Ovo je jedan od najstarijih simbola. Mo\u017eemo slobodno re\u0107i da je ovaj znak, danas simbol hri\u0161\u0107anstva, tj da predstavlja \u201cspasenje putem Hristove \u017ertve. Simbol iskupljenja, pomirenja, patnje i vere.\u201c (Lampi\u0107, 2000: 67). Pridru\u017euju mu se jo\u0161 zna\u010denja \u017eivota, savr\u0161enstva, ravnote\u017ee, \u0161irenja, savr\u0161enog \u010dovjeka, zemlje i svega postoje\u0107eg. To je jedan od najuniverzalnijih simbola. Ovo je njegovo globalno zna\u010denje i u ve\u0107ini dru\u0161tava je pozitivnog karaktera.<\/p>\n
U Rje\u010dniku simbola autora \u0160evalje i Gerbrana nalazimo \u010detiri osnovne vrste krstova: T-krst, krst sa jednom pre\u010dkom, krst sa dvije pre\u010dke i krst sa tri pre\u010dke. T-krst \u201csimbolizira zmiju obje\u0161enu o kolac, smrt \u017ertvom pobije\u0111enu. \u201c (Chevalier i Gheerbrant, 2003: 310). Krst sa jednom pre\u010dkom je jevan\u0111eljski krst i simbolizuje Isusa i hri\u0161\u0107ansku vjeru. Krst sa dvije pre\u010dke \u201cpredo\u010duje na gornjoj pogrdni Pilatov natpis: Isus Nazare\u0107anin, kralj \u017eidovski; na donjoj su se pre\u010dki \u0161irile Kristove ruke. To je tzv. lorenski kri\u017e, koji zapravo potje\u010de iz Gr\u010dke, gdje se naj\u010de\u0161\u0107e i susre\u0107e.\u201c (Chevalier i Gheerbrant, 2003: 310). Krst sa tri pre\u010dke \u201cpostao je simbolom crkvene hijerarhije, pa odgovara papinskoj tijari, kardinalskom \u0161e\u0161iru i biskupskoj mitri. Od XV stolje\u0107a samo papa ima pravo na kri\u017e s tri pre\u010dke; dvostruki je kri\u017e pripao kardinalu I nadbiskupu, a jednostruki biskupu.\u201c (Chevalier i Gheerbrant, 2003: 310).<\/p>\n
Poznata je tako\u0111e i varijanta ovog znaka sa inicijalima I i X. Ovaj znak, postavljen u krug simbolisao je Sun\u010dani krst.<\/p>\n
Od davnina se posmatralo nebo i kretanje Sunca. Sunce u svom prividnom kretanju od istoka prema zapadu je u toku godine pomjeralo te svoje pozicije na nebu. Kad se spoje ove pozicije Sunca u toku godine dobijemo simbol Sun\u010danog krsta. Sun\u010dani krstovi su postojali svuda po svijetu, jo\u0161 od paleolitskog doba (npr. pe\u0107ine u Pirinejima), pa kroz staru Evropu, Anatoliju, Mesopotamiju i Iransku ravnicu sve do doline rijeke Indus. (Injac, 2005b).<\/p>\n
Keltski krst, zdru\u017euje simbolizam kruga i krsta. Predstavlja to\u010dak sunca i 4 osnovna prirodna elementa (vazduh, voda, vatra i zemlja), te ima falusno zna\u010denje i simboli\u0161e \u017eivot i ra\u0111anje.<\/p>\n
U knjizi Mali re\u010dnik tradicionalnih simbola autor Mario Lampi\u0107 navodi da krst predstavlja \u201csredi\u0161te sveta – ta\u010dku op\u0161tenja neba i zemlje, vaseljensku osu\u201c (Lampi\u0107, 2000: 66).<\/p>\n
Isti autor zatim ka\u017ee da je krst u krugu solarni to\u010dak, simbol sre\u0107e i promjene. Krst u kvadratu u Kini simboli\u0161e zemlju i stabilnost. Krst Sv. Andrije ili kako ga Lampi\u0107 jo\u0161 naziva \u201ckrst puta\u010da\u201c predstavlja savr\u0161enstvo, patnju i mu\u010deni\u0161tvo. Malte\u0161ki krst je asirski simbol bogova (Ra, Anu, Vel, Ea), a kasnije je postao simbolom malte\u0161kih vitezova.<\/p>\n
Ru\u017ein krst je \u201csimbol srca, sredi\u0161ta i harmonije\u201c. Tau-krst je simbol \u201cregeneracije, skrivene mudrosti, bo\u017eanske mo\u0107i i budu\u0107eg \u017eivota. Predstavlja \u010deki\u0107 bogova gromovnika.\u201c (Lampi\u0107, 2000: 67). Krst sa mjese\u010devim srpom simboli\u0161e sjedinjenje \u201cmu\u0161kog i \u017eenskog, neba i zemlje.\u201c (Lampi\u0107, 2000: 67).<\/p>\n
