{"id":302854,"date":"2020-09-22T08:09:33","date_gmt":"2020-09-22T06:09:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=302854"},"modified":"2020-09-22T08:09:33","modified_gmt":"2020-09-22T06:09:33","slug":"vazno-je-zadrzati-ideju-jedinstva-i-solidarnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/22\/vazno-je-zadrzati-ideju-jedinstva-i-solidarnosti\/","title":{"rendered":"Va\u017eno je zadr\u017eati ideju jedinstva i solidarnosti"},"content":{"rendered":"

Autor: M\u00e1rk Losoncz\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ti si \u010dlanica partije koja se zala\u017ee za demokratizaciju dru\u0161tva, \u0161tavi\u0161e, i ona sama je neposredno demokratska (primera radi, rotirate zastupnike svakih \u0161est meseci). Kako uspevate da re\u0161ite ovaj izazov tako da demokratska forma ne bude prepreka ni u \u010demu i da partija sa ovakvom inovativnom formom bude efikasna u svakodnevnoj borbi?<\/strong><\/em><\/p>\n

To je na\u0161e nastojanje, da politi\u010dko djelovanje bude rezultat demokratskog protagonizma svih. Iako su pravila i zakonitosti kapitalo-parlamentarizma u suprotnosti s takvom logikom \u2013 kada rotirate zastupnike i zastupnice partija gubi na prepoznatljivosti putem \u201epoznatih lica\u201c. Zbog toga jer smo i ovako u podre\u0111enoj poziciji i sa pristupom medijima i financijskim sredstvima u odnosu na druge politi\u010dke opcije \u2013 rotiramo ljude na raznim pozicijama koliko nam to okviri i logika sustava dozvoljavaju, a da ne na\u0161tetimo politi\u010dkoj borbi za viziju pravednijeg i solidarnijeg dru\u0161tva.<\/p>\n

No rotacije su samo dio demokratskog protagonizma koji zna\u010di da ljudi u partiji odlu\u010duju o onom \u0161to ih se ti\u010de \u2013 a da je takvo partijsko djelovanje model za dru\u0161tveno djelovanje \u2013 Radni\u010dka fronta nema predsjednika\/cu ni predsjedni\u0161tvo, svi o svemu raspravljaju, a odluke se donosi skup\u0161tinskim glasanjem. Ono \u0161to je cilj da u dru\u0161tvu demokratskog socijalizma ve\u0107ina odlu\u010duje o va\u017enim pitanjima na svojem radnom mjestu, u kvartu, u dru\u0161tvu \u2013 a ne vjerujemo u to da se prvo treba \u201eosvojiti vlast\u201c pa onda prakticirati demokraciju. Mi zapravo uop\u0107e ne vjerujemo da je \u201eosvajanje vlasti\u201c krajnji cilj \u2013 cilj je uklju\u010divanje naj\u0161irih slojeva u demokratske procese odlu\u010divanja i izgradnja institucija koje omogu\u0107avaju demokratizaciju odlu\u010divanja.<\/p>\n

U vreme kada ste nastali, pozivali ste se, izme\u0111u ostalog, na iskustvo Podemosa i Syrize. Nedavno je nastala Partija radikalne levice u Srbiji. \u0160ta biste im preporu\u010dili na osnovu va\u0161eg iskustva? Kako da budu uspe\u0161na partija poput vas?<\/strong><\/em><\/p>\n

Iskustvo Podemosa i Syrize nas je puno toga nau\u010dilo. Uspostavilo se da su me\u0111u najkriti\u010dnijim to\u010dkama njihovog djelovanja bile upravo to\u010dke vezane uz \u010dinjenicu da je partijski vrh doveden u situaciju odlu\u010divanja. Cipras je pokleknuo pred zahtjevima Trojke \u2013 ne mogav\u0161i preuzeti na sebe odgovornost za posljedice dosljedne korjenite promjene. No za tu promjenu je imao mandat, ne za pristanak na mjere \u0161tednje.<\/p>\n

