Drugi nazivi su jo\u0161 kukasti krst , gammadion i triskelion. Skolni smo danas povezivanju ovog znaka za pojam nacizma i fa\u0161izma. Me\u0111utim, svojim porijeklom (u hinduisti\u010dkoj tradiciji) ovaj znak je ozna\u010davao dobro: \u201csimbol je \u017eivota, kretanja, zadovoljstva i dobre sre\u0107e\u201c (Lampi\u0107, 2000: 71), dok Nikolas D\u017eenkins tvrdi da \u201csimbolizuje pobedu i napredak\u201c (D\u017eenkins, 2002: 8).<\/p>\n
Prvobitno indijsko ime znaka je svakako \u201csvastika\u201c, za koje nam filolozi ka\u017eu da zna\u010di ne\u0161to kao \u201csre\u0107a\u201c ili \u201cuspe\u0161an\u201c; izvedeno je od su \u201cdobro\u201c i asti \u201cpostojanje\u201c…(Bad\u017e, 1988: 316).<\/p>\n
Simbolizam ovog znaka se ve\u017ee i za krug. Negdje je bio simbol Sunca, Boga ili vremenske nepogode. Koristili su ga u Mezopotamiji, Indiji, Gr\u010dkoj i Egiptu. Njegovo zna\u010denje se povezuje sa bogovima: Indrom ili Djausom, Zeusom, Jupiterom i Torom, koji su bili bogovi gromovnici u razli\u010ditim civilizacijama. Svastika je bila simbol mu\u0161kog principa. Obrnuta svastika (suprotna kretanju kazaljke na satu) predstavlja \u017eenski princip i nosile su je neke boginje kao \u0161to je npr. Artemida.<\/p>\n
U budisti\u010dkoj tradiciji ozna\u010dava Budino srce i njegovo u\u010denje, u gnosti\u010dkoj je … simbol pomirenosti.\u201c (Lampi\u0107, 2000: 71).<\/p>\n
U indijanskoj – simbol dobre sre\u0107e, plodnosti i ki\u0161e. U islamskoj – ozna\u010dava \u010detiri glavna pravca i upravu nad \u010detiri godi\u0161nja doba koju imaju andeli. U japanskoj – simbol srca Budinog, dobre sre\u0107e i dobre \u0107elje. U keltskoj- znak dobre kobi… U kineskoj – kukasti krst je… neograni\u010deno trajanje bez po\u010detka i kraja. Simbol je savr\u0161enstva dugove\u010dnosti, blagoslova, dobrog predznaka i dobre \u017eelje. Plavi kukasti krst predstavlja beskona\u010dne nebeske vrline, crveni beskona\u010dne svete vrline Budinog srca, \u017euti je beskona\u010dan napredak, a zeleni beskona\u010dne vrline u ratarstvu. Kukasti krst u smeru kazaljke na satu je jan\u0161ki, a u suprotnom – jin\u0161ki. (Lampi\u0107, 2000: 71-72).<\/p>\n
Ali naj\u010de\u0161\u0107e zna\u010denje ovog znaka, u starim civilizacijama je solarno. Simboli\u0161e sunce i njegovo kretanje.<\/p>\n
Keti Barns kukasti krst dovodi u vezu sa tetraskelionom, za koji ka\u017ee da je modifikovani oblik kukastog krsta, a nastao je od triskeliona. Ova rije\u010d (triskelion) na gr\u010dkom zna\u010di tri noge. Simbol je sunca i solarnog kretanja, a toko\u0111e i \u201cdobre sre\u0107e\u201c (Barns, 2005: 167). (Izvor: Globalni znakovi i lokalna zna\u010denja, Ljubica Janjetovi\u0107)<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Naj\u010de\u0161\u0107e zna\u010denje ovog znaka, u starim civilizacijama je solarno. Simboli\u0161e sunce i njegovo kretanje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":302422,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-302421","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302421"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302421\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":302424,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302421\/revisions\/302424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/302422"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}