Znak petokrake zvijezde je izuzetno popularan i op\u0161te poznat, kako danas tako i u drevnim vremenima. Druga imena za ovaj znak su: pentagram, pentakulum, pentalpha, Goblinov krst, vje\u0161ti\u010dije stopalo, \u0111avolja zvijezda, beskrajni \u010dvor.<\/p>\n
Pridru\u017eiti globalno zna\u010denje ovom znaku je veoma te\u0161ko jer se njegovo zna\u010denje tako \u010desto mijenjalo i upotrebljavalo u razli\u010ditim oblicima. Danas ono ima vi\u0161estruko zna\u010denje, a mijenja se i s obzirom na boju u kojoj je prikazan i kulturu ili zajednicu u kojoj se koristi.<\/p>\n
U Evropi, kori\u0161ten u crvenoj boji, ovaj znak ozna\u010dava komunizam i danas ima negativnu konotaciju, dok u vrijeme kada se komunizam budio on je kod pripadnika radni\u010dke klase i seljaka imao izuzetno pozitivan karakter. Crveni pentagram su imale mnoge komunisti\u010dke zemlje na svojim zastavama i grbovima. Kod njih je ona zna\u010dila 5 prstiju radni\u010dke ruke, kao i 5 kontinenata, 5 klasa: omladina, vojska, radnici, seljaci i intelektualci itd. Prisutan je i na zastavama mnogih zemalja i organizacija u razli\u010ditim bojama. Kao znak ga koriste Heineken, Mozilla, Macy\u2019s i td. Me\u0111utim, u Ma\u0111arskoj, javno prikazivanje ovog znaka je zabranjeno zbog izrazitih antikomunisti\u010dkih stavova u toj zemlji. Mo\u017eemo re\u0107i da je globalno zna\u010denje crvene petokrake vezano za ideologiju komunizma. Danas se tako\u0111e \u010desto koristi na zastavama, ali uglavnom u bijeloj, \u017eutoj, zelenoj i drugim bojama.<\/p>\n
Pentagram je znak nacrtan sa 5 linija. Rije\u010d pentagram je gr\u010dkog porijekla u obliku pentagrammon, pentagrammos ili pentegrammos i upravo zna\u010di 5 linija.<\/p>\n
Pentagram se tokom istorije povezivao sa misterijama, magijom, okultnim, vje\u0161ti\u010darenjem, sa zdravljem, astrologijom, matematikom. Slu\u017eio je kao za\u0161tita od zla i demona. U Vavilonu je kori\u0161ten da ozna\u010di planete: Jupiter, Merkur, Mars, Saturn i Veneru, koju su u Mezopotamiji nazivali I\u0161tar. Rije\u010d I\u0161tar upravo ozna\u010dava istok \u2013 stranu svijeta na kojoj se pojavljuje. U Gr\u010dkoj, Pitagorejci su ovaj simbol povezivali sa zdravljem, matematikom i Pentemikosom. Pitagorejci su sve pojave, doga\u0111aje i odnose prikazivali kroz matematiku, tj. u brojevima, koje su posmatrali, ne kao kvantitete nego kao principe.<\/p>\n
Pentagram su povezivali sa brojem 666 – Luciferovim brojem, koji je petina cijelog tona u muzici. Cijeli ton se ozna\u010davao brojem 888 koji na gr\u010dkom ozna\u010dava Isusovo ime. Po hri\u0161\u0107anskom vjerovanju pentagram, odnosno petokraka zvijezda je simbol 5 \u010dula, 5 Isusovih rana, simbol zdravlja.<\/p>\n
Satanisti koriste ovaj znak sa dva kraka gore i upisanom glavom jarca koji predstavlja Mendesovog jarca ili Bafometa, jednog od Sotoninih oblika.<\/p>\n
Neopaganisti ga koriste u zna\u010denju 4 osnovna elementa u prirodi: voda, vatra, vazduh i zemlja. Peti krak ozna\u010dava duh.\u00a0 U keltskoj mitologiji, za razliku od mezopotamske i hri\u0161\u0107anske, ima negativno zna\u010denje i ozna\u010dava boginju smrti -Morigan.<\/p>\n
U\u00a0 Rje\u010dniku simbola autora \u0160evalje i Gerbrana (Chevalier i Gheerbrant) nalazimo sljede\u0107e obja\u0161njenje ovog simbola: Simbolika mu je mnogostruka, ali se uvijek temelji na broju pet koji izra\u017eava jedinstvo nejednakih dijelova. Pentagram je stoga mikrokosmos. Pet krakova pentagrama uskla\u0111uju u plodovitom spoju brojku 3 koja ozna\u010duje mu\u0161ki princip i brojku 2 koja odgovara \u017eenskom principu. Simbolizira dakle androginost.<\/p>\n
Slu\u017ei kao znak raspoznavanja \u010dlanovima istoga dru\u0161tva: u antici, primjerice, pitagorejcima. Pentagram je jedan od klju\u010deva koji otvaraju put do tajne. Pentagram zna\u010di i brak, sre\u0107u, ispunjenje.Nekada se smatrao simbolom savr\u0161ene ideje. (Chevalier i Gheerbrant, 2003: 494).<\/p>\n
U knjizi Masonski i okultni simboli Keti Barns daje obja\u0161njenje jednog masonskog znaka koji u sebi sadr\u017ei znak pentagrama i sa\u010dinjen je iz vi\u0161e simbola: hri\u0161\u0107anskih, budisti\u010dkih i okultnih. Ovo je dobar primjer promjene zna\u010denja vi\u0161e simbola s obzirom na kontekst u kome su upotrijebljeni.<\/p>\n
Nekad se slovo G, u sredini znaka, tuma\u010di u smislu Graditelja tj. Boga (God), a nekad kao produ\u017eetak vrste (generation). \u0160estar ozna\u010dava mu\u0161ki, a ugaonik \u017eenski princip \u0161to se vezuje za zna\u010denje koje ovom simbolu pripisuju \u0160evalje i Gerbran. (Izvor: Globalni znakovi i lokalna zna\u010denja, Ljubica Janjetovi\u0107)<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pentagram se tokom istorije povezivao sa misterijama, magijom, okultnim, vje\u0161ti\u010darenjem, sa zdravljem, astrologijom, matematikom. Slu\u017eio je kao za\u0161tita od zla i demona<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":302273,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-302272","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302272","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302272"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302272\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":302274,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302272\/revisions\/302274"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/302273"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302272"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302272"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302272"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}