One su povodom Svjetskog dana rijeka pozvali vlade na ukidanje podsticaja za male hidroelektrane.<\/p>\n
Nacionalni koordinator za Crnu Goru u WWF Adriji Milija \u010cabarkapa ka\u017ee da slatkovodni ekosistemi nestaju zabrinjavaju\u0107om brzinom. Prema najnovijem Izvje\u0161taju o stanju planete, broj populacija slatkovodnih vrsta smanjen je za 84 odsto od 1970. godine.<\/p>\n
\u201cPreko 60 odsto rijeka u Evropi u lo\u0161em je stanju, ponajvi\u0161e zbog degradacije i uni\u0161tavanja izgradnjom brana, hidroelektrana, kanala, neodr\u017eivog va\u0111enja pijeska i \u0161ljunka, lo\u0161e isplanirane navigacijske infrastrukture itd. Ne iznena\u0111uje stoga \u010dinjenica kako se u Evropi nalaze neki od najdegradiranijih rije\u010dnih predjela\u201d, navodi se u saop\u0161tenju, prenosRTCG.<\/p>\n
Uprkos tome, na Svjetski dan rijeka, kojeg ove godine obilje\u017eavamo 27. septembra, va\u017eno je podsjetiti se kako postoje dijelovi starog kontinenta gdje rijeke jo\u0161 uvijek teku slobodno.<\/p>\n
\u201cNa\u0161 region dom je posljednjim rijekama slobodnog toka u Evropi, no one su danas pod velikim pritiskom. Dr\u017eavni podsticaji glavni su razlog za\u0161to je \u0161irom Balkana planirano oko 2.700 malih hidroelektrana. Ako se to ne zaustavi, stotine rije\u010dnih tokova \u0107e biti uni\u0161teno, odnosno, pretpostavlja se kako bi ovom izgradnjom mogli izgubiti 5000 km nedirnutih rijeka\u201d, upozorava \u010cabarkapa.<\/p>\n
Razvoj malih hidroelektrana jedna je od najve\u0107ih prijetnji rijekama na Balkanu.<\/p>\n
\u201cKako bi stvar bila jo\u0161 apsurdnija, ovi se besmisleni projekti direktno sponzori\u0161u dr\u017eavnim sredstvima, a ne donose nikakvu korist niti energetskom sektoru, niti dr\u017eavi. Prepoznali su to i gra\u0111ani koji kroz razli\u010dite inicijative pozivaju svoje dr\u017eave na zaustavljanje izgradnje malih hidroelektrana. Sada je pravo vrijeme da zemlje Zapadnog Balkana ukinu podsticaje za uni\u0161tavanje prirode i za\u0161tite posljednje divlje rijeke Evrope\u201d, rekao je Zoran Mateljak, rukovodilac programa slatkih voda u WWF Adriji.<\/p>\n
U zemljama Zapadnog Balkana, kroz proteklih deset godina, broj hidroelektrana snage do 10 MW se u\u010detvorostru\u010dio.<\/p>\n
\u201c Iz ovoga je jasno kako vlade zemalja u regionu daju prednost razvoju malih hidroelektrana. Podaci za 2018. godinu nam govore kako je na nivou regiona 70 odsto svih podsticaja za obnovljive izvore energije potro\u0161eno na male hidroelektrane\u201d, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
Uprkos tome, one su proizvele svega 3,6% ukupne elektri\u010dne energije u regionu.<\/p>\n
\u201cEvropska unija ve\u0107 je napustila sistem povla\u0161\u0107enih cijena za sve osim za najmanje projekte, tako da je postoje\u0107i sistem podsticaja u ve\u0107ini zemalja Zapadnog Balkana u opreci s preporukama o dr\u017eavnoj pomo\u0107i za za\u0161titu \u017eivotne sredine i energiju\u201d, obja\u0161njava Pippa Galop, savjetnica za energetiku jugoisto\u010dne Europe u organizaciji Bankwatch.<\/p>\n
Dodaje da Vlade moraju pod hitno promijeniti zakone i pravilnike kako bi sprije\u010dile daljnje nepotrebno uni\u0161tavanje na\u0161ih rijeka.<\/p>\n
Nesrazmjerna ekolo\u0161ka i dru\u0161tvena \u0161teta koju uzrokuju male hidroelektrane s obzirom na koli\u010dinu proizvedene struje ve\u0107 je prepoznata od strane Energetske zajednice i tehni\u010dke stru\u010dne grupe Evropske unije za finansijsku taksonomiju, a nalazi se i u dokumentu EU o Na\u010delima odr\u017eivog razvoja hidroenergetskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana. No, zemlje regiona vrlo usporeno rade na diversifikaciji kori\u0161\u0107enja obnovljivih izvora energije i zaustavljanju podsticaja.<\/p>\n
\u201cAnalize koje smo sproveli jasno ukazuju kako podsticanje malih hidroelektrana nema nikakvog smisla. Osim \u0161to proizvode nemjerljivu \u0161tetu prirodi i lokalnim zajednicama, proizvode i velike finansijske gubitke svim gra\u0111anima Crne Gore. U vrijeme kada se moramo suo\u010diti s recesijom i ekonomskom krizom koja \u0107e uslijediti, dr\u017eava bi trebala prestati ulagati u \u0161tetne projekte. \u0160tavi\u0161e, usmjeravanje na \u2018zelena\u2019 rje\u0161enja i ekonomiju isti\u010de se kao jedan od najboljih na\u010dina izlaska iz ove krize, a garancija je i odr\u017eive budu\u0107nosti cijele zemlje\u201d, istakao je Milija \u010cabarkapa iz WWF Adrije.<\/p>\n
<\/p>\n
\u201cS obzirom da zemlje Zapadnog Balkana sada prolaze kroz procese postavljanja svojih politika i ciljeva vezanih uz proizvodnju struje iz obnovljivih izvora do 2030. godine, vrijeme je da zaustave podsticaje. Umjesto toga, trebaju se usmjeriti alternativama koje imaju manji uticaj na prirodu i ljude. One uklju\u010duju pove\u0107anja energetske efikasnosti ili ulaganja u izvore energije poput sunca ili vjetra, za \u0161ta postoji veliki potencijal u regionu, ako se ispravno planira i uz u\u010de\u0161\u0107e javnosti\u201d, zaklju\u010duje Galop.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ukoliko se ne ukinu podsticaji za planiranih oko 2.700 malih hidroelektrana, Zapadni Balkan bi mogao da ozgubi 5.000 km nedirnutih rijeka, saop\u0161teno je iz nevladinih organizacija WWF i Bankwatch<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295630,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-303364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=303364"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303364\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303365,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303364\/revisions\/303365"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295630"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=303364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=303364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=303364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}