Dio problema su i nejasna obe\u0107anja \u2013 nije bilo mogu\u0107e i to su neki u Gr\u010dkoj upozoravali, poput Koste Lapavicasa, da se ostane u eurozoni i da se ne pristane na mjere \u0161tednje. Ve\u0107ina je u Gr\u010dkoj bila protiv mjera \u0161tednje, ali ne i za raskid s eurom. Syrizino vodstvo je oportunisti\u010dki nudilo obe\u0107anje da je to mogu\u0107e pomiriti \u2013 tako su elektoralno po\u017enjeli uspjeh, ali su zatim do\u017eivjeli politi\u010dki poraz. To je puno lo\u0161iji scenarij od obrnutog \u2013 ljevica treba biti beskompromisna, \u010dak i pod uvjetom da elektoralnog neuspjeha. Stvari se nekad ne mogu promijeniti preko no\u0107i \u2013 no dosljednost viziji demokratskog socijalizma 21. stolje\u0107a je ono od \u010dega ne smijemo odustati.<\/p>\n

S optimizmom gledamo na formiranje Partije radikalne levice u Srbiji \u2013 s njezinim \u010dlanovima imamo dobru suradnju i nadamo se da \u0107emo u regiji zajedno raditi i \u0161iriti ideje demokratskog socijalizma koji nema alternativu ukoliko \u017eelimo osigurati temeljne potrebe svima i sprije\u010diti da klimatske promjene postanu ireverzibilne. Tako\u0111er sura\u0111ujemo s lijevim akterima u BIH gdje se nadamo osnutku jedne sli\u010dne partije.<\/p>\n

Antikapitalisti\u010dka levica je sve ja\u010da na postjugoslovenskim prostorima. Pored va\u0161e stranke, nove partije u Srbiji i slovena\u010dke Levice, ima va\u017enih inicijativa na primer i u BiH. \u0160ta mislite, kako konkretna kooperacija partija na Zapadnom Balkanu mo\u017ee konkretno, na opipljiv na\u010din doprineti razvoju antikapitalisti\u010dkih pokreta?<\/strong><\/em><\/p>\n

Najva\u017enija je kooperacija u zajedni\u010dkom mijenjanju dru\u0161tvenog konsenzusa koji je sve labaviji oko tr\u017ei\u0161nog usmjerenja, koje navodno, kako su nas dugo uvjeravali \u2013 nema alternativu. Kako smo mi na ovim prostorima imali iskustvo socijalisti\u010dkog eksperimenta, ljudi imaju dosta \u017eivo sje\u0107anje na \u017eivot u tom navodno \u201emra\u010dnom socijalizmu\u201c koji je prakti\u010dki ruralne zemlje industrijalizirao u samo nekoliko desetlje\u0107a, gdje je dobar dio ljudi \u017eivjeo u dru\u0161tvenim stanovima, gdje su se gradila radni\u010dka odmarali\u0161ta, ljudi i\u0161li na more. Bila je izra\u017eenija kolektivna dimenzija potro\u0161nje koja se temeljila na egalitarnosti i solidarnosti, pa bogatstvo nije bilo uvjet da se ostvari temeljne potrebe, s obzirom da oni temeljni sustavi kao \u0161to su obrazovanje, zdravstvo pa i stanovanje (koje se tretiralo kao pravo, a ne kao roba) nisu bili komodificirani. To su bili razlozi da je bilo vi\u0161e jednakosti.<\/p>\n

Smatram da je mogu\u0107e o\u010dekivati da suradnja partija u regiji pomogne na\u0161im narodima da se odupru negativnim politikama svojih elita koje u svim zemljama biv\u0161e Jugoslavije po istom receptu uni\u0161tavaju lokalne privrede, svode ih na rentijerski tip privrede na periferiji Evrope.<\/p>\n

U jednom intervjuu si govorila o tome da su \u201ezemlje periferije zacementirane u trenutnoj polukolonijalnoj poziciji.\u201c Kako gleda\u0161 na dana\u0161nje mogu\u0107nosti i strategije antiimperijalizma i otpora prema hegemoniji centra? Naravno, imam u vidu i Evropsku uniju koja je izuzetno va\u017ena \u2013 na razli\u010dite na\u010dine \u2013 i \u010ditaocima ovog intervjua iz Ma\u0111arske (jer je Ma\u0111arska ve\u0107 davno \u010dlanica EU), ali i onima iz Srbije (upravo jer ta zemlja jo\u0161 uvek nije \u010dlanica).<\/strong><\/em><\/p>\n

