U novom broju nau\u010dnog \u010dasopisa “Nature Structural and Molecular Biology”, nau\u010dnici sa Saveznog tehnolo\u0161kog instituta ETH u Cirihu i sa Univerziteta u Bernu objavili su rad u kojem se otkriva mehanizam pomo\u0107u kojeg koronavirus manipuli\u0161e \u00a0ljudskim \u0107elijama kako bi osigurao svoje repliciranje.<\/p>\n
Ovaj nau\u010dni rad pomo\u0107i \u0107e u razvoju ljekova i vakcina protiv koronavirusa. Glavni nau\u010dnik ovog istra\u017eivanja je hrvatski molekularni biolog Nenad Ban.<\/p>\n
Prema pisanju Ve\u010dernjeg lista, rije\u010d je o procesu nalik na gusarsko otimanje broda u kojem virus preuzima kontrolu nad zara\u017eenom \u0107elijom jer svaki virus zavisi od resursa i molekularnoj ma\u0161ineriji \u0107elije kako bi se razmno\u017eavao.<\/p>\n
Ovdje se, kako je pojasnio Ban, otkriva mehanizam koji koronavirus koristi kako bi postigao stvaranje svojih proteina umjesto \u0107elijskih, \u0161to ne samo da pobolj\u0161ava stvaranje novih virusa ve\u0107 i smanjuje imuni odgovor protiv infekcije koronavirusom.<\/p>\n
“Prije na\u0161ih otkri\u0107a i sli\u010dnih otkri\u0107a tima nau\u010dnika u Njema\u010dkoj nije se znalo kako virus preotme \u0107elijske kapacitete u svoju korist. Ovi rezultati klju\u010dno pridonose razumijevanju \u017eivotnog ciklusa virusa SARS-CoV-2 i njegove interakcije s na\u0161im \u0107elijama za infekcije”, govori Ban.<\/p>\n
“Virus zavisi o biolo\u0161kim procesima u \u0107elijama kako bi se reprodukovao. Jednom kad virus u\u0111e u \u0107elije, po uputstima njegovog geneti\u010dkog materijala po\u010dne sintetizirati nove viruse koji iza\u0111u iz te \u0107elije i inficiraju nove uzrokuju\u0107i simptome bolesti. No, \u0107elije imaju i vlastiti obrambeni sistem kojim se bore protiv takve invazije virusa, to je takozvani prvi nivo odbrane, koji se doga\u0111a u prvim minutama nakon infekcije, prije nego \u0161to se mogu razviti antitijela”, kazao je Ban.<\/p>\n
Zbog toga virus, nastavlja, \u010dim u\u0111e u \u0107eliju, mora sprije\u010diti \u0107eliju da proizvede odbrambene molekule, ali istovremeno i iskoristiti \u0107eliju da bi se virus reprodukovao.<\/p>\n
“Upravo to je svrha prvog proteina koji virus sintetizuje. Mi smo otkrili kako se taj protein ve\u017ee na ribosom da bi inhibirao sintezu proteina u \u0107eliji koja se poku\u0161ava boriti protiv virusa”, opisuje Ban koji isti\u010de da, kao \u0161to je slu\u010daj sa svim aktivnostima \u0161to se ti\u010de razvoja novih ljekova za COVID-19, ne mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e se nova saznanja mo\u0107i brzo primijeniti.<\/p>\n
Njihovo otkri\u0107e, isti\u010de, ima dvije potencijalno korisne primjene.<\/p>\n
“Prvo, mi sada znamo kako pripremiti virus koji bi bio manje infektivan tako da promijenimo karakteristike virusnog proteina broj 1, dakle taj oslabljeni virus bi se mogao koristiti kao vakcina jer ne bi bio sposoban uzrokovati ozbiljne simptome COVID-19. Na\u0161i rezultati su tako\u0111e korisni jer se na osnovu njih mogu po\u010deti razvijati novi spojevi koji \u0107e sprije\u010diti virusni protein broj 1 da se ve\u017ee na ribosom. Takav lijek ne bi sam po sebi zaustavio virus, ali bi omogu\u0107io da se na\u0161e \u0107elije uspje\u0161no bore protiv virusne infekcije”, kazao je Ban.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ovaj nau\u010dni rad pomo\u0107i \u0107e u razvoju ljekova i vakcina protiv koronavirusa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282975,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-302104","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302104","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302104"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":302105,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302104\/revisions\/302105"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282975"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}