\u017dilijet Greko, ikona francuske \u0161ansone i muza egzistencijalista, preminula je danas u 94. godini na jugoistoku Francuske, saop\u0161tila je njena porodica.<\/p>\n
Sredinom 1940-ih godina, romanopisac Remon Keno i filozof \u017dan-Pol Sartr napisali su pjesme \u201cSi tu t\u2019imagines\u2026\u201d i \u201cLa Rue des Blancs-Manteaux\u201d, koje su \u017dilijet Greko donijele prvi uspjeh u blistavoj karijeri.<\/p>\n
Pjevala je pjesme \u017daka Prevera, Bertolda Brehta, Borisa Vijana, Fransoaz Sagan i Ser\u017ea Genzbura.<\/p>\n
Poslije pjevanja u legendarnim pariskim kabareima, oti\u0161la je u Njujork i postala svjetski poznata. Po povratku u Pariz 1968. godine, snimila je \u010duvenu \u0161ansonu \u201cDeshabillez-moi\u201d.<\/p>\n
U autobiografiji \u201c\u017di\u017eib\u201d \u2013 \u0161to joj je bio nadimak u djetinjstvu, \u017dilijet Greko, ro\u0111ena 1927. godine, pisala je i o hap\u0161enju svoje majke i sestre u Drugom svjetskom ratu, zbog \u010dega se politi\u010dki anga\u017eovala.<\/p>\n
Ona se usudila da na koncertu u \u010cileu 1981. godine, u doba vojnog re\u017eima Augusta Pino\u010dea, pjeva samo zabranjene pjesme. \u010cileanski vojnici su je poslije koncerta otpratili do aerodroma i poslali je prvim avionom natrag u Francusku, prenose mediji.<\/p>\n
Poslije duge veze sa d\u017eez-truba\u010dem Majlsom Dejvisom, \u017dilijet Greko je imala nekoliko brakova. Udala se za glumca Filipa Lemera, potom za Mi\u0161ela Pikolija i na kraju za \u017derara \u017duanea, biv\u0161eg pijanistu \u017daka Brela.<\/p>\n
Me\u0111u njenim najpoznatijim \u0161ansonama su i \u201cParlez-moi d\u2019amour\u201d, \u201cParis Canaille\u201d, \u201cAccordeon\u201d i \u201cJe suis comme je suis\u201d.<\/p>\n
Pjeva\u010dica je 2015. odr\u017eala opro\u0161tajnu turneju koju je nazvala \u201cMerci\u201d (Hvala) i koja je trajala godinu dana.<\/p>\n
Glumila je u filmovima \u201cOrfej\u201d (1950) \u017dana Koktoa i \u201cDobar dan, tugo\u201d (1958) Ota Premingera.<\/p>\n