{"id":303395,"date":"2020-09-28T06:52:00","date_gmt":"2020-09-28T04:52:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=303395"},"modified":"2020-09-28T06:52:00","modified_gmt":"2020-09-28T04:52:00","slug":"vaistinu-krscanstvo-koje-nije-oslobodilacko-nepotrebno-je","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/28\/vaistinu-krscanstvo-koje-nije-oslobodilacko-nepotrebno-je\/","title":{"rendered":"Vaistinu: kr\u0161\u0107anstvo koje nije oslobodila\u010dko, nepotrebno je"},"content":{"rendered":"

Autor: Drago Pilsel<\/strong><\/p>\n

Danas mi je ro\u0111endan. 58 mi je godina. Ali ne slavim. Usred korone i siroma\u0161tva u koje smo ba\u010deni nakon potresa, kao i mnogi oko nas, nismo slavili ljetos 50. ro\u0111endan moje supruge pa je red da budem solidaran. Ovako \u0107e biti danas: ostajem doma, \u010ditat \u0107u, koliko god mogu, o Isusu, jer je danas, 21. rujna, Me\u0111unarodni (svjetovni) dan mira i jer je Isus \u2013 na\u0161 mir (nas kr\u0161\u0107ana, barem). Rezolucijom UN-a iz 2001. godine 21. rujna odre\u0111en je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini. Me\u0111unarodni dan mira utemeljila je Op\u0107a skup\u0161tina UN-a jo\u0161 1981. u cilju obilje\u017eavanja i ja\u010danja ideala mira me\u0111u svim narodima i dr\u017eavama, namijeniv\u0161i za njegovo obilje\u017eavanje tre\u0107i utorak u rujnu. Onda je, naveo sam, do\u0161la ta 2001\u2026<\/p>\n

Dakle, po\u0161to ro\u0111endan posve\u0107ujem Isusu iz Nazareta (dan mi mo\u017eda zavr\u0161i susretom s mitropolitom Porfirijem kada \u0107u sasvim sigurno razgovarati o na\u0161em aktualnom kr\u0161\u0107anskom trenutku, o tomu koliko smo Isusovi), prebacujem, tako \u017eelim, svu pa\u017enju koju bih mogao dobiti na Njega. Molim vas, stoga, da ne okrenete moj broj i da ne \u0161aljete \u010destitarske poruke. Znam da bi to mnogi htjeli, ali ja \u0107u danas biti maksimalno zadovoljan ako razmislite o sadr\u017eaju ove, posebno za vas pripremljene kolumne. Ja ni\u0161ta ve\u0107e od prijateljevanja s Isusom nemam da vam dam. Sve \u0161to imam, to vam dajem.<\/p>\n

Tijekom svoga javnoga \u017eivota, Isus iz Nazareta je u\u017eivao veliku popularnost. Osim svoje spremnosti i sposobnosti da lije\u010di bolesne i \u010dini druga \u010duda, bio je omiljen i zbog mo\u0107i svojih rije\u010di i zbog toga \u0161to su se ljudi nadali da je on Mesija \u2013 onaj koji \u0107e promijeniti sudbinu ugnjetavanog i, od Rimljana, okupiranog Izraela. Povjesni\u010dari se ve\u0107 nekoliko stolje\u0107a spore oko prave dru\u0161tvene i politi\u010dke klime koja je okru\u017eivala Isusovo djelovanje.<\/p>\n

\u0160to je zaista trebalo zna\u010diti \u201dkraljevstvo Bo\u017eje\u201d? Autori Evan\u0111elja nas \u017eele uvjeriti da se Isus svojski trudio objasniti ljudima da to kraljevstvo \u201dnije od ovoga svijeta\u201d. Ipak, u terminima onda\u0161njeg \u017eidovskog apokalipti\u010dkog vjerovanja nema sumnje da je taj pojam ozna\u010davalo uspostavu Bo\u017ejeg suvereniteta (stvaranje vjerskog politi\u010dkog re\u017eima) i da je pretpostavljalo svrgnu\u0107e postoje\u0107eg politi\u010dkog i dru\u0161tvenog poretka.<\/p>\n