U afri\u010dkoj tradiciji krst je amajlija koja se nosi pri poro\u0111aju. Budisti ga koriste kao simbol koji predstavlja \u201cosu to\u010dka zakona i kola postojanja. \u201c (Lampi\u0107, 2000: 67).<\/p>\n
U egipatskoj civilizaciji se zvao angh, (ank ili anh) i imao je petlju na vrhu (slika 16.) (Barns, 2005: 227).<\/p>\n
Simbolisao je ra\u0111anje, \u017eivot i besmrtnost. U knjizi Amajlije i talismani autor Volis Bad\u017e navodi da je ovo najstariji amajlijski znak i da mu je \u201edodijeljena glasovna vrednost anh\u201d. (Bad\u017e, 1988: 141). Ovaj znak je kori\u0161ten u Egiptu uporedo sa hri\u0161\u0107anskim krstom kada su Egip\u0107ani prihvatili hri\u0161\u0107ansku vjeru. Lampi\u0107 navodi da je angh \u201cEgipatski simbol \u017eivota. Predstavlja kosmos, sve \u017eivo, ljude i bogove; put je za saznanje tajni, misterija i skrivene mudrosti. Oli\u010dava i mo\u0107, autoritet, zavet.<\/p>\n
Kombinacija je mu\u0161kog i \u017eenskog simbola, Ozirisa i Izide, te sjedinjuje dva tvora\u010dka principa, nebo i zemlju. Ozna\u010dava i besmrtnost. U ruci ga nosi Maat, boginja istine i svetskog poretka.\u201c (Lampi\u0107, 2000: 8).<\/p>\n
Gnostici su ga smatrali simbolom ravnote\u017ee i savr\u0161enstva a u hinduizmu krst se poistovje\u0107uje sa dvjema stranama bi\u0107a, tj. du\u0161e. Vertikala je nebeska, a horizontala zemaljska strana.<\/p>\n
Volis Bad\u017e tvrdi da je krst \u201cjedan od najstarijih amajlijskih znakova na svetu, mo\u017eda \u010dak i najstariji\u201c. (Bad\u017e, 1988: 141). On tako\u0111e tvrdi da se T- ili Tau \u2013 krst nazivao i \u201ckrst za predvi\u0111anje\u201c ili \u201ckrst-uzor\u201c, dok za angh smatra da predstavlja organ za parenje, vjerovatnije \u017eenski, i da je krst u kasitskoj dinastiji bio posve\u0107ivan bogu-Suncu. Malte\u0161ki krst se javlja, jo\u0161 u Asiriji, gdje je bio posve\u0107en bogu neba Anu.<\/p>\n
Znak krsta koristili su i satanisti, ali oni ga okre\u0107u naopa\u010dke.<\/p>\n
Generalno, zna\u010denje krsta ima pozitivnu konotaciju i simbol je jedne religije \u0161iroko rasprostranjene po svijetu. Naj\u010de\u0161\u0107e se ve\u017ee za zna\u010denje \u017eivota, dok njegova lokalna zna\u010denja imaju va\u017enost samo za pripadnike grupe, sekte ili organizacije koje ga koriste ili su ga koristile u druga\u010dijem zna\u010denju. S obzirom da je zna\u010denje krsta predstavlja ne\u0161to sveto, njegovo okretanje, bilo fizi\u010dko bilo konotativno, predstavlja zloupotrebu krsta. (Izvor: Globalni znakovi i lokalna zna\u010denja, Ljubica Janjetovi\u0107)<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Gnostici su ga smatrali simbolom ravnote\u017ee i savr\u0161enstva a u hinduizmu krst se poistovje\u0107uje sa dvjema stranama bi\u0107a, tj. du\u0161e. Vertikala je nebeska, a horizontala zemaljska strana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-302344","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302344","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302344"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302344\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":302345,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302344\/revisions\/302345"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302344"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302344"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302344"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}