{"id":302197,"date":"2020-09-14T08:06:35","date_gmt":"2020-09-14T06:06:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=302197"},"modified":"2020-09-14T08:06:35","modified_gmt":"2020-09-14T06:06:35","slug":"od-belorusije-do-libana-od-sad-a-do-tajlanda-bijes-zbog-nepravde-obuzima-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/14\/od-belorusije-do-libana-od-sad-a-do-tajlanda-bijes-zbog-nepravde-obuzima-svijet\/","title":{"rendered":"Od Belorusije do Libana, od SAD-a do Tajlanda, bijes zbog nepravde obuzima svijet"},"content":{"rendered":"

Autor: Jeremy Cliffe<\/strong><\/p>\n

Usred demonstracija zbog namje\u0161tenih izbora u Belorusiji, predsjednik Aleksandar Luka\u0161enko poku\u0161ao je u\u010dvrstiti svoju poziciju javnim obra\u0107anjem 17. augusta. Nije pro\u0161lo dobro. Kako bi izbjegao protestante koji su okupirali ceste ove zemlje, predsjednik je helikopterom posjetio mjesto koje je smatrao bedemom svoje politike \u2015 dr\u017eavnu fabriku traktora koja je smje\u0161tena na periferiji Minska. Me\u0111utim, \u010dak ni tamo nije mogao pobje\u0107i od bijesa naroda, budu\u0107i da su radnici uzvikivali “si\u0111i s vlasti” dok Luka\u0161enko nije napustio pozornicu. Prije bi ovakav prizor bio nezamisliv. Me\u0111utim danas ove scene ilustriraju razmjere bijesa naroda Belorusije zbog izborne prevare i ograni\u010denja njihovih prava.<\/p>\n

\u017divimo u “doba bijesa”, navodi indijski pisac Pankaj Mishra u istoimenoj knjizi. Razmotrimo kako su tekle duge 2010-e, po\u010dev\u0161i od finansijske krize 2008. godine i politi\u010dkih ustanaka koje je prouzrokovala: arapsko prolje\u0107e i autokratski okr\u0161aji koji su potom uslijedili, od kojih su neki doveli i do krvoproli\u0107a; uspon nativista poput Erdogana, Modija i Trumpa; teroristi\u010dki napadi, kolapsi dr\u017eava, izbjegli\u010dke krize, nasilje od Ukrajine do Jemena, od Mjanmara do Brazila, od dru\u0161tvenih mre\u017ea pa sve do gradskih trgova.<\/p>\n

Otkako je 2017. objavljena Mishrareva knjiga, bijes i dalje klju\u010da. Pro\u0161le godine do\u0161lo je do porasta broja protesta u \u010cileu, Libanu, Sudanu, Iraku, Iranu, Al\u017eiru i Hong Kongu, kao i broj mar\u0161eva Petak za budu\u0107nost u svijetu. Protesti se nastavljaju i ove godine, usred globalne pandemije koja je razotkrila nepravdu i zategnute odnose unutra dru\u0161tva, u Boliviji, Obali Slonova\u010de, Ju\u017enoj Africi i Izraelu, u aktuelnim demonstracijama u Hong Kongu, Iraku i Rusiji te u pokretu Black Lives Matter (Crni \u017eivoti su va\u017eni). Svakodnevni protesti krpe ru\u0161evine u Bejrutu zbog kobne eksplozije 4. augusta i lo\u0161e vladavine koju je otkrila. Bjeloruski protesti najve\u0107i su u njenoj historiji. I Tajland tako\u0111er svjedo\u010di rekordnim demonstracijama dok mla\u0111e generacije iskaljuju bijes zbog vojnih i kraljevskih prekora\u010denja ovlasti.<\/p>\n

Bijes je, \u010dini se, svuda. \u0160iri se br\u017ee nego ikad, prenose\u0107i se putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, uz pomo\u0107 algoritama koji stalno navode korisnike na bijesno klikanje. Zarazan je, ali za razliku od koronavirusa od bijesa se ne mo\u017eemo socijalno distancirati. Korijeni su mu isuvi\u0161e duboki. Mishra tvrdi da bijes dana\u0161njice se\u017ee do nerije\u0161enih tenzija u periodu prosvjetiteljstva, prouzrokovanih be\u0161\u0107utno\u0161\u0107u ovog projekta za ono \u0161to je Sigmund Freud nazvao “primitivnim, divlja\u010dkim i zlim nagonima \u010dovje\u010danstva”. Ljudi su subjektivni, emotivni i plemenski orijentisani. Oni su individue, ali i mase; masovni protagonisti vremena kojeg poistovje\u0107ujemo sa \u0161akama u zraku, policijskim sirenama i suzavcem koji se \u0161iri gradskim trgovima.<\/p>\n