Da je Isus, u glavama mnogih, trebao biti glavni junak u toj apokalipti\u010dkoj revoluciji, o\u010dito je iz \u010dinjenice \u0161to su ga smatrali onim \u201dmo\u0107nijim\u201d, \u010diji je dolazak Ivan Krstitelj pretkazao (\u010dak su i neki filma\u0161i prikazali apostola Judu kao onoga koji u to vjeruje i zato Isusa, zapravo, ne \u017eeli izdati, nego ga \u017eeli prisiliti da preuzme o\u010dekivanu revolucionarnu ulogu).<\/p>\n

Osnovna ideja koju Isusovi sljedbenici shva\u0107aju jest da \u0107e Bog ipak ukinuti ropstvo izraelskog naroda, ali \u010dim se njegovi pripadnici pokaju i po\u010dnu uva\u017eavati zakon. Ma koliko god rje\u010dito bilo od Isusa propovijedano, vjerovalo se da \u0107e revoluciju provesti ne samo eti\u010dko pou\u010davanje.<\/p>\n

Postojale su i jasne politi\u010dke grupacije koje su imale svoje ciljeve. Jedan od onih pokreta koji su odigrali va\u017eu ulogu u Isusovoj nasilnoj smrti bili su zeloti. Ne sla\u017eu se svi eksperti do koje je mjere Isus bio povezan s njima, ali da je imao veze sa zelotima, to nitko pametan i upu\u0107en vi\u0161e ne spori.<\/p>\n

Isus je svoju poruku proglasio najprije u Galileji, postojbini Jude Galilejca, osniva\u010da zelotizma, gdje je postojala sna\u017ena tradicija vjerskog domoljublja. No narod koji se hranio zelotizmom nije bio sastavljen od ljudi koji strpljivo \u010dekaju bolja vremena.<\/p>\n

Bio je to narod zadojen (makabejskom) predajom svetog rata protiv okupatora. Zelotizam, sa svojim evan\u0111eljem nasilnog otpora i spremnosti na mu\u010deni\u0161tvo bio je sasvim prirodan. Upravo je iz te sredine Isus izvukao svoje apostole. Jedan od njih, \u0160imun, bio je deklarirani zelot; Petar, \u010dovjek \u017eestoke naravi, nosio je nadimak \u201dbarjona\u201d (terorist), dok su Jakova i Ivana zvali \u201dboanerges\u201d, \u0161to evan\u0111elista Marko eufemisti\u010dki tuma\u010di kao \u201dsinovi groma\u201d. Juda I\u0161kariotski nazvan je po rije\u010di sicarius, \u0161to je bilo ime za zelotske ekstremiste koje su ubijali \u201dsicom\u201d, krivim bode\u017eom.<\/p>\n

Jedno je sasvim sigurno: Isus nije vidio ni\u0161ta nespojivo izme\u0111u militantnosti u zelotizmu i pripadanju svog pokreta. Dapa\u010de, opis Isusova hap\u0161enja u vrtu Getsemani jasno pokazuje \u010dinjenicu da su i Isusovi u\u010denici hodali naoru\u017eani. Me\u0111utim, iako se vjeruje da je osje\u0107ao simpatije prema zelotima, ipak se Isus sa zelotizmom nije javno poistovjetio, premda je dijelio neke njihove politi\u010dke stavove.<\/p>\n

Tako, na primjer, u op\u0161irnom izvje\u0161taju o Isusovom nau\u010davanju u vezi nametnutog poreza Izraelu od strane Rimljana, izreka \u201dPodajte caru carevo, a Bogu Bo\u017eje\u201d zna\u010di osu\u0111ivanje (to je bio i zelotski stav) \u010dinjenice da se resursi Izraela u obliku poreza predaju poganskom imperatoru Rima.<\/p>\n

Sinopti\u010dka se evan\u0111elja sla\u017eu (Marko, Matej, Luka) kad ka\u017eu kako je Isus kona\u010dno odlu\u010dio oti\u0107i u Jeruzalem s nekom nedefiniranom, ali o\u010dito sudbonosnom namjerom (\u201dSin \u010covje\u010dji bit \u0107e predan glavarima sve\u0107eni\u010dkim i knji\u017eevnicima. Oni \u0107e ga osuditi na smrt i predati poganima\u2026\u201d; Mt, 20,19).<\/p>\n

