Jeste li znali da je snijeg mineral, ba\u0161 kao dijamanti i so, na primjer. \u00a0Tako barem ka\u017ee ameri\u010dki Nacionalni centar za snijeg i led. A za\u0161to je mineral? Zato jer se prirodno pojavljuje u \u010dvrstom, neorganskom obliku i ima definisan hemijski sastav.<\/p>\n
Ve\u0107ina pahuljica nije ni nalik onim novogodi\u0161njim dekoracijama. Pahuljice su, uglavnom, gomilice tih savr\u0161eno simetri\u010dnih kristala \u010dije papirne verzije sjeckamo u djetinjstvu.<\/p>\n
Ve\u0107ina kristala je gotovo identi\u010dna u ranim fazama nastajanja. Ovo je i dokazano 1988. kad su ameri\u010dki nau\u010dnici iz Nacionalnog centra za atmosferska istra\u017eivanja (NCAR) pod mikroskopom vidjeli dva identi\u010dna snije\u017ena kristala.<\/p>\n
Kristali snijega mogu da budu pedeset puta \u0161iri nego \u0161to su debeli, a generalno su mnogo, mnogo tanji od lista papira.<\/p>\n
U centru gotovo svakog kristala snijega je maju\u0161na \u010destica pra\u0161ine, koja mo\u017ee bilo \u0161ta – od vulkanske pra\u0161ine do \u010destice iz svemira. Oko te \u010destice zatim se formira kristal na \u010diji oblik uti\u010de vla\u017enost, temperatura i vjetar.<\/p>\n
Snijeg koji je svje\u017ee napadao tipi\u010dno sadr\u017ei 90 do 95 odsto vazduha, \u0161to ga \u010dini prili\u010dno dobrim toplotnim izolatorom. Kad snijeg padne na tlo, vazduh ostaje zarobljen izme\u0111u kristala, pa se zato \u010duje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. Zvuk zavisi od temperature, ali i od strukture snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi vazduh, a to je upravo zvuk \u0161kripanja koji \u010dujemo.<\/p>\n
Snije\u017ena oluja \u2013 me\u0107ava pra\u0107ena munjama \u2013 je prili\u010dno rijetka. Ali, ima nau\u010dnika koji vjeruju da je svako nastajanje snijega pra\u0107eno munjama, samo \u0161to one nisu vidljive: kristali leda koji se sudaraju u oblacima stvaraju elektricitet.<\/p>\n
Na zemljinim polovima ne pada ba\u0161 previ\u0161e snijega. Ve\u0107inu me\u0107ava na Zemljinim polovima danas izaziva vjetar koji podi\u017ee \u201cstari snijeg\u201d.<\/p>\n
Na Antarktiku, povr\u0161ine pod tvrdim, ravnim snijegom prenose zvu\u010dne talase nevjerovatno efikasno. Nau\u010dnici koji su u\u010destvovali u ekspedicijama mogli su da \u010duju ljudski glas sa razdaljine od skoro dva kilometra.<\/p>\n
Prve fotografije snje\u017enih kristala nastale su 1885. kada je fotograf Vilson Bentli uz pomo\u0107 mikroskopa i fotoaparata po\u010deo da slika pahuljice. Zabilje\u017eio je vi\u0161e od 5.000 kristala zadivljuju\u0107e ljepote\u2026 i umro od upale plu\u0107a.<\/p>\n
Vidljiva sun\u010deva svjetlost je bijele boje. Ve\u0107ina materija u prirodi upijaju (apsorbuju) dio sun\u010deve svjetlosti koja im daje njihovu boju. Snijeg, me\u0111utim, odbija (reflektuje) ve\u0107inu sun\u010devog svjetla. Slo\u017eena struktura snje\u017enih kristala rezultira time da snijeg ima bezbroj malih povr\u0161ina, s kojih se sun\u010deva svjetlost uspje\u0161no odbija (poput bezbroj malih ogledala). Ono malo svjetla \u0161to ipak uspije da upije, upija se ravnomjerno u vidljivom dijelu spektra, \u0161to rezultira time da snijeg dobija bijelu boju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sad kad je zasnije\u017eilo na planinama, red je da se zapitamo koliko znamo o snijegu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-303354","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=303354"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303355,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/303354\/revisions\/303355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=303354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=303354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=303354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}