{"id":302108,"date":"2020-09-12T16:55:12","date_gmt":"2020-09-12T14:55:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=302108"},"modified":"2020-09-12T16:55:12","modified_gmt":"2020-09-12T14:55:12","slug":"stejt-department-korupcija-ostaje-glavni-problem-crnogorske-ekonomije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/12\/stejt-department-korupcija-ostaje-glavni-problem-crnogorske-ekonomije\/","title":{"rendered":"Stejt Department: Korupcija ostaje glavni problem crnogorske ekonomije"},"content":{"rendered":"<p>Uprkos zakonskim pobolj\u0161anjima, korupcija ostaje glavni problem crnogorske ekonomije, pi\u0161e u godi\u0161njem izvje\u0161taja Stejt departmenta koji se izra\u0111uju u cilju pru\u017eanja pomo\u0107i ameri\u010dkim kompanijama pri dono\u0161enju poslovnih odluka.<\/p>\n<p>\u201eKorupcija i percepcija korupcije su zna\u010dajni problemi u crnogorskom javnom i privatnom sektoru. Stepen zabrinutosti gra\u0111ana zbog korupcije je uobi\u010dajeno visok u istra\u017eivanjima javnog mnjenja, a korupciju kao rizik navode i strani investitori\u201c, isti\u010de se u dijelu izve\u0161taja koji je posve\u0107en prevenciji korupcije<a href=\"https:\/\/www.slobodnaevropa.org\/a\/izvestaj-state-department-zapadni-balkan\/30833946.html\">, prenosi RSE.<\/a><\/p>\n<p>Podsje\u0107a se da je od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora usvojila pravni okvir koji podsti\u010de privatizaciju, zapo\u0161ljavanje i izvoz.<\/p>\n<p>&#8220;Primjena okvira, me\u0111utim, znatno zaostaje za zakonskom regulativom&#8221;, isti\u010de se u izvje\u0161taju, uz napomenu da Crna Gora jo\u0161 uvijek u procesu uspostavljanja liberalne poslovne klime koja podsti\u010de strana ulaganja i lokalnu proizvodnju.<\/p>\n<p>&#8220;Dr\u017eava ostaje zavisna od uvoza iz susjednih zemalja, uprkos zna\u010dajnom potencijalu u nekim oblastima poljoprivrede i proizvodnje hrane&#8221;, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n<p>Dodaje se i da, iako politi\u010dka tranzicija jo\u0161 uvijek nije eliminisala sve strukturne barijere, vlada generalno prepoznaje potrebu da ukloni prepreke ka reformi poslovnog okru\u017eenja i privla\u010denju stranih investicija.<\/p>\n<p>Odnos javnog duga i bruto doma\u0107eg proizvoda je u Crnoj Gori jedan od najve\u0107ih u regionu \u2013 jedna je od napomena Stejt departmenta.<\/p>\n<p>&#8220;Javni dug je trenutno na 76,9 procenata BDP-a, uz prognozu da \u0107e porasti na preko 80 procenata nakon otplate zajma za izgradnju autoputa od milijardu dolara kineskoj Eksim banci&#8221;, napominje se.<\/p>\n<p>Kao vladine prioritete, Stejt department izdvaja razvoj infrastrukture &#8220;uklju\u010dujuc\u0301i i drugu dionicu autoputa koja c\u0301e bolje povezati razvijeni ju\u017eni dio zemlje sa nerazvijenim sjeverom&#8221;.<\/p>\n<p>Napominje se da Svjetska banka i Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF) poma\u017eu vladi u sprovo\u0111enju mjera za kontrolu duga.<\/p>\n<p>&#8220;Stopa ekonomskog rasta u 2019. godini bila je jedna od najvi\u0161ih u Evropi sa 3,5 odsto, dok je stopa nezaposlenosti blago porasla sa 15,2 na 15,3 procenta. Me\u0111utim, o\u010dekuje se da c\u0301e pandemija COVID-19 imati zna\u010dajan ekonomski uticaj na crnogorsku ekonomiju 2020. godine&#8221;, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n<p>Podsje\u0107a se na predvi\u0111anje MMF iz aprila ovde godine, prema kojem Crnu Goru \u010deka pad ekonomije od devet odsto.<\/p>\n<p>Ekonomski pad, kako se navodi, proisti\u010de iz velike zavisnosti crnogorske ekonomije od turizma.<\/p>\n<p>Turisti\u010dki sektor zauzima \u010detvrtinu bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP).<\/p>\n<p>Kao zemlja kandidat na svom putu ka pridru\u017eivanju Evropskoj uniji (EU), Crna Gora je otvorila 32 od 33 pregovara\u010dka poglavlja, sa tri privremeno zatvorena, nagla\u0161ava Stejt department uz napomenu da se &#8220;Vlada Crne Gore nada da \u0107e posljednje poglavlje o konkurenciji otvoriti 2020. godine&#8221;.<\/p>\n<p>Dodaje se i da je Crna Gora \u010dlanica NATO-a od 2017. godine.<\/p>\n<p>&#8220;Crna Gora je 1. januara 2019. godine zapo\u010dela implementaciju svog programa ekonomskog dr\u017eavljanstva. Program c\u0301e trajati tri godine i bic\u0301e dostupan za do 2.000 prijavljenih&#8221;, tako\u0111e je jedna od stavki koju isti\u010de Stejt department.<\/p>\n<p>Crnogorska ekonomija usredsre\u0111ena je na tri sektora, pri \u010demu je vlada uglavnom usredsredila svoje napore na razvoj turizma, energetike i poljoprivrede.<\/p>\n<p>&#8220;Zbog svoje 300 kilometara duge morske obale i spektakularne planinske regije na sjeveru zemlje, uspje\u0161an turisti\u010dki sektor \u010dini skoro 25 procenata BDP-a&#8221;.<\/p>\n<p>ijedna zemlja ne dominira direktnim stranim investicijama, a najzna\u010dajnije su investicije iz Italije, Ma\u0111arske, Rusije i Srbije, dok Stejt department napominje i da novi interes za ulaganjima dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Azerbejd\u017eana, Kine, Turske i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava.<\/p>\n<p>Kao projekti u energetskom sektoru pominju se podvodni kabl do Italije za prenos elektri\u010dne energije i namjera crnogorske vlade da razmotri uvoz ameri\u010dkog te\u010dnog prirodnog gasa preko luke Bar.<\/p>\n<p>&#8220;Pored toga, postoji nekoliko tekuc\u0301ih konvencionalnih energetskih projekata \u0161irom zemlje, uklju\u010dujuc\u0301i kontroverznu ekolo\u0161ku rekonstrukciju postojec\u0301eg bloka termoelektrane na ugalj u Pljevljima koju finansira Kina i niz projekata za izgradnju malih hidroelektrana&#8221;, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n<p>Pominju se i ugovori o koncesiji za istra\u017eivanje nafte i gasa na moru koje je Vlada Crne Gore potpisala sa dva konzorcijuma &#8211; italijansko-ruskim konzorcijumom Eni\/Novatek i gr\u010dko-britanskim konzorcijumom Energean Oil\/ Mediterranean Oil and Gas.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eKorupcija i percepcija korupcije su zna\u010dajni problemi u crnogorskom javnom i privatnom sektoru. Stepen zabrinutosti gra\u0111ana zbog korupcije je uobi\u010dajeno visok u istra\u017eivanjima javnog mnjenja, a korupciju kao rizik navode i strani investitori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":286141,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-302108","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302108"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302108\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":302109,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302108\/revisions\/302109"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/286141"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}