Osnovna ideja koju Isusovi sljedbenici shva\u0107aju jest da \u0107e Bog ipak ukinuti ropstvo izraelskog naroda, ali \u010dim se njegovi pripadnici pokaju i po\u010dnu uva\u017eavati zakon. Ma koliko god rje\u010dito bilo od Isusa propovijedano, vjerovalo se da \u0107e revoluciju provesti ne samo eti\u010dko pou\u010davanje<\/p>\n

Evan\u0111elja su, o\u010dito, optere\u0107ena formom koja je, ponajprije, knji\u017eevni sastav, a tek povijesno svjedo\u010danstvo, ali se svejedno odra\u017eava kriza koja je pro\u017eimala Isusa. Sve se vi\u0161e \u010dinilo da \u0107e to biti prigoda za akciju. To shva\u0107a i Juda koji je, ka\u017eu povjesni\u010dari, u zavr\u0161noj fazi bio \u010dovjek \u201dza veze\u201d sa \u0161efovima zelota.<\/p>\n

Nije nerealno zaklju\u010diti kako su se neki oko Isusa spremali za svojevrsni mesijanski dr\u017eavni udar usmjeren, u prvom redu, prema sve\u0107eni\u010dkoj aristokraciji koja ga je, kona\u010dno, i osudila na smrt. Na\u017ealost, mnogi ne znaju da je Sanehdrin, ili Veliko vije\u0107e \u017didova bilo sastavljeno ne od farizejaca, nego od sadusejaca, koji su vodili brigu da nitko ne ugrozi poslovne dogovore koje su utana\u010dili s Rimljanima. Oni su bili ti koji su se svim silama borili da isposluju Isusovu smrt.<\/p>\n

Isusov ulazak u grad je izveden trijumfalno. Isus je svakako bio svjestan politi\u010dke ozbiljnosti trenutka. Klicalo mu se kao \u201dkralju Izraela\u201d, poku\u0161avala se izazvati pobuna. Odmah nakon ulaska u grad slijedi epizoda u kojoj Isus napada instituciju Hrama najavljuju\u0107i njegovo ru\u0161enje.<\/p>\n

Zeloti su silom zauzeli Hram tek 66. godine i nasilno promijenili hijerarhiju, ali je uslijedio munjeviti odgovor rimske vojske i pobuna je okon\u010dana \u010detiri godine kasnije porazom \u017didova, uni\u0161tenjem Hrama i padom Izraela.<\/p>\n

Uglavnom, neki tvrde da je napad organizirao sam Isus, a drugi da je on u to uveden. Evan\u0111elja tu nisu svima jasna: Isus nije sigurno nikoga bi\u010devao\u00a0 (kako je prikazano u filmu \u201cPasija\u201d Mela Gibsona) ali jest prevrtao stolove (Mk 11,15-17 i Mt 21,12-13), jest \u201dizgonio prodava\u010de\u201d \u017eivotinja za \u017ertvovanje (Lk 19,45): da je bio nasilan prema ljudima odmah bi ga uhitila hramska policija.<\/p>\n

On je dreku usmjerio protiv sve\u0107eni\u010dke aristokracije koja je upravljala Hramom, ostvaruju\u0107i veliki profit, ja\u010daju\u0107i svoju mo\u0107 i tako osiguravaju\u0107i \u0161to stalo\u017eeniju rimsku upravu Izraela (\u201dKad to do\u0111e do u\u0161iju sve\u0107eni\u010dkim glavarima po\u010dnu smi\u0161ljati kako da ga ubiju. Bojali su ga se, jer je sav narod bio odu\u0161evljen njegovom naukom\u201d; Marko, 21, 18). Nije uhap\u0161en. Re\u017eim ga se bojao jer je imao podr\u0161ku naroda.<\/p>\n

