. U slobodno vrijeme radi na svom blogu koji se bavi komunikacijama.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Ovaj blog je objavljen u okviru inicijative \u201ePri\u010de iz regiona<\/a><\/strong>\u201d koju sprovode Res Publica<\/strong><\/a>\u00a0i\u00a0Institut za komunikacijske studije<\/strong><\/a>\u00a0(Makedonije), u saradnji sa\u00a0ABCnews.al<\/strong><\/a>\u00a0(Albanija),\u00a0Analiziraj.ba<\/strong><\/a>\u00a0(BiH),\u00a0Sbunker<\/strong><\/a>\u00a0(Kosovo), gra\u0111anskom inicijativom \u201eNe davimo Beograd<\/strong><\/a>\u201c (Srbija),\u00a0PCNEN<\/strong><\/a>\u00a0(Crna Gora),\u00a0Prlija<\/strong><\/a>\u00a0(Hrvatska) i\u00a0SEGA<\/strong><\/a>\u00a0(Bugarija).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Spas hrvatskog gospodarstva nije u EU, ve\u0107 u korjenitim reformama cjelokupnog sustava<\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":303622,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-303618","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303618","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=303618"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303618\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303623,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303618\/revisions\/303623"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/303622"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=303618"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=303618"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=303618"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}