Na\u0161e zemlje imaju iskustvo kapitalizma u kojem nam se \u017eivotni standard radikalno uru\u0161io u samo nekoliko desetlje\u0107a, na\u0161a djeca nemaju mogu\u0107nost studirati, niti se zaposliti na radnim mjestima s prihodima od kojih se mo\u017ee normalno \u017eivjeti, ve\u0107 odlaze iz na\u0161ih zemalja ili rade na nesigurnim i slabo pla\u0107enim radnim mjestima. Industrija je propala, a viskoobrazovani kadar u nekim sektorima prakti\u010dki izumire. Postali smo tr\u017ei\u0161te za proizvode bogatih zemalja EU centra i izvor jeftine radne snage. No imamo i sje\u0107anje jednog drugog sustava \u2013 dru\u0161tvenog eksperimenta iz kojeg se mogu izvu\u0107i neke pouke. To na\u0161u regiju \u010dini druga\u010dijom od ostatka svijeta. Iako se i u bogatim zemljama javljaju ideje demokratskog socijalizma i stje\u010du sve vi\u0161e pobornika.<\/p>\n

Treba se podsjetiti da je jedan od argumenata osamostaljenja Hrvatske i Slovenije bio da \u0107e te razvijenije republike biti oslobo\u0111ene tereta financiranja nerazvijenih krajeva, poput Kosova, te da \u0107e sredstva ostajati \u201eu na\u0161oj kasi\u201c. No kada nerazvijeni dobivaju izravne subvencije najve\u0107i dio \u0107e biti potro\u0161en za robu i usluge koje dolaze iz razvijenih regija. Kroz proces multiplikacije porast dru\u0161tvenog bruto proizvoda biti \u0107e u razvijenim regijama ve\u0107i nego vrijednost subvencije. Povijesni paradoks je da smo sada mi postali Kosovo EU \u2013 iskustvo regije je dakle bitno za razumijevanje dana\u0161nje podre\u0111enosti.<\/p>\n

Zato je va\u017eno i zadr\u017eati ideju jedinstva i solidarnosti kao i kriti\u010dki propitati politi\u010dku ekonomiju EU. Da bi to bila solidarna zajednica minimum bi bio da EU postane fiskalna unija. Fiskalna unija zna\u010dila bi zajedni\u010dko skupljanje poreza, dok bi se zajedni\u010dkim bud\u017eetom financirale zajedni\u010dke javne politike koje bi imale za cilj proizvodnju za potrebe te transformaciju prema zelenoj, demokratski planiranoj, kooperativnoj i solidarnoj ekonomiji. Tako\u0111er, dominacija se ne mo\u017ee ukinuti bez da se bogatije regije izlo\u017ee uvozu iz regija u razvoju, bez obzira na restrikcije koje bi te manje razvijene zemlje trebale nametnuti njihovom konkurentnijem izvozu. Za prevladavanje ekonomske dominacije potrebno bi bilo tako\u0111er osigurati transfer inovativnih tehnologija koje bogate zemlje odr\u017eava na vrhu a nemogu\u0107nost pristupa i razvoja tih tehnologija nerazvijene zadr\u017eava u za\u010daranom krugu nerazvijenosti. Bez transfera tehnologija ne mo\u017ee se ostvariti ekonomska i socijalna konvergencija manje razvijenih prema razvijenima. A ta je konvergencija va\u017ena zbog toga jer je stupanj zadovoljenja temeljnih potreba kod nerazvijenih nizak i nedostatan.<\/p>\n

Na\u0161e su nas elite uvjerile da je ovo \u0161to mi imamo neka lo\u0161ija varijanta kapitalizma (tzv. orta\u010dki\/crony kapitalizam) \u2013 no ovo \u0161to mi \u017eivimo je pravi i autenti\u010dni kapitalizam na periferiji.<\/p>\n

Govorila si o tome, pozivaju\u0107i se \u2013 izme\u0111u ostalog \u2013 na Majkla Lebovica i Ri\u010darda Volfa da je va\u017eno u\u010diti na gre\u0161kama socijalisti\u010dkog samoupravljanja. Samoupravljanje je bilo jedna od glavnih karakteristika jugoslovenskog socijalizma. Na koje gre\u0161ke ta\u010dno misli\u0161? \u0160ta bi danas trebalo uraditi druga\u010dije?<\/strong><\/em><\/p>\n