Ono \u0161to je va\u017eno jest da se u prvom su\u0111enju, odmah po hap\u0161enju (prvo su\u0111enje, u dvije sesije, je odr\u017eano pred \u017eidovskim Velikim vije\u0107em, a drugo pred Poncijem Pilatom), Isusu se \u010dita optu\u017enica koja sadr\u017eava i djelo pobune protiv vjerske vlasti iako ga se u prvome redu teretilo za bogohuljenje (\u201dJesi li ti Mesija \u2013 Sin Bo\u017eji\u201d, pita veliki sve\u0107enik, a Isus odgovara: \u201dTi ka\u017ee\u0161\u201d, \u0161to se shvatilo kao potvrda), a to je bio zlo\u010din koji se po zakonu ka\u017enjavalo smr\u0107u.<\/p>\n

Ali to su\u0111enje pred Sanehdrinom nije pro\u0161lo glatko. Svjedoci su dali proturje\u010dne iskaze, a sam Isus se, osim u jednom trenutku, branio \u0161utnjom.<\/p>\n

Kao \u0161to znamo, \u017didovima rimska vlast nije dopu\u0161tala da nekoga sami, bez suglasnosti gubernatora, osude na smrt. Zato Isusa \u0161alju Ponciju Pilatu. On je upravljao cjelokupnom rimskom vojskom i mogao je odobriti ili poni\u0161titi svaku osudu \u017eidovskog Sanehdrina. Bilo je to klasi\u010dno politi\u010dko su\u0111enje, ali najva\u017enije su\u0111enje u povijesti (kojeg se liturgija Velikog tjedna posebno sje\u0107a).<\/p>\n

\u017didovi su znali da Pilata ne\u0107e zanimati nikakve nejasne vjerske optu\u017ebe protiv Isusa i zato su ga optu\u017eili za revolucionarno djelovanje, za nagovaranje naroda da ne pla\u0107a rimske poreze i za progla\u0161enje kraljem (\u201dUstanovili smo da ovaj buni narod i zabranjuje davati porez caru, a o sebi tvrdi da je Mesija, kralj\u201d). Naime, sve\u0107eni\u010dki glavari su iskoristili politi\u010dko, a ne vjersko zna\u010denje rije\u010di \u201dMesija\u201d.<\/p>\n

\u017didovske glavare je Isus zaokupljao u prvom redu jer je ugro\u017eavao postoje\u0107i dru\u0161tveni i politi\u010dki poredak (\u010desto je izazivao i vrije\u0111ao vjerske vo\u0111e), a ne kao vjerski heretik. Smatrali su ga, ponajprije, subverzivnim agentom, revolucionarom. Pilat tu verziju iz prve nije htio prihvatiti i bio je sklon vjerovati da je Isus nevin te se poku\u0161ao osloboditi odgovornosti.<\/p>\n

Zato je Isusa poslao pred Herodom jer je, kao Galilejac, spadao pod njegovu nadle\u017enost. Herod ga je ismijao i, ne vidjev\u0161i u njemu opasnost, vratio Pilatu. Pilat je, pak, Isusa dao bi\u010devati u nadi da \u0107e kazna umiriti mno\u0161tvo.<\/p>\n

Narod, kao \u0161to se \u010desto doga\u0111a, bio je podijeljen. Bilo je onih koji su, ipak, prihva\u0107ali rije\u010d \u017eidovskih glavara, a ne rimskih vlasti (o tome govori citat iz Markova evan\u0111elja kojim se obja\u0161njava osloba\u0111anje Barabe: \u201dAli glavari sve\u0107eni\u010dki uzbune svjetinu da im radije pusti Barabu\u201d). Prilike su veoma dramati\u010dne i Marko ih izvanredno opisuje. Ali stvarnost je bila malo druga\u010dija od onoga \u0161to prikazuje Marko.<\/p>\n

Odjednom, situacija postaje neuvjerljiva i gotovo smije\u0161na. Pilat koji ima \u010ditavu silu uza se, a uvjeren je u Isusovu nedu\u017enost (\u0161to Marko sna\u017eno sugerira), sada pita svjetinu \u0161to da u\u010dini i pokorava se urlicima trga (ulice, rekli bismo).<\/p>\n

