{"id":302027,"date":"2020-09-11T07:48:01","date_gmt":"2020-09-11T05:48:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=302027"},"modified":"2020-09-11T07:48:01","modified_gmt":"2020-09-11T05:48:01","slug":"oblik-vaseg-stopala-krije-istinu-o-drevnom-porijeklu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/09\/11\/oblik-vaseg-stopala-krije-istinu-o-drevnom-porijeklu\/","title":{"rendered":"Oblik va\u0161eg stopala krije istinu o drevnom porijeklu"},"content":{"rendered":"

Mo\u017eda znate odakle vu\u010dete korijene, ali stopala \u0107e oti\u0107i jo\u0161 dublje u istoriju.<\/p>\n

\u0160ta oblik stopala ili du\u017eina va\u0161ih no\u017enih prstiju mogu da otkriju o davnim precima?<\/p>\n

    \n
  1. Egipatska stopala<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    Strma kao zid piramide.<\/p>\n

    Ako imate prste koji su uredno poredani po visini, mo\u017eete da ka\u017eete za sebe da stojite na egipatskim stopalama.<\/p>\n

    Vjerovatno najzanimljivija \u010dinjenica o drevnim egipatskim stopalima jeste nadogradnlja vje\u0161ta\u010dkih prstiju na mumijama.<\/p>\n

    Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta u Man\u010desteru prona\u0161li su dokaze da su na jednoj mumiji dva prsta bila vje\u0161ta\u010dka. Jedan je bio napravljen od papirusa, a drugi od drveta i ko\u017ee.<\/p>\n

      \n
    1. Rimska stopala<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

      Rimljani su osvojili Evropu i sjevernu Afriku, a to se vidi i po stopalima. Naime, smatra se da jedna \u010detvrtina svjetske populacije ima rimska stopala, tri prsta iste du\u017eine i dva znatno manja.<\/p>\n

      Rimski tip stopala tako\u0111e se “proslavio” na drevnim anti\u010dkim djelima, mada mnogi rimski kipovi imaju i gr\u010dki oblik stopala.<\/p>\n

      Jedina negativna strana ovog tipa stopala jeste \u0161to no\u0161enje “\u0161iljate” obu\u0107e mo\u017ee biti neudobno.<\/p>\n

        \n
      1. Gr\u010dka stopala<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

        Ako vam je jedan prst mnogo du\u017ei od ostalih, imate gr\u010dka stopala, ali to je samo genetska osobina.<\/p>\n

        Ako ste ikada imali priliku da vidite neku poznatu gr\u010dku statuu, mo\u017eda ste primijetili njihove prste na nogama – svi imaju gr\u010dko stopalo.<\/p>\n

        Studija iz 2004. godine je dokazala da je ovaj tip stopala naj\u010de\u0161\u0107i kod sportista. Izgleda da taj jedan izdu\u017een prst ima svoje prednosti u atletici.<\/p>\n

          \n
        1. Germansko stopalo<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

          Veliki palac, a ostali psrti jednako mali, to je germansko stopalo. Germansko stopalo je najrje\u0111e od svih, tako da ako imate ovaj tip, mo\u017eete se pohvaliti posebno\u0161\u0107u.<\/p>\n

            \n
          1. Keltska stopala<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

            Kelti su sinonim za zapadnu Evropu, posebno Britaniju i Irsku, ali njihovo porijeklo je pomalo nejasno.<\/p>\n

            Keltski oblik stopala je kombinacija germanskog i gr\u010dkog tipa. Jedan du\u017ei prst, a dva najmanja otprilike iste du\u017eine.<\/p>\n

            Nau\u010dnici vjeruju da su se Kelti, u proteklim vijekovima, najvi\u0161e mije\u0161ali sa drugim narodima, a vjerovatno je to razlog za\u0161to je kelstski tip stopala ovako “haoti\u010dan”. (Izvor:telegraf.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            \u0160ta oblik stopala ili du\u017eina va\u0161ih no\u017enih prstiju mogu da otkriju o davnim precima?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":302028,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-302027","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302027","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=302027"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302027\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":302029,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/302027\/revisions\/302029"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/302028"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=302027"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=302027"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=302027"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}