Kada govorimo o Lebovicevom konceptu socijalizma 21. stolje\u0107a \u2013 u realpostoje\u0107im socijalizmima samo se nominalno uvelo dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo, nije bilo ni tre\u0107eg dijela \u201esocijalisti\u010dkog trokuta\u201c \u2013 proizvodnje za potrebe zbog stalne prisutnosti tr\u017ei\u0161nih imperativa, dok je drugi dio trokuta \u2013 samoupravljanje tako\u0111er nedovoljno razvijeno. Sve tri stranice \u201esocijalisti\u010dkog trokuta\u201c uvjetuju jedna drugu i ako jedna nije razvijena ne\u0107e biti ni druge dvije. Postojali su socijalisti\u010dki elementi ali nisu bili razvijeni u organsku cjelinu \u2013 ve\u0107 su preostaci kapitalisti\u010dkih elemenata iskrivljavali cjelinu i u kona\u010dnici poni\u0161tavali socijalisti\u010dke.<\/p>\n

Tako\u0111er, ako se ne\u0161to treba nau\u010diti iz tog eksperimenta onda je to nepovjerenje u vodstvo avangardne partije. Avangardna partijska manjina nije uspjela provesti tranziciju prema dru\u0161tvenim promjenama, a promjene samo u obliku vlasni\u0161tva nisu dovoljne. Dominacija avangardne partije je proizvodila raskole i dijeljenja u socijalisti\u010dkom dru\u0161tvu. Uz to, osobito od kraja 1960-tih sve vi\u0161e ja\u010daju elementi tr\u017ei\u0161ne privrede koji u kona\u010dnici tako\u0111er proizvode nejednakost koje je tranzicijom u kapitalizam samo formalizirana. Radni\u010dka klasa zahtijeva promjene direktnodemokratske i samoupravne. Jugoslavenski socijalizam je pak na svojem kraju ponudio nacionalizam \u2013 on je do\u0161ao odozgo ne odozdo, kako se to \u010desto imputira \u2013 socijalizam je i sam uni\u0161ten od elita, a ne od naroda, a narod nije proizveo nacionalizam ve\u0107 je to proizvod upravo dru\u0161tvenih elita.<\/p>\n

U Ma\u0111arskoj je \u201emigrantska kriza\u201c predstavljala jedno od Orbanovih glavnih retori\u010dkih sredstava. Uglavnom ni leve partije nisu uspele da na\u0111u adekvatan odgovor na izazove. U Srbiji je tako\u0111e bili dosta problema, naro\u010dito na ekstremnoj desnici. Koji odgovor je va\u0161a partija dala na ova procese?<\/strong><\/em><\/p>\n

Odgovor ljevice mora biti tuma\u010denje uvjeta i principa tzv. \u201enejednakog razvoja\u201c. Kapitalizam proizvodi nejednakost, zbog \u010dega imigranti bje\u017ee iz svojih zemalja uni\u0161tenih ratovima i ekonomskim iscrpljivanjima za koja je odgovoran Zapad. Imigranti su izravna posljedica nejednakog razvoja bogatog Sjevera i nerazvijenog Juga i taj razvoj je zakonitost, a ne neka anomalija kapitalizma. Dok ima kapitalizma bit \u0107e i imigranata.<\/p>\n

Nedavno je Ivan Zlati\u0107, \u010dlan predsedni\u0161tva Partije radikalne levice u Srbiji izjavio da bi on \u017eeleo da bude pragmati\u010dan. Citiram: \u201emislim da treba ucenjivati oligarhijske, prokapitalisti\u010dke i desni\u010darske stranke na svakom koraku, gde god se to mo\u017ee. Slovena\u010dka Levica, na primer, po meni dobro igra tu igru \u00bbnu\u017ena koalicija mo\u017ee, ali na\u010dela moraju\u00ab.\u201c Kako se vi odnosite prema ovom strate\u0161ko-takti\u010dkom izazovu? Kako vi uspevate da na\u0111ete zlatnu sredinu izme\u0111u dogmatske vernosti apsolutno svim principima i oportunizma?<\/strong><\/em><\/p>\n

Slovenska ljevica je dobar primjer \u2013 nisu formirali vladu ali su svoju podr\u0161ku uvjetovali listom zahtjeva, od kojih su neki i ispunjeni \u2013 kao \u0161to je to dizanje minimalne pla\u0107e i vezivanje minimalne pla\u0107e uz tro\u0161kove \u017eivota (tzv. \u201epotro\u0161a\u010dke ko\u0161arice\u201c). U nas se pak prestao pratiti izra\u010dun tih tro\u0161kova, pa ne \u010dudi da vladaju\u0107i odre\u0111uju minimalac koji je bitno ni\u017ei nego u Sloveniji. Mi smo primjerice u Saboru u samom po\u010detku prvog osvojenog mandata za Radni\u010dku frontu tra\u017eili da se u Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa uklju\u010de imovinski i dohodovni cenzus, te da se konstrukcijska obnova u potpunosti financira najsiroma\u0161nijima. Glasali smo za taj Zakon jer je na\u0161 zahtjev prihva\u0107en.<\/p>\n