U svom nedavno objavljenom razgovoru “Angrynomics” ekonomisti Eric Lonergan i Mark Blyth su izo\u0161trili trenutnu sliku. Oni su napravili razliku izme\u0111u dva oblika bijesa. S jedne strane je iskonski, \u201cplemenski\u201d bijes, koji se kre\u0107e od benignih oblika (sportski navija\u010di koji se deru na suca) do malignih (pretjerivanje na dru\u0161tvenim mre\u017eama) i onih koji su najopasniji: bjesovi koji podsti\u010du \u017eelje za dominacijom, marginaliziranjem i uni\u0161tenjem. Ovo je bijes koji slu\u017ei onome \u0161to psiholozi nazivaju “paradigmom minimalne grupe”, psihosocijalnom predispozicijom ljudi da formiraju grupe na temelju bilo kakvih razlika. S druge strane je moralni bijes, aristotelovski bijes na nepravdu koji je nadahnu\u0107e borbe za slobodu i pravdu. Ovaj oblik bijesa je naklonjen, a ne suprotan, idejama nedovr\u0161enog (uistinu, prili\u010dno razorenog) pokreta prosvjetiteljstva dana\u0161njice.<\/p>\n

Me\u0111utim, razlikovanje ove dvije vrste bijesa mo\u017ee biti te\u017eak zadatak. Bijes moralnog univerzalizma mo\u017ee rezultovati plemenskim bijesom, \u0161to zauzvrat mo\u017ee stvoriti nove predmete moralnog bijesa. Ni bijes mase ne mora biti plemenski i isklju\u010div: kao \u0161to britanski parlamentarni zastupnik David Lammy navodi u svojoj knjizi \u201cPlemena\u201d \u2015 \u201einkluzivni grupni identiteti\u201c su temelj pripadnosti i kolektivne organizacije. Oba oblika bijesa ispreplitali su se tokom 2010-ih godina, \u0161to je slu\u010daj i danas.<\/p>\n

Primjetno je da je bijes izra\u017een na protestima 2019. i 2020. godine u velikoj mjeri bio moralni bijes: bijes na lidere i druge elite zbog ekonomske nepravde, rasizma, degradacije okoli\u0161a, autoritarizma ili neodgovornosti, ili na mnogim mjestima (Hong Kong, Liban, Iran , Bjelorusija, Tajland i SAD) kao kombinacija gore navedenog. Ti su pokreti \u010desto bili bez vo\u0111a i organski su se stvarali iz gra\u0111anstva. Zbog toga je vlastima te\u017ee odrubiti im glavu; hongkon\u0161ki protestanti, na primjer, te\u017ee “biti voda” – fluidni, fleksibilni i neuhvatljivi. Takvi pokreti \u0161ire svoje poruke na dru\u0161tvenim mre\u017eama i organiziraju se putem \u0161ifriranih aplikacija za razmjenu poruka, posebno Telegrama i WhatsAppa. \u010cesto obuhva\u0107aju grupe koje su ranije bile okarakterisane kao ravnodu\u0161ne: bijelci srednje klase u Americi koji se pridru\u017euju protestima BLM-a; navodno materijalisti\u010dka nastrojena, apoliti\u010dna generacija Z koja mar\u0161ira za o\u010duvanje okoli\u0161a; narodi koji su dugi niz godina bivali opusto\u0161eni autokratijom – Bjelorusi, Iranci, Tajlan\u0111ani i drugi – dizali su svoj glas.<\/p>\n

\u010cini se da \u017eivimo vi\u0161e u doba bjesova nego u doba bijesa; jedni prosti i surovi, drugi defanzivni i uzavreli, mnogi mje\u0161avina vi\u0161e osobina, a neki, poput bijesa radnika fabrika koji su govorili Luka\u0161enku ono za \u0161to bi bili uhap\u0161eni, pa \u010dak i mu\u010deni, prije svega nekoliko dana, prete\u017eno su u potrazi za plemenitim idealima. A ovo je tek po\u010detak.<\/p>\n

Mjeseci pred nama, obilje\u017eeni ameri\u010dkom predizbornom kampanjom, rastu\u0107im brojem smrtnih slu\u010dajeva zbog koronavirusa i neminovnom globalnom ekonomskom krizom, podstaknut \u0107e bijes u svim oblicima. Zato o\u010dekujte vi\u0161e tribalizma, demagogije i mr\u017enje. Ali tako\u0111er o\u010dekujte vi\u0161e moralnog bijesa uslijed nepravde hrabrih gra\u0111ana koji protestuju ulicama svjetskih gradova i mjesta, u nastavku vala koji je zapo\u010deo 2019. godine. Duge 2010-e? Mo\u017eda smo ve\u0107 u jo\u0161 du\u017eim 2020-im.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bijes je, \u010dini se, svuda. \u0160iri se br\u017ee nego ikad, prenose\u0107i se putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, uz pomo\u0107 algoritama koji stalno navode korisnike na bijesno klikanje. Zarazan je, ali za razliku od koronavirusa od bijesa se ne mo\u017eemo socijalno distancirati.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":302198,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-302197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302197","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302197"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302197\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":302200,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302197\/revisions\/302200"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/302198"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302197"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302197"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302197"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}