Kako prenosi BBC, dokumenti pokazuju kako su ruski oligarsi koristili banke kako bi izbjegli sankcije, koje je trebalo da ih sprije\u010de da prebace novac na Zapad.<\/p>\n
To je poslednje u nizu curenja tokom proteklih pet godina, kojim su razotkriveni tajni poslovi, pranje novca i finansijski kriminal, prenosi B92.<\/p>\n
Takozvane FinCEN fajlove \u010dini vi\u0161e od 2.500 dokumenata, od kojih ve\u0107inu \u010dine fajlovi koje su banke slale ameri\u010dkim vlastima u periodu izme\u0111u 2000. i 2017. godine.<\/p>\n
U dokumentima se nalaze neke od najstro\u017eije \u010duvanih tajni me\u0111unarodnog bankarskog sistema.<\/p>\n
Oni pokazuju da je najve\u0107a britanska banka HSBC dozvolila prevarantima da prebace vi\u0161e miliona dolara ukradenog novca \u0161irom svijeta, \u010dak i nakon \u0161to je saznala od ameri\u010dkih istrat\u017eitelja da je rije\u010d o prevari.<\/p>\n
Ameri\u010dki D\u017eej-Pi Morgan omogu\u0107io je jednoj kompaniji da prebaci vi\u0161e od milijardu dolara preko londonskog ra\u010duna, a da ne zna ko je vlasnik. Banka je kasnije otkrila da je mogu\u0107e da je kompanija u vlasni\u0161tvu mafija\u0161a sa liste FBI deset najtra\u017eenijih mafija\u0161a.<\/p>\n
U procurelim dokumentima tvrdi se i postoje dokazi da je jedan od najbli\u017eih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina koristio Barklejs banku u Londonu kako bi izbjegao sankcije koje je trebalo da ga sprije\u010de da koristi finansijske usluge na Zapadu. Kako se navodi, jedan dio novca kori\u0161\u0107en je za kupovinu umjetni\u010dkih dela.<\/p>\n
Prema obavje\u0161tajnom odjeljenju FinCEN-a, Velika Britanija se naziva “jurisdikcijom vi\u0161eg rizika” poput Kipra. To je zbog broja kompanija registrovanih u Ujedinjenom Kraljevstvu koje se pojavljuju u izvje\u0161tajima o sumnjivim aktivnostima (SAR). Vi\u0161e od 3.000 kompanija iz Velike Britanije imenovano je u datotekama FinCEN-a, vi\u0161e nego iz bilo koje druge zemlje.<\/p>\n
Dokumenta pokazuju i da centralna banka Ujedinjenih Arapskih Emirata nije reagovala na upozorenja o lokalnoj firmi koja poma\u017ee Iranu da izbegne sankcije.<\/p>\n
Tako\u0111e, kako se navodi, Doj\u010de banka je premje\u0161tala prljavi novac ste\u010den iz organizovanog kriminala, od terorista i trgovaca drogom.<\/p>\n
Fajlovi pokazuju i da je britanski Standard \u010darterd prebacivao gotovinu za Arapsku banku vi\u0161e od deset godina, nakon \u0161to su ra\u010duni klijenata u jordanskoj banci kori\u0161\u0107eni za finansiranje terorizma.<\/p>\n
Dokumenti su procureli u Bazfid njuz i podijeljeni su sa grupom, koju \u010dine istra\u017eiva\u010dki novinari iz cijelog svijeta, a koja ih je dostavila 108 novinskih organizacija u 88 zemalja.<\/p>\n
FinCEN je ameri\u010dka mre\u017ea za istragu finansijskog kriminala. To su ljudi iz Ministarstva finansija SAD, koji se bore protiv finansijskog kriminala. Sumnje u vezi sa transakcijama izvr\u0161enih u ameri\u010dkim dolarima moraju da se \u0161alju FinCEN-u, \u010dak i ako se odvijaju izvan SAD.<\/p>\n
Izvje\u0161taji o sumnjivim aktivnostima (SAR) primjer su kako se te sumnje bilje\u017ee.<\/p>\n
Banka mora da popuni jedan od tih izvje\u0161taja ako sumnja da neki od njenih klijenata posluje nelegalno, a potom se izvje\u0161taj \u0161alje vlastima.<\/p>\n
Kako se navodi, banke bi trebalo da osiguraju da ne poma\u017eu klijentima da peru novac ili ga premje\u0161taju na na\u010dne kojima se kr\u0161e pravila.<\/p>\n
Prema zakonu, oni moraju da znaju ko su njihovi klijenti. Nije dovoljno podnositi SAR i uzimati prljav novac od klijenata, o\u010dekuju\u0107i da \u0107e se vlasti pozabaviti problemom.<\/p>\n
Ukoliko imaju dokaze o kriminalnim radnjama, one bi trebalo da prestanu da premje\u0161taju novac.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Neke od najve\u0107ih svjetskih banaka dozvolile su kriminalcima da prebacuju prljav novac u visini od oko dva biliona dolara, pokazuju procureli dokumenti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":298875,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-302790","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302790","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302790"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302790\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":302791,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302790\/revisions\/302791"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/298875"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302790"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302790"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302790"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}