U va\u0161im politi\u010dkim govorima se sve \u010des\u0107e pojavljuje \u201ema\u0111arski kapital\u201c. Mislim da nije sporno da Orbanov re\u017eim ima izvesne invazivne ambicije prema Zapadnom Balkanu (Andra\u0161 Juhas je napisao odli\u010dan \u010dlanak o tome). Ali jedan od mojih ma\u0111arskih prijatelja ima pitanje u vezi s tim. Kada je re\u010d na primer o MOL Grupi, ne bi li trebalo uzeti u obzir da je vlasni\u0161tvo i te kako me\u0111unarodno (ma\u0111arska dr\u017eava ima samo 15 posto u kompaniji, a navodno su svi ostali investitori iz inostranstva)? Dakle, pitanje mog prijatelja je u ovom slu\u010daju: koji vi\u0161ak se dobija time \u0161to ste uz \u201ekapital\u201c nagla\u0161ava da je u pitanju ba\u0161 \u201eMa\u0111arski\u201c kapital? Ne postoji li opasnost pogre\u0161ne etnicizacije sukoba izme\u0111u kapitala i rada?<\/strong><\/em><\/p>\n

Sla\u017eem se da se ne treba etnicizirati sukob izme\u0111u kapitala i rada i da treba nagla\u0161avati da je rije\u010d o kapitalisti\u010dkim elitama koje su na jednoj strani i dru\u0161tvenoj ve\u0107ini na drugoj. Ono \u0161to jest va\u017eno je da je Vlada u Hrvatskoj \u201eigra\u201c za korporaciju Mol \u2013 jer je ve\u0107 2018. osigurala tehni\u010dke uvjete za prvi kontingent nafte iz Hrvatske u Ma\u0111arsku \u2013 \u0161to se i desilo nedavno, te tako potvrdila da zastupa interese Mol-a kojem je cilj transferirati naftu u Ma\u0111arsku i zatvoriti rafinerije u Hrvatskoj. Pri tome desna Vlada HDZ-a nije ni\u0161ta bolja od nominalno \u201elijeve\u201c vlade SDP-a \u010diji su ministri prvi omogu\u0107ili da Mol preuzme Inu u trenutku kada za to nije bilo potrebe (\u010dak je se kalkuliralo s tim da bi Ina mogla preuzeti Mol).<\/p>\n

Do sada sam te jednom video u\u017eivo, na beogradskoj nau\u010dnoj konferenciji gde si \u2013 ako se dobro se\u0107am \u2013 tokom rasprave pominjala Lakana. Zaposlena si na Filozofskom fakultetu, na departmanu za kulturne studije. Tvoj javni diskurs i te kako ima i jednu teorijsku pozadinu. Osve\u017eavaju\u0107e je videti levu politi\u010darku koja uspeva da kombinuje koncepte sa praksom. Peri Anderson je u svojoj \u010duvenoj knjizi o zapadnom marksizmu govorio o tome da su se posle Prvog svetskog rata (i nakon niza neuspelih revolucija) marksisti\u010dki teoreti\u010dari sve vi\u0161e odvojili od prakse radni\u010dkog pokreta. Kako je danas mogu\u0107e napraviti adekvatnu kombinaciju teorije i prakse, sa kojim svakodnevnim izazovima se suo\u010dava\u0161? Kako je danas mogu\u0107 \u201eorganski intelektualac\u201c koji upotrebljava koncepte u konkretnim politi\u010dkim borbama?<\/strong><\/em><\/p>\n