Od nas se tra\u017ei da povjerujemo kako se odlu\u010dni rimski guverner pogodio sa \u017eidovskom svjetinom o osloba\u0111anju \u010dovjeka kojeg je smatrao nevinim.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, moramo vjerovati da su odjednom sve\u0107eni\u010dki glavari postali mo\u0107ni i nagovorili \u017didove da podupru kaznu smrti za Isusa, a prije nekoliko dana su se bojali uhapsiti Isusa u Hramu od straha od te iste svjetine.<\/p>\n

\u010cini se da Marko poziva u pomo\u0107 epizodu s Barabom, nesumnjivo zelotskim vo\u0111om, odgovornim za ustanak i za ubojstvo rimskih vojnika, kao na\u010din da oslobodi Pilata od odgovornosti za Isusovo pogubljenje. Naime, Marko svoje evan\u0111elje pi\u0161e za \u017didove u Rimu, nakon pada Jeruzalema, i nije ih smio dovesti u naknadnu opasnost optu\u017eivanjem Rimljana za Isusovu smrt.<\/p>\n

Unato\u010d apologetske slike Isusa kojem se pretpostavlja bo\u017eanska priroda stoga i spasonosna djelotvornost njegove smrti, a koja je u na\u0161oj kulturi prisutna zbog crkvene predaje u kojoj dominiraju elementi srednjovjekovne pu\u010dke pobo\u017enosti, svima koji se zainteresiraju za \u017eivot Isusa iz Nazareta potreban je i znanstveni pristup koji \u0107e pomo\u0107i \u0161to vjernije prikazati politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst povijesnog pogubljenja na kri\u017eu.<\/p>\n

Da bi upozorenje protiv pobune bilo o\u010dito: Isusu je nad glavom na kri\u017eu stajao natpis \u201dkralj \u017didova\u201d, a do njega s obje strane, razapeta su i dva zelota.<\/p>\n

Iako je umro kao buntovnik, i to sramotno, Isus je postao osniva\u010d ili, bolje re\u010deno, bo\u017eanstvo nove vjere. Ponajprije zato \u0161to su apostoli povjerovali da je uskrsnuo, ali, sasvim sigurno, zahvaljuju\u0107i genijalnom apostolu Pavlu koji je uspostavio temeljnu doktrinu kr\u0161\u0107anstva i bez koga, nema dvojbe, ne bi bilo ni Crkve. Ove koja slavi tog buntovnika.<\/p>\n

Naravno, ne ba\u0161 u Hrvatskoj, gdje je Crkva vi\u0161e nalik na feudalnu instituciju koja se bori za mo\u0107. Ipak ili svakako, one (iste i jedine) Crkve koja je i politi\u010dki subverzivna jer djeluje u onim dijelovima svijeta gdje se treba sna\u017enije boriti za potpuno osloba\u0111anje \u010dovjeka. Rije\u010dju: i Isusovo je djelovanje bilo politi\u010dki subverzivno i to ga je ko\u0161talo \u017eivota.<\/p>\n

Ma koliko biskupi ili svi mi zajedno \u0161utjeli o tomu.<\/p>\n

Naime, bilo bi vrijeme da se odreknemo malo vjerskog folklora, a primimo knjige, odnosno da se Isusa, ako je istina da i danas \u017eivi me\u0111u nama, prepozna kao pravog osloboditelja.<\/p>\n

Naime, kr\u0161\u0107anstvo koje u sebi nosi snagu oslobodila\u010dku, pa je per definitionem \u2013 revolucionarno, mora izbavljivati ljude od svake vrste robovanja. Od grijeha koje nas ti\u0161ti do svakojakih gre\u0161nih struktura. Eno nam sada opet pred nosom \u2013 grubih politi\u010dara lopova. Ina\u010de, nema smisla inzistirati na njemu. Nepotrebno je i proma\u0161eno, kao i vladaju\u0107a stranka u RH.<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

bilo bi vrijeme da se odreknemo malo vjerskog folklora, a primimo knjige, odnosno da se Isusa, ako je istina da i danas \u017eivi me\u0111u nama, prepozna kao pravog osloboditelja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":273352,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-303395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=303395"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303397,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303395\/revisions\/303397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/273352"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=303395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=303395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=303395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}