{"id":303517,"date":"2020-09-28T23:39:50","date_gmt":"2020-09-28T21:39:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=303517"},"modified":"2020-09-28T23:58:12","modified_gmt":"2020-09-28T21:58:12","slug":"naucnici-virus-bi-mogao-poceti-da-zaobilazi-barijere-poput-maski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/28\/naucnici-virus-bi-mogao-poceti-da-zaobilazi-barijere-poput-maski\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici: Virus bi mogao po\u010deti da zaobilazi barijere poput maski"},"content":{"rendered":"

Nau\u010dnici u Hjustonu objavili su studiju o vi\u0161e od 5.000 genetskih sekvenci korona virusa koja je otkrila neprekidno \u0161irenje mutacije virusa, od kojih ga je jedna mo\u017eda u\u010dinila jo\u0161 zaraznijim, pi\u0161e Washington Post, prenosi Blic.rs<\/a>.<\/p>\n

Ovo istra\u017eivanje, ipak, nije otkrilo i da su ove mutacije virus u\u010dinile smrtonosnijim ili da su promijenile klini\u010dki ishod bolesti. Svi virusi imaju genetkse mutacije, a ve\u0107ina je bezna\u010dajna, tvrde nau\u010dnici.<\/p>\n

Korona virusi kao \u0161to je SARS-CoV-2 su relativno stabilni kako se virus razvija, jer imaju mehanizam korekture dok se replikuju. Ipak, svaka mutacija jeste rizik, a rasprostranjenost Kovid-19 \u0161irom svijeta zna\u010di da virus ima puno prilika da se promijeni i to na problemati\u010dan na\u010din, navode u studiji autor D\u017eejms Maser iz bolnice Houston Methodist.<\/p>\n

Nova studija, koja jo\u0161 nije recenzirana, do sada je najve\u0107a pojedina\u010dna agregacija genetskih sekvenci virusa u Americi. Jedinu ve\u0107u seriju sekvenci na svijetu objavili su po\u010detkom septembra nau\u010dnici iz Velike Britanije i donijeli su identi\u010dan zaklju\u010dak – mutacija koja mijenja strukturu “\u0161iljatog proteina” na povr\u0161ini virusa vjerovatno je odgovorna za brzo \u0161irenje tog odre\u0111enog soja.<\/p>\n

Dejvid Morens, virusolog iz ameri\u010dkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, nakon \u0161to je pregledao studiju istakao je da postoji velika mogu\u0107nost da je virus, kre\u0107u\u0107i se kroz svjetsku populaciju, vremenom postao zarazniji i da bi to moglo da uti\u010de na na\u0161u mo\u0107 da kontroli\u0161emo pandemiju.<\/p>\n

“Ovo je jedna studija i ne mo\u017eemo pretjerati u zaklju\u010dcima samo na osnovu nje, ali ukazuje da bi virus slu\u010dajnim mutacijama mogao da prestane da reaguje na na\u0161e poku\u0161aje da ga sprije\u010dimo kao \u0161to su no\u0161enje maske ili fizi\u010dka distanca”, dodao je Morens, prenose nezavisne.com.<\/a><\/p>\n

“No\u0161enje maski, pranje ruku, sve to jeste prepreka za \u0161irenje, ali kako virus postaje zarazniji, statisti\u010dki je bolji u zaobila\u017eenju tih barijere”, rekao je on.<\/p>\n

Sve ovo mo\u017ee da uti\u010de i razvoj vakcine. Kako ljudi sti\u010du imunitet, bilo prele\u017eanom infekcijom ili vakcinom, virus bi mogao da bude pod selektivnim pritiskom da izbjegne ljudski imunolo\u0161ki odgovor.<\/p>\n

“Iako to jo\u0161 ne znamo, sasvim je mogu\u0107e da ovaj korona virus, kada na\u0161 imunitet na nivou populacije postane dovoljno visok, prona\u0111e na\u010din da zaobi\u0111e na\u0161 imunitet. Kada bi se to dogodilo, bili bismo u istoj situaciji kao i sa gripom. Mora\u0107emo stalno da jurimo kako se virus mijenja i kako mutira i da mijenjamo formulu vakcine u skladu s tim”, zaklju\u010dio je Dejvid Morens, ina\u010de zamjenik glavnog ameri\u010dkog stru\u010dnjaka za borbu protiv korona virusa \u2013 Entonija Fau\u010dija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovo je jedna studija i ne mo\u017eemo pretjerati u zaklju\u010dcima samo na osnovu nje, ali ukazuje da bi virus slu\u010dajnim mutacijama mogao da prestane da reaguje na na\u0161e poku\u0161aje da ga sprije\u010dimo kao \u0161to su no\u0161enje maske ili fizi\u010dka distanca<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":297493,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-303517","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303517","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=303517"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303517\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303521,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303517\/revisions\/303521"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/297493"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=303517"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=303517"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=303517"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}