Hvala ti, to je negdje i moj cilj \u2013 da teorija bude u nekoj dru\u0161tvenoj funkciji. S druge strane politi\u010dka praksa bez ikakve teorije je ponavljanje uobi\u010dajenih i sveprisutnih floskula. Recimo doma\u0107i socijaldemokrati \u2013 SDP deklarativno su se proglasili strankom koja, kako su rekli ne slijedi marksizam jer je to \u201edogmatska\u201c teorija. No od tada se uspostavilo da je dogmatski upravo ono \u0161to slijede. U trenutku kada su i deklarativno odustali od kritike politi\u010dke ekonomije otplovili su u politi\u010dki spektar koji se s pravom treba, kao \u0161to to \u010dini Tarik Ali, nazivati \u201eekstremnim centrom\u201c \u2013 to je neoliberalna politika fleksibilizacije rada, deregulacije, privatizacije svega, nekriti\u010dkog pristupa kapitalizmu kao navodno jedinom na\u010dinu proizvodnje. No takve dogme ekstremno poga\u0111aju naj\u0161ire slojeve dru\u0161tva osobito na siroma\u0161noj periferiji Evrope.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Lakana \u2013 intrigira me njegov strukturalisti\u010dki pristup psihoanalizi i iako klasi\u010dni ljevi\u010dari \u010desto pojednostavljeno napadaju svu strukturalisti\u010dku tradiciju, osobito Altisera \u2013 ja ne dijelim njihovo mi\u0161ljenje, mislim da ponekad stvaraju sukob gdje ga nema. Iako se u potpunosti sla\u017eem da je dio strukturalisti\u010dkog marksizma, osobito postkolonijalna kritika u potpunosti napustio marksisti\u010dke temelje i reproducirao iste probleme idealizma od kojeg je Marks krenuo sa svojom kritikom \u2013 smatram da to iskliznu\u0107e nije krimen teorijskog okvira ve\u0107 ekonomsko-politi\u010dki uvjetovanog miljea koji je od znanstvenika zahtijevao to udaljavanje. \u010cudi me ponekad kako to oni koji se sami bave materijalisti\u010dkom interpretacijom zbilje nisu sposobni razdvojiti \u2013 uvjete proizvodnje teorijske misli i samu teorijsku misao.<\/p>\n

Autorka si i knjige \u201eMediji i kultura: ideologija medija nakon decentralizacije i Marx u digitalnom dobu\u201c. \u0160ta bi rekla, koji su emancipatorski potencijali novih medija danas?<\/strong><\/em><\/p>\n

Novi mediji su imali ogromni emancipacijski potencijal koji je proiza\u0161ao iz toga da su tehnolo\u0161ki izumi u trenutku nastanka tek povr\u0161no povezani s imperativima tr\u017ei\u0161ta \u2013 u daljnjem razvoju se to mijenja. Temeljna istra\u017eivanja i izumi poput interneta i internetskih protokola \u010desto se pojavljuju kao anomalija u na\u010dinu proizvodnje, a tek kasnije dolazi do njihova \u201eokivanja\u201c. Recimo torent tehnologija je klasi\u010dan primjer \u2013 ona jo\u0161 i danas uzrokuje ogromne gubitke glazbenoj industriji, filmskoj industriji, industriji softvera, no istovremeno kapitalizam se prilago\u0111ava novonastalim uvjetima i time ja\u010da.<\/p>\n

Tako\u0111er treba primijetiti, da su danas vizije dru\u0161tva planske proizvodnje u puno boljoj poziciji nego u doba socijalisti\u010dkih eksperimenata jer je tehnologija velikih podataka omogu\u0107ila novu razinu planiranja. Mnogi veliki kapitalisti\u010dki giganti poput Amazona predstavljaju ogromne sustave planske privrede \u2013 jedino \u0161to je njihov cilj proizvodnja vi\u0161ka vrijednosti, a ne zadovoljavanje potreba svima. Danas smo vi\u0161e nego ikad u mogu\u0107nosti razvijati vizije dru\u0161tva u kojem \u0107e temeljne potrebe biti zadovoljene svima, gdje \u0107e dru\u0161tvo biti usmjereno prema svestranom i punom razvoju svake osobe. No tehnologija sama ne donosi promjene, trebaju se stvoriti dru\u0161tveni preduvjeti za to.<\/p>\n

Ma\u0161ina<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Katarina Peovi\u0107 je \u010dlanica hrvatske leve stranke Radni\u010dka fronta (RF), nakon nedavno odr\u017eanih parlamentarnih izbora i dobrog rezultata koji je postigla zeleno-leva koalicija u kojoj je u\u010destvovala i RF postala je i jedna od poslanica u Saboru. Mark Lo\u0161onc je za ma\u0111arski portal Merce razgovarao sa Katarinom o problemima organizovanja levice, nu\u017enosti regionalne saradnje i povezivanju teorije i prakse.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":280243,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-302854","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302854","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302854"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302854\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":302855,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302854\/revisions\/302855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/280243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302854"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302854"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302854"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}